Stalno ponavljanje izbora, fragmentirani parlament, manjak politi\u010dke vizije, neizvjesna zima… Sve su to odrednice dru\u0161tveno-politi\u010dke situacije u Bugarskoj. Politi\u010dke elite su zagledane u svoje probleme, a narod, koji ih je nagradio s izlazno\u0161\u0107u manjom od 40%, skuplja frustracije koje bi vrlo skoro mogle eruptirati.<\/p>\n\n\n\n
Na prvoj sjednici 48. saziva bugarskog parlamenta odr\u017eanoj pro\u0161le srijede vrlo brzo su se potvrdili strahovi o politi\u010dkom \u0107orsokaku u kojem se zemlja nalazi. Stranke izabrane u parlament nisu se uspjele dogovoriti tko \u0107e biti predsjednik parlamenta, \u0161to je nezabilje\u017eeno u recentnoj povijesti. Takva zbivanja na prvoj sjednici bila su simptom te\u0161ke odr\u017eivosti novog parlamenta i krajnje oskudnog kapaciteta za izbor nove vlade.<\/p>\n\n\n\n
Rije\u010d je o posljednjoj kulminaciji dugotrajne politi\u010dke nestabilnosti nakon desetlje\u0107a vladavine GERB-a, stranke desnog centra i njenog \u010delnog \u010dovjeka Bojka Borisova. Pro\u0161le su gotovo tri godine od posljednjeg, tre\u0107eg Borisovljevog premijerskog mandata, a njegovi politi\u010dki rivali jo\u0161 nisu uspjeli ponuditi uvjerljivu alternativu. Ishod tog neuspjeha bio je vidljiv na izborima po\u010detkom ovog mjeseca: GERB se vratio na vode\u0107u poziciju s 25,3% osvojenih glasova, pet postotnih poena vi\u0161e od biv\u0161eg predvodnika vladaju\u0107e koalicije PP-a (Mi nastavljamo s promjenom). Tako su se zapravo samo zamijenile pozicije u odnosu na izbore u studenom 2021. godine. Premda su bira\u010di kaznili stranke koje su \u010dinile prija\u0161nju vladaju\u0107u koaliciju, nisu GERB-u i njihovim potencijalnim partnerima osigurali dovoljno mandata za sastavljanje nove vlade.<\/p>\n\n\n\n
Novi sastav bugarskog parlamenta fragmentiran je kao i oni koji su mu prethodili iz prija\u0161njih izbora iz 2021. godine i pored GERB-a i PP-a \u010dine ga jo\u0161 pet zastupni\u010dkih klubova. Me\u0111utim, u prethodnim sazivima politi\u010dka klima je bila druk\u010dija zbog proste \u010dinjenice da je nakon dugo godina GERB napokon skinut s vlasti. Sada se \u010dini da je ta energija potro\u0161ena, da se stranke samo vrte u ispraznim sukobima s manjkom ideja za budu\u0107nost zemlje. Odnosi me\u0111u samim strankama su prili\u010dno neprijateljski i ne postoji spremnost na zajedni\u010dki rad kao pro\u0161le godine.<\/p>\n\n\n\n
Ovaj se vrtlo\u017eni politi\u010dki vakuum otvorio u zemlji koja se kroni\u010dno mu\u010di sa siroma\u0161tvom, nejednako\u0161\u0107u i podinvestiranim javnim sektorom \u2013 i to sve zajedno u kombinaciji s inflacijom, beskrupuloznim dizanjem cijena i energetskom nesigurno\u0161\u0107u pred nadolaze\u0107u zimu. Kako socijalna kriza postaje sve uo\u010dljivija tako i politi\u010dka kriza zapravo postaje kriza institucija.<\/p>\n\n\n\n
Zakopani u svoje specifi\u010dne strana\u010dke brige i \u010dak i u specifi\u010dan strana\u010dki jezik, politi\u010dari naprosto nisu svjesni dru\u0161tvenog konteksta. Pored toga \u0161to nisu u stanju oformiti nikakvu koalicijsku vladu nisu ni sposobni, \u0161to je puno va\u017enije, artikulirati rje\u0161enja za najva\u017enije probleme u zemlji. Trenutna politi\u010dka kriza je istovremeno i kriza ideja.<\/p>\n\n\n\n
Za neke najlak\u0161i izraz iz takve situacije predstavljaju izjave oko polariziraju\u0107ih tema poput rata u Ukrajini. Na taj se put netom nakon izbor prvenstveno odlu\u010dio GERB koji je nastojao prevladavaju\u0107u politi\u010dku podjelu \u2013 za i protiv GERB-a \u2013 pretvoriti u podjelu na one koji su za Zapad i na one koji podr\u017eavaju Rusiju. U nastojanju da se udvore PP-u i manjoj desnoj stranci Demokratskoj Bugarskoj (DB), najavili su stvaranje \u201eeuro-atlantske\u201d vladaju\u0107e koalicije koja bi se bila spremna uhvatiti uko\u0161tac s geopoliti\u010dkim izazovima pred kojima stoji Bugarska. Premda su obje stranke odbile GERB, DB nastavlja tim putem i ve\u0107 su u parlamentu predlo\u017eili nekoliko zakona vezanih uz Ukrajinu.<\/p>\n\n\n\n
Ovo nije prvi put da bugarski desni\u010dari pose\u017eu za \u201eruskom opasno\u0161\u0107u\u201d kako bi sakrili \u010dinjenicu da ne nude nikakvu odr\u017eivu socijalnu agendu i da su \u017eestoki zagovaratelji fiskalnog stezanja. Situacija je dodatno ote\u017eana \u010dinjenicom da rat u Ukrajini nepovoljno utje\u010de na ku\u0107anstva u Bugarskoj, ali desnica u svoj svojoj pompoznoj gestikulaciji nije uspjela primjereno adresirati ta pitanja, ve\u0107 se ograni\u010davala na apstraktno zazivanje \u201eeuropskih vrijednosti\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Trenutno se takva desna \u201eeuro-atlantska\u201d koalicija ne \u010dini mogu\u0107om, ali to nije sprije\u010dilo krajnje naporan niz dana u kojem su bugarski mediji bili uglavnom okupirani time ho\u0107e li ruska ambasadorica Eleonora Mitrofanova biti slu\u017ebeno pozvana na prvu sjednicu parlamenta (nije bila pozvana) i ho\u0107e li se Vladimir Zelenski obratiti parlamentu (nije se obratio).<\/p>\n\n\n\n
U situaciji klasi\u010dno povoljnoj za fa\u0161isti\u010dke stranke, rastu\u0107a nacionalisti\u010dka partija Preporod jedna je od pobjednica izbora. Preuzimaju\u0107i politi\u010dku liniju klasi\u010dnu za suvremenu anti-liberalnu krajnju desnicu, predsjednik stranke Kostadin Kostadinov udvostru\u010dio je rezultat svoje stranke u odnosu na prethodne izbore i dobio 10% glasova. Premda se o\u010dekivalo da \u0107e Preporod posti\u0107i i bolji rezultat na izborima, sasvim je izvjesno da \u0107e im podr\u0161ka rasti jer je na\u017ealost Kostadinov jedan od rijetkih politi\u010dara koji se referira na ekonomske pote\u0161ko\u0107e obi\u010dnih ljudi. Ako \u201eumjerena\u201d desnica nastavi s polarizacijom oko geopoliti\u010dkih pitanja to \u0107e sigurno i\u0107i na ruku Preporodu i njihovoj proruskoj i anti-NATO retorici.<\/p>\n\n\n\n
Novo lice u parlamentu predstavlja jo\u0161 jedna nacionalisti\u010dka stranka, Bugarski uspon, koju predvodi Stefan Janev, privremeni premijer iz 2021. godine. Osim slanja patriotskih signala, nije uspio artikulirati minimalno suvislu ideolo\u0161ku platformu. TV komi\u010dar Slavi Trifonov koji je igrao va\u017enu ulogu u nizu politi\u010dkih debakala pro\u0161le godine i jednu vladu sru\u0161io, ovaj put nije uspio pre\u0107i prag.<\/p>\n\n\n\n
Bugarska socijalisti\u010dka partija (BSP) je na ovim izborima nastavila padati i osvojila najmanji broj glasova u svojoj povijesti \u2013 233 tisu\u0107e. Primjerice, u travnju pro\u0161le godine su osvojili dvostruko vi\u0161e. Jedan od razloga kolapsa le\u017ei u priklju\u010divanju koaliciji s PP-om i starim neprijateljima iz DB-a, ali va\u017eniji razlog jest napu\u0161tanje bilo kakvih socijalisti\u010dkih pozicija i potpuno pribli\u017eavanje pro-biznis stajali\u0161tama pod dugogodi\u0161njim vodstvom Kornelije Ninove. Ponovljeni pozivi za njeno micanje nakon katastrofalnih rezultata nisu urodili plodom. U isto vrijeme je PP iskoristio priliku da zauzme lijevu ni\u0161u u bugarskoj politici i, unato\u010d nagla\u0161avanju centristi\u010dke pozicije, najavi zna\u010dajnije ulaganje u javne servise i pomo\u0107 najugro\u017eenijim dru\u0161tvenim skupinama. No, PP-om dominiraju ljudi s menad\u017eerskom pozadinom poput Kirila Petkova i Asena Vasileva kojima ne pada na pamet uvesti bilo kakvu progresivniju poreznu politiku i dr\u017ee se trenutnog flat tax sustava.<\/p>\n\n\n\n
Dok je politi\u010dki sistem u slobodnom padu, dolazi pomalo do izra\u017eenijih socijalnih nemira. U Bugarskoj nismo vidjeli masovne prosvjede jo\u0161 od onih protiv GERB-a u ljeto 2020. godine, ali \u0161trajkovi ve\u0107 izbijaju u javnom sektoru i to u zdravstvu i administraciji. Diskrepancija izme\u0111u potreba ljudi i onoga \u0161to politika nudi uo\u010dava se i van lijeve perspektive. Analiti\u010dar Dimitar Ganev je nedavno upozorio da nova istra\u017eivanja javnog mnijenja pokazuju stabilan rast pove\u0107anja interesa za te\u0161ko\u0107e svakodnevnog \u017eivota i dodao da politi\u010dke elite ne vide rast socijalne frustracije koja bi vrlo skoro mogla eruptirati.<\/p>\n\n\n\n
Kao \u0161to je nedavno rekao politi\u010dki znanstvenik Anthony Todorov, politi\u010dke stranke moraju sabrati svu svoju politi\u010dku imaginaciju kako bi spasili politi\u010dki sistem i izvukli ga iz ovog \u0107orsokaka. Me\u0111utim, valja naglasiti da se ne radi samo o imaginaciji dovoljnoj za postizanje kompromisa ve\u0107 i onoj nu\u017enoj za formuliranje odr\u017eivih i pravednih politika kakve uporno izostaju u prethodnim desetlje\u0107ima.<\/p>\n\n\n\n
U slu\u010daju da parlament ne uspije izabrati novu vladu predsjednik Rumen Radev \u0107e postaviti privremenog tehni\u010dkog premijera i novi izbori \u0107e se odr\u017eati po\u010detkom 2023. godine. Takav scenarij na prvu sigurno izgleda kao po\u017eeljnija varijanta strankama koje ne samo da nisu voljne nego nisu sposobne preuzeti odgovornost za zemlju pred ovako neizvjesnu zimu. Me\u0111utim, vjerojatno \u0107e dovesti do daljnjeg pada kredibiliteta. Naime, izlaznost na izborima prije koji tjedan je prvi put pala ispod 40% u recentnoj bugarskoj povijesti.<\/p>\n\n\n\n
Druga opcija jest da se stranke, nakon perioda ko\u0161kanja, dogovore oko ekspertne vlade ili vlade nacionalnog spasa i tako raspr\u0161e politi\u010dku odgovornost. Lokalni izbori se odr\u017eavaju za godinu dana i svi bi \u017eeljeli odgoditi presudne poteze barem do tada. Ali u situaciji koja je, paradoksalno, i nepredvidljivo dinami\u010dna i ograni\u010dena bez izlaza, bilo kakvo kalkuliranje s bliskom budu\u0107no\u0161\u0107u je krajnje rizi\u010dno.<\/p>\n\n\n\n
Nakon trodnevnog zasjedanja predsjednik parlamenta je ipak izabran, a rije\u010d je o GERB-ovu Vecdiju Rasidovu. Rije\u010d je o kontroverznom kiparu koji je moderirao rasprave kao najstariji zastupnik, a na iznena\u0111enje svih predlo\u017eio ga je BSP, a pola zastupni\u010dkih klubova podr\u017ealo. Tako je 48. saziv parlamenta u\u010dinio povijesnu stvar i po prvi put je predsjednik parlamenta postao zastupnik turskih etni\u010dkih korijena. Ali \u010dini se da rje\u0161enje ovog inicijalnog problema ne sugerira mogu\u0107nost slaganja vladaju\u0107e koalicije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Stalno ponavljanje izbora, fragmentirani parlament, manjak politi\u010dke vizije, neizvjesna zima… Sve su to odrednice dru\u0161tveno-politi\u010dke situacije u Bugarskoj. Politi\u010dke elite su zagledane u svoje probleme, a narod, koji ih je nagradio s izlazno\u0161\u0107u manjom od 40%, skuplja frustracije koje bi vrlo skoro mogle eruptirati. Na prvoj sjednici 48. saziva bugarskog parlamenta odr\u017eanoj pro\u0161le srijede vrlo […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":43178,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[564,12],"theme":[456],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[260,191],"class_list":["post-43176","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-bugarska","tag-izbori","theme-politika","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43176","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43176"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43176\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43981,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43176\/revisions\/43981"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43178"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43176"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43176"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43176"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=43176"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=43176"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=43176"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=43176"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}