Iako sa sobom donosi po\u017eeljne ekolo\u0161ke u\u010dinke, novi model gospodarenja otpadom u Srbiji donosi i socijalne posljedice. Brojni sakuplja\u010di sekundarnih sirovina, mahom Romi, ostat \u0107e bez prihoda i socijalne za\u0161tite.<\/p>\n\n\n\n
Nije novost da je zdravstveno stanje ekosustava u Srbiji jako lo\u0161e, ali i da se svijest o tome brzo \u0161iri. Nedavni masovni prosvjedi protiv izgradnje rudnika litija (Rio Tinto) ili brojnih mini hidroelektrana pokazuju da teme za\u0161tite okoli\u0161a privla\u010de sve ve\u0107u pozornost gra\u0111ana Srbije. Jedan od najve\u0107ih ekolo\u0161kih problema jest gospodarenje otpadom. Procjenjuje se da u Srbiji postoji oko dvije i pol tisu\u0107e divljih deponija, a brojne legalne deponije ne zadovoljavaju minimum tehni\u010dkih standarda i posluju preko svojih kapaciteta. Takve deponije ispu\u0161taju otrovne plinove u zrak i kemikalije u zemlju \u010dime se truje cjelokupan ekosustav, uklju\u010duju\u0107i i onaj za proizvodnju hrane. Pora\u017eavaju\u0107i je i podatak da se reciklira samo 3 posto komunalnog otpada, ali takav “sustav” odlaganja otpada i desetlje\u0107a institucionalne nebrige kreirali su i odre\u0111enu vrstu “nevidljive\u201c cirkularne ekonomije bazirane na sakupljanju i obradi sekundarnih sirovina. <\/p>\n\n\n\n
Posao sakupljanja kojim se bave uglavnom Romi izrazito je ekolo\u0161ki koristan, a njima predstavlja egzistencijalnu slamku spasa: iz okoli\u0161a izvla\u010de i preprodaju sav reciklabilan materijal \u2013 papir, staklo, plastiku, elektroni\u010dki otpad, strojeve, akumulatore itd. Na taj na\u010din, sakuplja\u010di sekundarnih sirovina predstavljaju prvu i najva\u017eniju kariku u ono malo cirkularne ekonomije \u0161to postoji. Sirovine se skupljaju od vrata do vrata, ali i po brojim deponijima. U takvom sustavu, postojanje ilegalnih odlagali\u0161ta otpada disperziranih oko ve\u0107ih gradova omogu\u0107ava ve\u0107u dostupnost sirovina \u0161to sakuplja\u010dima na neki na\u010din ide na ruku. Me\u0111utim, \u010dini se da ovakav sustav gospodarenja otpadom polako nestaje, a njegove radnike ostavlja u velikoj neizvjesnosti.<\/p>\n\n\n\n
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Francuska agencija za razvoj (AFD) investiraju 150 milijuna eura u infrastrukturu za gospodarenje otpadom Republike Srbije, a projekt obuhva\u0107a ulaganje u infrastrukturu uskla\u0111enu sa EU standardima za recikliranje, razvrstavanje otpada te obradu i oporabu biorazgradivog otpada. Nova infrastruktura zadovoljavat \u0107e potrebe 29 op\u0107ina ili oko 900 tisu\u0107a ljudi, \u0161to \u010dini oko 13 posto ukupne populacije. Izgradnja prva \u010detiri regionalna centra planirana je u mjestima Duboko, Sombor, Nova Varo\u0161 i Kaleni\u0107. Prema procjeni investitora, projekt \u0107e umanjiti godi\u0161nje emisije CO2 za 178 tisu\u0107a tona dok \u0107e se koli\u010dina recikliranog otpada pove\u0107ati za 19 tisu\u0107a tona. Dio je to \u0161irih ambicija Europske unije pod nazivom Zelena agenda za Zapadni Balkan (GAWB<\/a>) \u010diji je cilj uskladiti zelenu tranziciju zemalja regije s ambicijama Europskog zelenog plana<\/a>.<\/p>\n\n\n\n Pored nesumnjivo dobrih ekolo\u0161kih u\u010dinaka, ovakav projekt mogao bi imati i jednu negativnu socijalnu posljedicu. Prema odre\u0111enim procjenama, sakupljanjem otpada u Srbiji se bavi izme\u0111u trideset i pedeset tisu\u0107a ljudi, prete\u017eito Roma. Radi se uglavnom o sivoj ekonomiji \u010diji radnici i radnice nemaju nikakvu socijalnu za\u0161titu i pored toga su u velikom broju nezapo\u0161ljivi. Ote\u017eavaju\u0107a je okolnost da dr\u017eava oduzima<\/a> socijalnu pomo\u0107 gra\u0111anima koji se bave ovim poslom. Brojni sakuplja\u010di sekundarnih sirovina ostat \u0107e bez posla i ikakve socijalne za\u0161tite jer posao koji su oni dosad obavljali prelazi u ruke privatnih poduze\u0107a koja \u0107e upravljati novoizgra\u0111enim postrojenjima. Cijeli proces zbrinjavanja otpada postat \u0107e puno centraliziraniji, a dobar dio posla koji su do sad obavljali sakuplja\u010di obavljat \u0107e mehani\u010dka postrojenja. Iz udruge Bankwatch<\/a> nagla\u0161avaju da “EBRD kategorizira takve investicije kao niskorizi\u010dne zbog \u010dega se studije na okoli\u0161 i dru\u0161tvo provode manjkavo, netransparentno i neparticipativno\u201c. Oni tako\u0111er nagla\u0161avaju kako je socijalni rizik definitivno visok zbog \u010dega bi EBRD morala provesti adekvatnije javne konzultacije u koje \u0107e biti uklju\u010dene sve pogo\u0111ene zajednice.<\/p>\n\n\n\n To ne bi bilo prvi put da se u Srbiji de\u0161ava ne\u0161to sli\u010dno. Romi se pribojavaju scenarija iz 2018. kada je zbog otvaranja spalionice otpada zatvoren deponij Vin\u010da. Romi koji su skoro cijeli radni vijek proveli na tom deponiju ostali su bez posla, ali i stanovanja jer je i njihovo obli\u017enje naselje uklonjeno. Romske obitelji su 2020. godine podnijele pritu\u017ebu Banci koja je s investitorom i lokalnim vlastima po\u010dela raditi na rje\u0161avanju njihovih problema u vidu izgradnje zamjenskog smje\u0161taja te zapo\u0161ljavanja.<\/p>\n\n\n\n Na COP26<\/a> u Glasgowu Srbija je izrazila opravdanu zabrinutost oko financiranja zelene tranzicije, o\u010duvanja energetske sigurnosti i podr\u0161ke radnicima da pre\u0111u na zelene poslove i industrije. Problem je puno kompleksniji od pitanja novca jer dr\u017eave nisu institucionalno dovoljno jake (ne samo financijski) da osiguraju socijalna i ekonomska prava svojim gra\u0111anima ve\u0107 ih prepu\u0161taju nevidljivoj ruci tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n I upravo zato se ovo ti\u010de se svih, a ne samo Roma. Kao \u0161to postojanje romskih naselja ovisi o lokaciji deponija, tako i neki drugi gradovi ovise o svojim \u017eeljezarama, rudnicima, termo elektranama i sli\u010dnim industrijama. Provo\u0111enje “zelene tranzicije\u201d zna\u010dit \u0107e kraj za odre\u0111ene prljave industrije, a samim tim i kraj rada za njihove radnice i radnike. Brojni ljudi na\u0107i \u0107e se pred istim \u017eivotnim dilemama kao i Romi iz ove pri\u010de: \u0161to raditi, kako pre\u017eivjeti, gdje oti\u0107i? U protivnom \u0107e si postavljati ista pitanja zbog kancerogenog zraka<\/a> koji ima miris, boju i okus. Kako \u0107e se dr\u017eave nositi s posljedicama tih procesa, kako \u0107e prekvalificirati radnu snagu i za koje (nove) industrije, mo\u017eemo vidjeti ve\u0107 sad na ovim testnim primjerima. I zato javnost ne bi trebala dopustiti da oni najugro\u017eeniji me\u0111u nama postanu prve \u017ertve u borbi protiv klimatskih promjena i one\u010di\u0161\u0107enja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Iako sa sobom donosi po\u017eeljne ekolo\u0161ke u\u010dinke, novi model gospodarenja otpadom u Srbiji donosi i socijalne posljedice. Brojni sakuplja\u010di sekundarnih sirovina, mahom Romi, ostat \u0107e bez prihoda i socijalne za\u0161tite. Nije novost da je zdravstveno stanje ekosustava u Srbiji jako lo\u0161e, ali i da se svijest o tome brzo \u0161iri. Nedavni masovni prosvjedi protiv izgradnje […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":43158,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[334,592,771],"theme":[455],"country":[11],"articleformat":[450],"coauthors":[1720],"class_list":["post-43155","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekologija","tag-romi","tag-zelena-tranzicija","theme-rad","country-srbija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43155","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43155"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43155\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43163,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43155\/revisions\/43163"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43158"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43155"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43155"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43155"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=43155"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=43155"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=43155"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=43155"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Testni primjeri<\/strong><\/h2>\n\n\n\n