Krajem pro\u0161log tjedna nizom se historiografskih, analiti\u010dkih i moralisti\u010dkih intervencija u zapadnom medijskom ekosustavu obilje\u017eilo “100 godina fa\u0161izma”. Za nastanak fa\u0161izma se, dakle, uzima poznati Mar\u0161 na Rim i Mussolinijevo preuzimanje vlasti 29.10.1922. Kako to ve\u0107 ide s obljetnicama, dobar dio spomenutih intervencija prvenstveno se potrudio podsjetiti \u010ditateljstvo na povijesni kontekst i samu dinamiku preuzimanja vlasti. Oni ne\u0161to ambiciozniji autori, a takvih nikad ne nedostaje kad je dra\u017e povijesnih paraleli u igri, poku\u0161ali su ponuditi odgovore na zna\u010daj te obljetnice u na\u0161em suvremenom politi\u010dkom kontekstu. U prilog takvoj raboti sigurno je i\u0161la i nedavna pobjeda “postfa\u0161isti\u010dke” stranke na talijanskim izborima.<\/p>\n\n\n\n
U vi\u0161e smo navrata na ovim stranicama podsje\u0107ali na sva politi\u010dki sporna i analiti\u010dki nedostatna baratanja pojmom fa\u0161izma. Ne zato \u0161to znamo tajnu njegova ispravnog kori\u0161tenja ve\u0107 zato \u0161to sam pojam ima svoju povijest etabliranja u nadle\u017enog za sve me\u0111uratne re\u017eime, uklju\u010duju\u0107i i njema\u010dki nacizam. Ta se “standardizacija” dogodila 50-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a u politi\u010dkim znanostima i nije samo ote\u017eala nijansiranje u historiografskom smislu ve\u0107 je u\u010dinila i pojam elasti\u010dnijim u redovitoj politi\u010dkoj upotrebi. Rije\u010d je o uobi\u010dajenoj dinamici u odnosu jezika i dru\u0161tva: apstrahirani pojmovi te\u0161ko mogu “pratiti\u201d kompleksne dru\u0161tvene promjene, a da i ne govorimo o politi\u010dkoj (zlo)upotrebi tih samih pojmova. Zna\u010denjsko kaskanje nekih pojmova \u010desto je problem isklju\u010divo za one koji se profesionalno bave tim pojmovima, me\u0111utim dru\u0161tvena cijena rasprave o “pravom” zna\u010denju fa\u0161izma prili\u010dno je zna\u010dajna i opreza nikad dosta.<\/p>\n\n\n\n
Zato \u0107emo se u ovoj krajnje parcijalnoj i skicoznoj rekapitulaciji va\u017eniji priloga obilje\u017eavanju stote obljetnice nastanka fa\u0161izma dotaknuti samo jednog aspekta. Naime, pored samog rata u Ukrajini i dostupnosti energenata, goru\u0107e globalno politekonomsko pitanje je ono inflacije. Ili konkretnije: koji je najbolji i najpouzdaniji mehanizam zauzdavanja inflacije? Me\u0111u centralnim bankarima i renomiranim ekspertima polako se uspostavlja konsenzus. Najadekvatnija reakcija je izazivanje recesije i nezaposlenosti podizanjem kamatnih stopa. Dakle, potrebno je podnijeti \u017ertvu kako bi se problem rije\u0161io. Politi\u010dke elite nisu najsklonije toj opciji jer \u0107e posljedice podnijeti oni, a ne centralni bankari i stru\u010dnjaci. No, proces politi\u010dkog i ekonomskog discipliniranja radnog naroda i dalje ostaje prva opcija.<\/p>\n\n\n\n
Sad je prva opcija, ali kad se prvi put pojavilo u ovakvom obliku? Politi\u010dko i ekonomsko discipliniranje radne ve\u0107ine aran\u017eirano ekonomskog ekspertizom nije samo odjednom palo s neba kao prirodna reakcija vladaju\u0107ih klasa. Drugim rije\u010dima, netko je te mehanizme morao izmisliti. Relevantna povijesna istra\u017eivanja upu\u0107uju na to da su prvi put u obuhvatnoj mjeri provedena u fa\u0161isti\u010dkoj Italiji. Naime, uspostavu autoritarne vlasti i represiju prema sindikatima, socijalistima i ostalim nepo\u0107udnim faktorima, pratila je i implementacija onih ekonomskih mjera koje \u0107emo kasnije znati kao “mjere \u0161tednje”. Provodili su ih liberalni ekonomisti u tada\u0161njoj Mussolinijevoj vladi, a pozdravljali uva\u017eeni talijanski liberali poput Bennedeta Crocea i Luigija Einaudija, kao i kompletna britanska poslovna \u0161tampa. Vrijedan prilog toj raspravi nova je knjiga<\/a> Clare Mattei, naslova “The Capital Order: How Economists Invented Austerity and Paved the Way to Fascism” (Poredak kapitala: Kako su ekonomisti izmislili \u0161tednju i utrli put fa\u0161izmu) koja je i ponukala odre\u0111eni broj autora<\/a>, uklju\u010duju\u0107i i samu Mattei<\/a>, da stotu godi\u0161njicu pojave fa\u0161izma obilje\u017ee upravo tako da upozore<\/a> na presudnu ulogu mjera \u0161tednje i ekonomske discipline u njegovu nastanku.<\/p>\n\n\n\n Na prvu se \u010dini da nam ovakav tip analiza olak\u0161ava posao na ljevici: nema razlike zapravo izme\u0111u kapitalizma (neoliberalizma) i fa\u0161izma, sve su to samo razli\u010diti ina\u010dice istog zla. Kad bi to bilo tako jednostavno ljevica ne bi nikad silazila s vlasti. I ne bi dana\u0161nji liberalni politi\u010dki i medijski establi\u0161ment bio toliko frustriran Trumpom i sli\u010dnim politi\u010dkim pojavama. U me\u0111uratnom periodu su ekonomske i tradicionalne politi\u010dke elite predale vlast Mussoliniju i Hitleru jer u njima vidjele mehanizme stabilizacije vlasti i ekonomije. \u0160to zbog kriza, rasta demokracije i sna\u017enog socijalisti\u010dkog pokreta. Nije isto upravljati kapitalisti\u010dkim ekonomija u krizi u autoritarnom i demokratskom re\u017eima. Danas im ta fa\u0161isti\u010dka pomo\u0107 ne treba jer je intenzitet klasnog rata prili\u010dno nizak. <\/p>\n\n\n\n Ali osnovni motiv neoliberalne ili ordoliberalne politi\u010dko-ekonomske misli ostao je isti i radi se o izolaciji ekonomije od demokracije: od zahtjeva za radni\u010dkim pravima, za upravljanje ekonomijom na na\u010din da odgovara dru\u0161tvenim potrebama i za kolektivnim odlukama o investicijama i distribuciji vi\u0161kova. U politi\u010dkim periodima u kojima to nije izvedivo “normalnim” putem i fa\u0161isti\u010dka opcija je prihvatljiva. I zato je va\u017eno precizno prou\u010davati povijest nastanka fa\u0161izma i probleme za koje je nudio odgovore. I napokon iz rasprave o fa\u0161izmu eliminirati njegovu navodnu anti-civilizacijsku karakteristiku. Jer se jedino i danas tako mo\u017eemo boriti protiv njegovih ina\u010dica ili njime inspiriranih politika. Dru\u0161tvena cijena pojednostavljenih parola je previsoka. Isti je slu\u010daj i s obrnutom taktikom, koalicijom s liberalnim elitama kad je u pitanju prijetnja s krajnje desnice. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Krajem pro\u0161log tjedna nizom se historiografskih, analiti\u010dkih i moralisti\u010dkih intervencija u zapadnom medijskom ekosustavu obilje\u017eilo “100 godina fa\u0161izma”. Za nastanak fa\u0161izma se, dakle, uzima poznati Mar\u0161 na Rim i Mussolinijevo preuzimanje vlasti 29.10.1922. Kako to ve\u0107 ide s obljetnicama, dobar dio spomenutih intervencija prvenstveno se potrudio podsjetiti \u010ditateljstvo na povijesni kontekst i samu dinamiku preuzimanja […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":43185,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[275],"theme":[458],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-43183","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekstremna-desnica","theme-drustvo","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43183","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43183"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43183\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43189,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43183\/revisions\/43189"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43185"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43183"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43183"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43183"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=43183"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=43183"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=43183"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=43183"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}