{"id":43146,"date":"2022-10-24T10:35:00","date_gmt":"2022-10-24T09:35:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=43146"},"modified":"2022-12-08T23:07:17","modified_gmt":"2022-12-08T22:07:17","slug":"ozbiljno-i-neozbiljno-u-demokraciji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=43146","title":{"rendered":"Ozbiljno i neozbiljno u demokraciji"},"content":{"rendered":"\n

Kraj je ljeta za finsku premijerku Sannu Marin bio prili\u010dno turbulentno razdoblje. Postala je relevantna konkurencija ratu u Ukrajini u borbi za sredi\u0161nje mjesto na naslovnicama diljem Europe. Pritom razlog nije le\u017eao u njenim politi\u010dkim potezima ve\u0107 u privatnim sklonostima. U javnost su “procurile” snimke njenog plesa i op\u0107enito zabavljanja na tulumima. Rasprave su \u0161iroko nadi\u0161le finski javni prostor, ali i okvir unutar kojeg su se navodno vodile. Naime, rasprava se nije vodila o tome \u0161to bi bilo primjereno pona\u0161anje visokih du\u017enosnika u slobodno vrijeme ve\u0107 o tome kako bi se trebala pona\u0161ati mlada \u017eena. Upravo je taj patrijarhalni nagon za kontrolom i regulacijom \u017eenske zabave bio klju\u010dan pokreta\u010d svih rasprava. No, nakon nekoliko tjedana i negativnog testa na droge, rasprave su utihnule, a Sanna Marin se vratila isklju\u010divo u domenu finskog javnog \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

A tamo je intervenirala zanimljivom objavom na Twitteru prije koji tjedan. Naime, Marin je retvitala link na \u010dlanak jednog finskog sveu\u010dili\u0161nog profesora i popratila ga citatom na finskom iz \u010dlanka koji glasi: “Ima ne\u0161to ozbiljno pogre\u0161no u prevladavaju\u0107im idejama monetarne politike \u010dim centralne banke \u0161tite svoj kredibilitet tako da ekonomije vode u recesiju.” Marin i citirani profesor misle na politike podizanja kamatnih stopa u svrhu obuzdavanja ekonomskih aktivnosti, rasta nezaposlenosti i navodno posljedi\u010dnog smirivanja inflacije. Ne radi se dakle o nikakvoj radikalnoj ideji ve\u0107 o zdravorazumskom pitanju: je li recesija stvarno jedino rje\u0161enje za obuzdavanje inflacije? I da malo produbimo njegove implikacije: ako je, \u0161to nam to govori o ekonomskom sistemu u kojem \u017eivimo? Ili barem o distribuciji tro\u0161kova krize tog sistema?<\/p>\n\n\n\n

Intervenciju Marin na Twitteru u anglofonu, a samim tim i u globalnu javnu sferu, prenio<\/a> je kolumnist Financial Timesa Martin Sandbu i zabilje\u017eio mogu\u0107e politi\u010dke konzekvence izostanka rasprave o sadr\u017eaju citata koji je finska premijerka obznanila javnosti. Naime, klju\u010dni problem je politi\u010dka neovisnost centralnih banaka. Za razliku od politi\u010dara koji moraju elektoratu opravdavati svoje poteze, sredi\u0161nji bankari se vode “strukom” i zakonskim mandatom: cjenovnom stabilno\u0161\u0107u. Dakle, ako “struka” opravdava izazivanje recesije i ako je to lijek za inflaciju, onda naprosto nema politi\u010dkog prostora za osudu takvog poteza. Me\u0111utim, kao \u0161to navodi Sandbu, kredibilitet sredi\u0161njih bankara ovisi o kredibilitetu makroekonomskog re\u017eima u cijelosti. I ne postoje te zakonske odredbe ili ekspertize koje \u0107e zaustaviti sna\u017ene politi\u010dke reakcije. Iz prostog razloga jer su same te odredbe i ekspertize politi\u010dki fenomeni, a ne zadati fizi\u010dki parametri.<\/p>\n\n\n\n

I onda kad se pojave te politi\u010dke reakcije koje \u0107e vrlo vjerojatno biti sazdane i od demokratski krajnje upitnih ideja i stavova \u2013 poput onih prili\u010dno bliskih desnom ekstremizmu \u2013 establi\u0161ment \u0107e se, i politi\u010dki i ekonomski, \u010duditi razvoju stvari i napadati protivnike retorikom o civilizacijskim vrijednostim i liberalnim procedurama. A pritom nisu omogu\u0107ili ni minimum bilo kakve demokratske rasprave o naju\u010dinkovitijim i socijalno najpravednijim rje\u0161enjima za obuzdavanje inflacije. Me\u0111utim, mo\u017eda postoji \u0161ansa za pone\u0161to druk\u010diju putanju u odnosu na onu koja je slijedila nakon izbijanja ekonomske krize 2008. godine. Tada je primarna politika koja je imala za posljedicu sni\u017eavanje \u017eivotnog standarda bila ona fiskalna. Dakle, ona pod kontrolom izabranih politi\u010dara. Dodu\u0161e, ta je kontrola bila ograni\u010dena mastri\u0161kim pravilima i drugim parametrima Europske unije, ali svejedno. Danas je pak monetarna politika ta koja “proizvodi” nepo\u017eeljne rezultate, a politi\u010dke posljedice \u0107e opet snositi politi\u010dari. I \u010dini se da im se ta podjela uloga ba\u0161 i ne svi\u0111a. Pored Marin, recesijske politike centralnih banaka doveo je u pitanje i francuski predsjednik Emmanuel Macron. U izostanku sna\u017ene i masovne ljevice koja se mo\u017ee pouzdati i u pritisak odozdo i u ekonomski elaborirane model druk\u010dijeg pristupa inflaciji, ovisni smo o strahovima politi\u010dkog centra. Nije ba\u0161 neka nada, ali bolje i\u0161ta nego ni\u0161ta.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kraj je ljeta za finsku premijerku Sannu Marin bio prili\u010dno turbulentno razdoblje. Postala je relevantna konkurencija ratu u Ukrajini u borbi za sredi\u0161nje mjesto na naslovnicama diljem Europe. Pritom razlog nije le\u017eao u njenim politi\u010dkim potezima ve\u0107 u privatnim sklonostima. U javnost su “procurile” snimke njenog plesa i op\u0107enito zabavljanja na tulumima. Rasprave su \u0161iroko […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":43149,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1644],"theme":[456],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-43146","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-inflacija","theme-politika","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43146","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43146"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43146\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43148,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43146\/revisions\/43148"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43149"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43146"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43146"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43146"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=43146"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=43146"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=43146"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=43146"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}