“Riskiramo sna\u017enu deindustrijalizaciju europskog kontinenta” \u2013 tim je rije\u010dima nedavno belgijski premijer Alexander De Croo prokomentirao energetsku krizu i izostanak ozbiljne i koordinirane europske reakcije na rast cijena plina. De Croo nije izoliran u crnim prognozama, ali one zasad ne postaju sredi\u0161nje pitanje politi\u010dkih rasprava na kontinentu. Ili preciznije: itekako se raspravlja posljedicama vi\u0161ih cijena energije, kako ekonomskim tako i politi\u010dkim, ali se problem potencijalne deindustrijalizacije nije dosad posebno artikulirao.<\/p>\n\n\n\n
Obuhvatan i nijansiran pregled situacije u razli\u010ditim industrijskim sektorima koji su proizvodno ovisni o plinu ponudio je ovog tjedna Financial Times. Novinari tog, kako se \u010desto kod nas pri referiranju na globalne tiskovine ka\u017ee \u2013 “uglednog” lista, intervjuirali su niz predstavnika kompanija \u0161irom Europe, i to u \u0161irokom industrijskom opsegu, od autoindustrije preko kerami\u010dke do one umjetnih gnojiva, i svi su istaknuli vrlo sli\u010dne probleme i nazna\u010dili taktike kojima se koriste kako ubla\u017eili u\u010dinke rasta cijena plina na tro\u0161kove proizvodnje. Tako mo\u017eemo \u010ditati da su u jednoj francuskoj kompaniji za proizvodnju gra\u0111evinskih materijala odlu\u010dili smanjiti temperaturu u skladi\u0161tu s 15 na 8 stupnjeva. Zauzvrat su radnicima kupili nove i bolje kapute i rukavice.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, to je relativno banalan primjer u odnosu s ostalima. Naime, mnoge se firme odlu\u010duju za rezanje proizvodnje za odre\u0111eni postotak, me\u0111utim, ti postupci, ovisno o prirodi pojedinih industrija, nisu lako izvedivi. Na primjer, privremeno ga\u0161enje pojedinih proizvodnih alata donosi zna\u010dajne tro\u0161kovi koji nadilaze puko smanjivanje outputa. Lai\u010dki re\u010deno, jednom kad se strojevi “izgase” prili\u010dno ih je zahtjevno ponovo pokrenuti i ti procesu iziskuju znatne tro\u0161kove, kako materijalne tako i organizacijske. No, \u010dak ni taj u\u017ee shva\u0107eni proizvodni aspekt smanjivanja outputa nije glavni problem. Privremena i parcijalna obustava proizvodnje dovodi do gubitka tr\u017ei\u0161nih udjela. Naime, globalna konkurencija \u0107e preuzeti zadovoljavanje potra\u017enje u tom periodu i ti tr\u017ei\u0161ni udjeli se te\u0161ko mogu kasnije povratiti. Na to je mislio belgijski premijer kad je pri\u010dao o deindustrijalizaciji.<\/p>\n\n\n\n
Radi se o prili\u010dno kompliciranim proizvodnim procesima i opskrbnim lancima koji se ne mogu tek tako izmjenjivati. I ako ne do\u0111e do obuhvatnijeg rje\u0161enja na razini Europske unije kontinentalnoj industriji prijeti ozbiljna kriza. Ne treba ni napominjati da to zna\u010di i ozbiljnu politi\u010dku krizu. U svom osvrtu na situaciju u europskoj kemijskoj industriji, analiti\u010dari Goldman Sachsa su nehoti\u010dno (ili mo\u017eda i hotimi\u010dno) parafrazirali Trockog i poru\u010dili da se ta industrija nalazi “u riziku od permanentne racionalizacije”. S obzirom na to da je u njihovom rje\u010dniku racionalizacija eufemizam za rezanje tro\u0161kova sasvim je o\u010dito da nam predstoji prili\u010dno turbulentan period.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
“Riskiramo sna\u017enu deindustrijalizaciju europskog kontinenta” \u2013 tim je rije\u010dima nedavno belgijski premijer Alexander De Croo prokomentirao energetsku krizu i izostanak ozbiljne i koordinirane europske reakcije na rast cijena plina. De Croo nije izoliran u crnim prognozama, ali one zasad ne postaju sredi\u0161nje pitanje politi\u010dkih rasprava na kontinentu. Ili preciznije: itekako se raspravlja posljedicama vi\u0161ih cijena […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":43141,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[228],"theme":[455],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-43139","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomija","theme-rad","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43139","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43139"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43139\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43140,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43139\/revisions\/43140"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43141"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43139"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43139"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43139"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=43139"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=43139"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=43139"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=43139"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}