Nova slovenska vlada je do 2030. obe\u0107ala izgraditi 20.000 javnih stanova kako bi se rije\u0161ila kriza stanovanja. Unato\u010d deklarativno iskazanom javnom interesu u tom procesu sve je izglednije da \u0107e investicije u javnu infrastrukturu prije svega zna\u010diti otvaranje tr\u017ei\u0161ta velikim me\u0111unarodnim i doma\u0107im kompanijama.<\/p>\n\n\n\n
Krajem ove godine klju\u010d u bravu stavlja slovensko Dru\u0161tvo za upravljanje potra\u017eivanjem banaka (DUTB), poznatije kao “lo\u0161a banka”. DUTB je dru\u0161tvo u punom vlasni\u0161tvu Republike Slovenije koje je uspostavljeno 2013. godine kako bi preuzelo brojne lo\u0161e i nenaplative kredite slovenskog bankarskog sistema, mahom u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu. Na taj na\u010din su se banke iskopale iz dugova te mogle opet aktivnije djelovati na me\u0111unarodnim financijskim t\u017ei\u0161tima, \u010dime je i prodisala ekonomija, te\u0161ko pogo\u0111ena krizom, recesijom i mjerama \u0161tednje. I prije nego \u0161to se uzelo u obzir o\u010dite korupcijske strahove koji su se kasnije iskazali kao opravdani, jasno je bilo da se radi o transferu tro\u0161kova na ra\u010dun poreznih obveznika. Socijalizacija gubitaka i privatizacija dobiti.<\/p>\n\n\n\n
Ima ne\u0161to simboli\u010dno u tome da se DUTB gasi ba\u0161 u vrijeme kad se na horizontu ocrtava nova ekonomska kriza. Pri\u010da o DUTB-u je pri\u010da o spa\u0161avanja elita i eklatantan primjer nespremnosti, nesposobnosti i neodgovornosti politi\u010dke klase i pravosu\u0111a da progone zlodjela u bankarskom te \u0161irem ekonomskom sektoru. Korupcijske mre\u017ee koje su se plele tijekom tranzicije nisu razbijene radom DUTB-a ve\u0107 su osigurane da ne propadnu. Godine zloupotreba ekonomskih privilegija i politi\u010dkog utjecaja do\u0161le su na naplatu za vrijeme krize na prijelomu desetlje\u0107a kad je dr\u017eava krenula u spa\u0161avanje bankarske rupe u koju je bilo ba\u010deno pet milijardi eura javnog novca bez potrebne transparentnosti, a kamoli progona krivaca. Umjesto progona, brojni su – rije\u0161eni dugova \u2013 \u010dak dobili i novu \u0161ansu u biznisu.<\/p>\n\n\n\n
Gradualisti\u010dka ideja “nacionalnog interesa”, pod parolom koje su doma\u0107a poduze\u0107a i banke ostajala u slovenskim rukama tijekom tranzicije, slu\u017eila je redovito kao krinka za obranu nacionalnih od transnacionalnih elita. Na kraju je taj interes itekako ko\u0161tao pa je u procesu spa\u0161avanja sebe od bankarske crne rupe Slovenija pristala na prodaju firmi i banaka.<\/p>\n\n\n\n
Projekt DUTB-a pred kraj postojanja ipak nudi mogu\u0107nost da djelomi\u010dno zadovolji istinski nacionalni interes te na direktan na\u010din vrati ne\u0161to gra\u0111anima koji su ga financirali. U koalicijskom sporazumu nove slovenske vlade predvo\u0111ene Robertom Golobom, zapisano je kako \u0107e nekretnine i zemlji\u0161ta DUTB-a prilikom ga\u0161enja biti prepisani na dr\u017eavni fond za izgradnju stanova. Trenutno se \u010dini da to pak nije mogu\u0107e u pravnom smislu pa nam tako ostaje samo rije\u010d Goloba i njegovog financijskog ministra Klemena Bo\u0161tjan\u010di\u010da da \u0107e usprkos pravno-formalnim ograni\u010denjima ostati vjerni tom obe\u0107anju.<\/p>\n\n\n\n
Vlada se u listopadu naime dogovorila da se imovina DUTB-a u cijelosti prenese na Slovenski dr\u017eavni holding (SDH) koji – kao \u0161to proizlazi iz imena – upravlja dr\u017eavnom imovinom, firmama, investicijama itd. Na protest aktivista iz vlade su odgovorili da im ni\u0161ta drugo nije preostalo, ali su i dodali da ostaju pri aktivnom rje\u0161avanju krize stanovanja po austrijskom modelu. \u0160to bi to moglo zna\u010diti u intervjuu za Mladinu objasnio je finanzminister Bo\u0161tjan\u010di\u010d: “<\/em>Uspostavilo ga je dru\u0161tvo Buwog, nekad dr\u017eavno dru\u0161tvo, koje se ve\u0107 70 godina bavi razvojem gradnje stanova te upravljanjem fonda za najam, a koje je 2018. preuzela njema\u010dka nekretninska velika firma Vonovia. Buwog je ve\u0107 prije toga osigurao 50 tisu\u0107a stanova koje je u manjoj mjeri sagradio s javnim novcem.“<\/em><\/p>\n\n\n\n Koalicijski ugovor od vlade zahtijeva 20 tisu\u0107a javnih stanova do kraja 2030. godine. U doba ekonomske neizvjesnosti i straha pred recesijom ne iznena\u0111uje da \u0107e vlada tra\u017eiti pre\u010dice kako ispuniti zadani cilj koji se ionako \u010dini nedosti\u017ean za sve koji ve\u0107 godinama upozoravaju na akutnost tog pitanja. No, \u010dini se da je doba mogu\u0107nosti ignoriranja te problematike isteklo. Trideset godina nakon kraja socijalisti\u010dkog modela upravljanja stanovima tr\u017ei\u0161te o\u010dekivano nije ponudilo dugoro\u010dna rje\u0161enja pa se tako, na primjer, u najve\u0107em gradu, Ljubljani, dosta toga gradi, ali primarno se radi o luksuznim blokovima i hotelima.<\/p>\n\n\n\n Ako se planovi vlade \u010dine nedosti\u017eni \u0161to onda tek re\u0107i za mlade i njihove planove o kupnji prvog stana. Cijene polovnih stanova su u prvoj polovici godine porasle \u010dak za 12 posto u odnosu na drugu polovicu 2021., a ti postoci jo\u0161 su vi\u0161i u ve\u0107im urbanim sredinama. Radi se o najve\u0107em skoku cijena od po\u010detka sistematskih mjerenja 2007. godine. Iako se zbog sve vi\u0161ih kamatnih stopa to tr\u017ei\u0161te donekle ohladilo, nikakva kriza ne\u0107e izbrisati ni postotka konstantne inflacije cijena nekretnina tijekom zadnjeg desetlje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n Nije jasno u kojoj mjeri je Bo\u0161tjan\u010di\u010dev deklarativni plan koordiniran s Lukom Mesecem, ministrom za rad, obitelj i socijalu te prvim licem koalicijske Ljevice. Vrlo vjerojatno \u0107e pitanje stanova biti jo\u0161 jedna crvena crta oko koje \u0107e se morati u Ljevici odlu\u010diti ho\u0107e li inzistirati na njoj ili ne. Kao \u0161to sam ve\u0107 pisao u tekstu “Novac je pola zdravlja”, Golobova vlada, koju osim njegovog Pokreta sloboda, \u010dine Socijaldemokrati i Ljevica, funkcionira kao neka vrsta konfederacije ministarstva koja rade relativno neovisno od centrale. Golob je naime u poziciji da mu za ve\u0107inu u parlamentu treba samo jedna od te dvije partije, pa Ljevica mora pristati na kompromise koji dolaze s participacijom u liberalnoj vladi.<\/p>\n\n\n\n Kako su u reakciji na Bo\u0161tjan\u010di\u010deve rije\u010di zapisali u aktivisti\u010dkom pokretu Kje bomo pa jutri spali? (A gdje \u0107emo sutra spavati?), firme poput Vonovije i Bowuga su naravno motivirane profitom pa tako priti\u0161\u0107u stanare ili pak dr\u017eavu koja im svojim subvencijama uop\u0107e omogu\u0107ava djelovanje. Vonovia je bila centralna meta prijezira stanovnika Berlina koji su lani na neobvezuju\u0107em referendumu poduprli eksproprijaciju stanova tog poduze\u0107a, dok se kod Bowuga radi o klasi\u010dnoj pri\u010di gradnje dru\u0161tva javnim sredstvima kako bi se zatim privatnici okoristili uspostavljenom infrastrukturom. I prije nego \u0161to se ubode prva lopata za 20 tisu\u0107a obe\u0107anih stanova, ve\u0107 se jasno ukazuje strah kako bi to obe\u0107anje moglo otvoriti tr\u017ei\u0161te nekretnina stranim korporacijama ili njihovim doma\u0107im imitatorima.<\/p>\n\n\n\n \u010cinjenica je da \u0107e, ako \u017eeli uspostaviti stambenu politiku po mjeri ljudi a ne investitora, dr\u017eava morati osigurati sistemsko financiranje za gradnju novih stanova. Bo\u0161tjan\u010di\u010d ina\u010de otvoreno govori o pripremanju porezne reforme koja \u0107e i\u0107i dalje od brisanja poreznih olak\u0161ica koje je pred izbore “podijelila” vlade Janeza Jan\u0161e. O sadr\u017eaju reforme nije puno toga poznato, no ministar je otvoreno rekao da \u0107e nakon nje svakako vi\u0161e platiti oni koji imaju vi\u0161e nekretnina koje uop\u0107e ne koriste. Slovenija porez na nekretnine ina\u010de bezuspje\u0161no uvodi ve\u0107 preko 10 godina. U me\u0111uvremenu javni prora\u010dun ostaje bez prihoda, u zvani\u010dno praznim stanovima stanari \u017eive na crno, a ubrzano se formiraju i poduze\u0107a koja se specijaliziraju u gomilanju stanova.<\/p>\n\n\n\n U kontekstu oporezivanja dobiti i vlasni\u0161tva neki ekonomisti Sloveniji svrstavaju \u010dak me\u0111u europske porezne oaze. Ako i\u0161ta, onda je upravo to pravo lice kapitalizma sa slovenskim karakteristikama. A na kraju mora se spomenuti i alternativa takvom na\u010dinu upravljanja imovinom DUTB-a. Direktnu opoziciju \u010dini nova Participativna ljubljanska autonomna zona (PLAC) koja je podignuta u proteklim tjednima. Na Linhartovi cesti 43 u zapu\u0161tenim prostorima u vlasni\u0161tvu DUTB-a formirao se novi autonomni prostor koji Ljubljani nedostaje otkad su gradske vlasti ispraznile, sru\u0161ile i po\u010dele s prenamjenom centra Rog, nekada\u0161nje tvornice bicikla u centru Ljubljane, koja je do 2020. nudila prostor alternativi uz poznatiju Metelkovu. Sam Golob dao je indirektnu podr\u0161ku projektu, ali njegova sudbina \u0107e se nakon nove godine odlu\u010diti u SDH-u.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Nova slovenska vlada je do 2030. obe\u0107ala izgraditi 20.000 javnih stanova kako bi se rije\u0161ila kriza stanovanja. Unato\u010d deklarativno iskazanom javnom interesu u tom procesu sve je izglednije da \u0107e investicije u javnu infrastrukturu prije svega zna\u010diti otvaranje tr\u017ei\u0161ta velikim me\u0111unarodnim i doma\u0107im kompanijama. Krajem ove godine klju\u010d u bravu stavlja slovensko Dru\u0161tvo za upravljanje […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":43239,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[591,259],"theme":[455],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[1203],"class_list":["post-43237","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-slovenija","tag-stanovanje","theme-rad","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43237","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43237"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43237\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43461,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43237\/revisions\/43461"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43239"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43237"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43237"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43237"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=43237"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=43237"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=43237"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=43237"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Stambena kriza<\/h2>\n\n\n\n
Sistemski problem<\/h2>\n\n\n\n