{"id":43207,"date":"2022-11-04T13:00:04","date_gmt":"2022-11-04T12:00:04","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=43207"},"modified":"2022-11-04T13:13:54","modified_gmt":"2022-11-04T12:13:54","slug":"sto-znaci-smanjenje-manjka-prihoda-u-javnom-zdravstvu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=43207","title":{"rendered":"\u0160to zna\u010di &#8220;smanjenje manjka prihoda&#8221; u javnom zdravstvu?"},"content":{"rendered":"\n<p>Pro\u0161li tjedan je hrvatski ministar zdravstva Vili Bero\u0161 predstavio svoju reformu zdravstva. Me\u0111utim i njegovu reformu i press konferenciju povodom te reforme, zasjenilo je izlaganje \u0161efa Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Ukratko, Lucian Vukeli\u0107, ravnatelj HZZO-a, u svom je ekspozeu, prvo, poslao packu gra\u0111anima da mogu biti zadovoljni na\u0161im zdravstvenim sustavom jer nemaju ogromne tro\u0161kove lije\u010denja kao Amerikanci, a onda ih je jo\u0161 nazvao bahatim jer misle da je zdravstvo besplatno.<\/p>\n\n\n\n<p>Naravno, nitko od gra\u0111ana ne misli da je zdravstvo besplatno, kao \u0161to nitko od studenata 2009. prilikom blokada fakulteta nije mislio da je visoko obrazovanje besplatno. Ono \u0161to smo mislili tada i sada jeste da i zdravstvo i \u0161kolstvo moraju biti javno financirani i dostupni svim gra\u0111anima. No izjave Luciana Vukeli\u0107a osim o njegovom karakteru (bahati sredovje\u010dni mu\u0161karac), govore i o dogmama ekonomike (na\u0161eg) zdravstva. A dogma je, slikovito re\u010deno, sljede\u0107a: javni zdravstveni sustav je kao poduze\u0107e u permanentnoj krizi, a da bi opstalo moramo provoditi konstante mjere \u0161tednje i pona\u0161ati se prema njemu kao da se radi o na\u0161em ku\u0107nom bud\u017eetu u vrijeme krize. Odnosno, manje tro\u0161iti.<\/p>\n\n\n\n<p>Ju\u010der je konferenciju za medije odr\u017eala i Ana-Maria \u0160imundi\u0107, nova ravnateljica zagreba\u010dke gradske bolnice Sveti Duh. \u0160imundi\u0107 je preuzela bolnicu od stare uprave s primarnim ciljem osiguranja pune zdravstvene za\u0161tite s obzirom da je bolnica Sveti Duh zbog tihog mar\u0161a katoli\u010dkog civilnog dru\u0161tva na\u0161im zdravstvenim institucijama, a i lije\u010dni\u010dkim strukovnim organizacijama, dugo godina odbijala pru\u017eiti zdravstvenu uslugu prekida trudno\u0107e. U mandatu ravnateljice \u0160imundi\u0107 napokon je oformljen medicinski tim koji vr\u0161i abortuse u Svetom Duhu. No prije nego je govorila o tome, ravnateljica \u0160imundi\u0107 uz prisustvo gradona\u010delnika Toma\u0161evi\u0107a, istaknula je &#8220;pozitvne poslovne rezultate bolnice&#8221; te &#8220;smanjenje manjka prihoda&#8221; u odnosu na poslovanje pro\u0161le upravu. Toma\u0161evi\u0107 je to potvrdio i jo\u0161 dodao da se zbog &#8220;bolje kontrole javnih nabava&#8221; ravnateljica \u0160imundi\u0107 susre\u0107e sa stalnim pritiscima i anonimnim prijavama. \u0160imundi\u0107, o\u010dito poslovanje bolnice vodi odgovornije nego ranije uprave, \u0161to je i sama posvjedo\u010dila izjavom da bolnicom upravlja kao &#8220;ku\u0107anskim bud\u017eetom&#8221;. Na prvi pogled je rije\u010d o pozitivnom iskoraku koji sprje\u010dava direktan upliv razli\u010ditih privatnih interesa (koji vjerojatno stoje iza anonimnih prijava) u funkcioniranje bolnice. Me\u0111utim, da li je &#8220;smanjenje manjka prihoda&#8221; ili &#8220;upravljanje bolnicom kao ku\u0107anskim bud\u017eetom&#8221; rje\u010dnik kojim \u017eelimo govoriti o javnom zdravstvu?<\/p>\n\n\n\n<p>Medijski narativ o javnom zdravstvu je postavljen na na\u010din da ako \u017eelite dobiti bilo kakav legitmitet, o zdravstvo morate govoriti rje\u010dnikom robno-tr\u017ei\u0161ne proizvodnje (&#8220;smanjenje manjka prihoda&#8221;), a da bi ste bili prepoznati kao odgovorni upravitelj onda morate o kolektivu kojem ste na \u010delu govoriti kao o svojoj obitelji, odnosno ku\u0107anstvu (&#8220;prevr\u0107em svaku kunu&#8221;). S time se svi lako poistovjetimo, a i stvorimo odre\u0111enu emocionalnu apelaciju s obzirom na to koliko je te\u0161ko danas odr\u017eavati ku\u0107anstvo na pozitivnoj nuli.<\/p>\n\n\n\n<p>Gr\u010dki ekonomist <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"http:\/\/slobodnifilozofski.com\/2012\/02\/yanis-varoufakis-poucak-s-grckog-fronta.html\" target=\"_blank\">Yanis Varoufakis<\/a> u vrijeme zadnje ekonomske krize (2012.) upozorio je na zamke koje ovakav medijski narativ stvara, odnosno metafore koje ekonomiku zdravstva, u na\u0161em slu\u010daju, svode na ekonomiku ku\u0107anstva ili ekonomiku robno-tr\u017ei\u0161ne proizvodnje. Varoufakis je to nazvao zabludom agregacije. Pojednostavljeno re\u010deno, ne mo\u017eemo uspore\u0111ivati ekonomiku individualne zarade i potro\u0161nje, odnosno obiteljskih prihoda i rashoda s onima zdravstvene ustanove, privatnog poduze\u0107a i na kraju nacionalne privrede. Jednostavno, logike su druga\u010dije, a analogije i metafore su, samim tim, pogre\u0161ne. A ako se ponavljaju dovoljno dugo i \u010desto, postanu i jedini jezik kojim razumijemo i govorimo o zdravstvu.<\/p>\n\n\n\n<p>Na\u0161 politi\u010dki ekonomist, <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37524\" target=\"_blank\">Toni Prug,<\/a> na Biltenu je nedavno pisao o tome da u dominatnim javnim narativima profitna proizvodnja i njena \u201ckomercijalna racionalnost\u201d postaju jedini po\u017eeljni dru\u0161tveni oblik proizvodnje. Pa onda lako dolazimo do toga da nam je rje\u010dnik ekonomike zdravstva jednak onom privatnog poduze\u0107a, a upravlja\u010dke vje\u0161tine se mjere sposobno\u0161\u0107u stalnog provo\u0111enja mjera \u0161tednje po uzoru na ku\u0107anstvo u vremenu krize. Osim medijskog polja, tome doprinosi i obrazovni sustav i u ekonomiji, ali o\u010dito i u javnom zdravstvu, gdje, kako Prug isti\u010de, dominira <em>mainstream<\/em> ekonomska teorija u kojoj se profitna robno-tr\u017ei\u0161na proizvodnja smatra proizvodnjom kao takvom, a javni sektor i javna proizvodnja se onda podvrgavaju pravilima i pojmovniku robno-tr\u017ei\u0161ne proizvodnje. O zdravstvu bismo, napokon, trebali govoriti u terminima solidarnosti i jednakosti, a manjak prihoda ostaviti, eventualno, knjigovodstvu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pro\u0161li tjedan je hrvatski ministar zdravstva Vili Bero\u0161 predstavio svoju reformu zdravstva. Me\u0111utim i njegovu reformu i press konferenciju povodom te reforme, zasjenilo je izlaganje \u0161efa Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Ukratko, Lucian Vukeli\u0107, ravnatelj HZZO-a, u svom je ekspozeu, prvo, poslao packu gra\u0111anima da mogu biti zadovoljni na\u0161im zdravstvenim sustavom jer nemaju ogromne [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":43208,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[1630],"class_list":["post-43207","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43207","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43207"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43207\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43214,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43207\/revisions\/43214"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43208"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43207"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43207"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43207"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=43207"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=43207"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=43207"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=43207"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}