Predstavnici kapitala i \u010ditav liberalno-ekonomski um i zaum Hrvatske proparali su ovih dana vapajima ovda\u0161nje medijsko nebo. Razlog je najava uvo\u0111enja poreza na ekstraprofit. U svojim reakcijama ne samo da uvode krajnje sporne interpretacije same dru\u0161tvene uloge takvog poreza ve\u0107 i napadno zaobilaze osnovnu faktografiju.<\/p>\n\n\n\n
Ako je suditi po dominantnim medijskim reakcijama, Hrvatsku je pro\u0161li tjedan zadesila nova velika politi\u010dka nepravda. Rije\u010d je o najavi skorog uvo\u0111enja poreza na ekstraprofit. Ideju je neformalnim kanalima plasirao ministar financija Marko Primorac, za po\u010detak samo kako bi ispitao javno mnijenje. A ono, sa\u010dinjeno ponajprije od povla\u0161tenog sloja onih \u010diji se glas u pravilu najvi\u0161e \u010duje, uzvratilo mu je ljutom kritikom. Ostatak medijske refleksije odi\u0161e pak tzv. neutralno\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n
Pobornike takvog fiskalnog iskoraka dalo se prebrojiti na prste jedne ruke; navest \u0107emo njihova imena. Ipak, prije toga nam valja razmotriti na\u010delne pozicije. Ekstraprofit obi\u010dno se opisuje kao zarada ste\u010dena uslijed vanrednih okolnosti na op\u0107edru\u0161tvenoj razini, te za koju po definiciji nije primarno zaslu\u017ean sam taj sretni uprihoditelj. Zauzvrat na drugoj strani ostaje velikove\u0107inska masa unesre\u0107enih, pauperiziranih, o\u010dajnih.<\/p>\n\n\n\n
Lijep je primjer takve grozne situacije, recimo, pandemija. Tad su ni krivi ni du\u017eni profitirali IT-divovi koje generalno konjunktura ionako slu\u017ei ve\u0107 dva-tri desetlje\u0107a, ali i tvrtke za dostavu i online-trgovinu. Ekstraprofit na koji se referira hrvatska vlada ovom prilikom, me\u0111utim, jest izazvan napadom Rusije na Ukrajinu. Rat je zatim posljedovao reorganizacijom odnosa na tr\u017ei\u0161tu – ili je mo\u017eda bilo obrnuto, ali to nam sad i ovdje nije presudno \u2013 i, napokon, energetskom krizom.<\/p>\n\n\n\n
Tr\u017ei\u0161ni dobitnici u toj glomaznoj tragediji ispast \u0107e na koncu ponajvi\u0161e naftno-plinske kompanije. Budu\u0107i da su izbile na vrh po relativnoj dobiti, a dok su apsolutnu ionako redovno bilje\u017eile, Europska je komisija preporu\u010dila zemljama na\u0161eg kontinentalnog saveza da im naplati dio premije. Otprilike onako kao \u0161to porez na dobitak u igrama na sre\u0107u nadma\u0161uje sve druge. Vi\u0161e od toga je ostavljeno pojedina\u010dnim \u010dlanicama EU-a na volju, premda se mora re\u0107i da se o ja\u010dem fiskalnom zahvatu u istom kontekstu ve\u0107 naveliko pri\u010dalo.<\/p>\n\n\n\n
Hrvatska se tako svrstala uz one dr\u017eave koje \u0107e pro\u0161iriti taj namet na sve firme \u010dija je dobit u ovoj godini za barem 20 posto prema\u0161ila godi\u0161nji prosjek u razdoblju od 2018. do 2021. godine. Porez na ekstraprofit iznosit \u0107e vjerojatno 33 posto. Nije poznato, jer Vlada RH jo\u0161 snima te kalkulira, ho\u0107e li mu biti podvrgnute sve raspupale tvrtke s vi\u0161e od 60 milijuna godi\u0161njeg prihoda, ili tek \u0161ampioni iznad 300 milijuna.<\/p>\n\n\n\n
Kriteriji se i dalje razra\u0111uju, naime, ali bauk poreza na ekstraprofit je u svom \u0111iru po Europi definitivno naletio i u Hrvatsku. Procjenjuje se da \u0107e zahvatiti najmanje par stotina kompanija, a u javni bud\u017eet bi se od njega slilo minimalno dvije milijarde kuna. “To \u0107e otjerati investitore i zaustaviti razvoj”, odjeknuo je vapaj iz Hrvatske udruge poslodavaca, iako nije precizirano na koji se to\u010dno razvoj misli pritom.<\/p>\n\n\n\n
Iz uvijek budne udruge Glas poduzetnika postavljen je upit: “Tko to mo\u017ee odrediti kako je tko zaradio vi\u0161e?” Cilja se na tezu da se npr. IT-sektor nije okoristio zbog aktualne krize, nego zbog svojih kvaliteta. Zato se i najavljeni porez u javnom prostoru \u010desto naziva porezom “na uspjeh”, ili \u010dak “na sposobnost”, naspram termina koji se ina\u010de koristi po Europi \u2013 solidarni porez. “To je nemogu\u0107e provesti(…)”, ogor\u010deno negoduje hrvatska Udruga trgovine i logistike, “jer ispada da bi dr\u017eava trgovcima propisala koliko smiju zaraditi.”<\/p>\n\n\n\n
Da ne citiramo ba\u0161 svaku sabla\u017enjenu \u017ei\u017eu ekonomsko-liberalnog uma i zauma, ka\u017eimo jo\u0161 samo da su se neizostavno oglasili brojni de\u017eurni trbuhozborci slobodnog tr\u017ei\u0161ta: Andrej Grubi\u0161i\u0107, Davor Na\u0111i, Marko Repecki, Branimir Perkovi\u0107, itd. No pogledajmo koga oni konkretno ovom prilikom zdu\u0161no brane. Pored energetskih kompanija i ponekog IT-velikana, porezne bi \u0161kare zahvatile razne banke, ove\u0107e trgovce i prera\u0111iva\u010de hrane, eventualno neki telekom, a mo\u017eda i vojnu industriju.<\/p>\n\n\n\n
Zaista, moglo bi se desiti da ceh plati i pokoja nevina \u017ertva iz redova prepo\u0161tenoga krupnog kapitala. Izme\u0111u svih njih, dakle, koji samo uspje\u0161nije gaze konkurenciju u tr\u017ei\u0161nom okr\u0161aju. Prolit \u0107e se ne\u0161to suza i nad njima, pa je mogu\u0107e i da \u0107e gdjetko pobje\u0107i iz ove regulatorske tamnice negdje isto\u010dno. No direktorica HUP-a Irena Weber i ostali koji tvrde da je Hrvatska iznimno kruta po tom pitanju, uz notornu Ma\u0111arsku, ipak napadno zaobilaze svaku faktografiju.<\/p>\n\n\n\n
Razne su EU-\u010dlanice uvele razli\u010dite modele \u0161irenja poreza na ekstraprofit dalje od energetskog sektora: \u0160panjolska, \u010ce\u0161ka, Poljska, Belgija, Gr\u010dka, itd. Opseg i kriteriji su raznoliki, a svakako treba re\u0107i da ovdje predvi\u0111enih 33 posto spada me\u0111u ni\u017ee stope u tom dru\u0161tvu. Ne treba zaboraviti ni formalno opravdanje Bruxellesa pri sugeriranju te mjere. Eurofondovi i dr\u017eavni bud\u017eeti izda\u0161no su subvencionirali takore\u0107i sve firme kroz obje spojene krize tokom protekle dvije i pol godine.<\/p>\n\n\n\n
Naposljetku, ba\u0161 se Hrvatska odlikuje regresivnim fiskalnim profilom u europskim razmjerima. Ova dr\u017eava sve kompenzira enormnim PDV-om koji nagla\u0161eno ka\u010di \u0161ire slojeve, a redovnog poreza na dobit kao da se smrtno pla\u0161i. Zato valjda tako izrazito kukaju prokapitalisti\u010dki zagovaratelji; posrijedi je neke vrste presedan. Ako politi\u010darima na pamet do\u0111e da uvedu jo\u0161 i neki, standardan u svijetu, \u017ee\u0161\u0107i porez na prihod od trgovine nekretninama ili najma, nema vi\u0161e labavo.<\/p>\n\n\n\n
Ne\u0107e se to zbiti tako lako, naravno, niti preko no\u0107i, ali nije zgoreg ulo\u017eiti u prevenciju. Na suprotnoj strani je zasad tek nekolicina javnih lica, od kojih \u0107emo za ovu prigodu izdvojiti dva. Luka Brki\u0107, sveu\u010dili\u0161ni profesor ekonomske politike, upozorio je da bi porez na ekstraprofit bio samo malen potez u smjeru ispravljanja “primitivnog hrvatskog poreznog sustava” i “neravnomjerno raspore\u0111enog fiskalnog tereta u na\u0161em dru\u0161tvu.”<\/p>\n\n\n\n
Sindikalist Vilim Ribi\u0107 napomenuo je da se krizom nipo\u0161to nisu okoristile samo energetske kompanije. “Mnogi su poduzetnici anticipirali mogu\u0107i rast cijena i spekulativno se pona\u0161ali”, obrazlo\u017eio je. Pozvao se na tvrdnje ECB-a i MMF-a o dvojakom porijeklu inflacije u rastu ulaznih tro\u0161kova proizvodnje i, usporedno s tim, u spekulaciji s dizanjem cijene unaprijed. I nije to puno, tih nekoliko neovisnih zastupatelja poreza, ali njihova argumentacija zna\u010di dosta. Naro\u010dito kad se povrh svega ustobo\u010dio i ministar financija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Predstavnici kapitala i \u010ditav liberalno-ekonomski um i zaum Hrvatske proparali su ovih dana vapajima ovda\u0161nje medijsko nebo. Razlog je najava uvo\u0111enja poreza na ekstraprofit. U svojim reakcijama ne samo da uvode krajnje sporne interpretacije same dru\u0161tvene uloge takvog poreza ve\u0107 i napadno zaobilaze osnovnu faktografiju. Ako je suditi po dominantnim medijskim reakcijama, Hrvatsku je pro\u0161li […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":43250,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[110,228,345],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-43248","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-drzava","tag-ekonomija","tag-porezi","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43248","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43248"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43248\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43249,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43248\/revisions\/43249"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43250"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43248"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43248"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43248"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=43248"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=43248"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=43248"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=43248"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}