U politi\u010dkom i\u0161\u010dekivanju sve izra\u017eenijih u\u010dinaka klimatskih promjena raspravama kolaju razne ideje o ljudskoj prirodi i o\u010dekivanom pona\u0161anju. Takve su rasprave jalove, a samim tim i borba protiv ubla\u017eavanja u\u010dinaka klimatskih promjena, ako ne razumijemo dru\u0161tvene odnose u kojima su te promjene nastale.<\/p>\n\n\n\n
Nedavno je u \u010dasopisu Lancet objavljena studija<\/a> koja je otkrila povezanost izme\u0111u agresivnog pona\u0161anja na internetu i vremenskih prilika. Istra\u017eiva\u010di su usporedili govor mr\u017enje na Twitteru s temperaturama i otkrili porast online agresije u slu\u010daju ni\u017eih ili vi\u0161ih temperatura. Najizra\u017eeniji porast online neprijateljstva otkriven je u slu\u010dajevima ekstremnih vru\u0107ina.<\/p>\n\n\n\n U vrijeme globalnog zatopljenja studija nas navodi na pesimisti\u010dne zaklju\u010dke: ako vru\u0107ina pove\u0107ava ljudsku agresivnost, onda su to zaista lo\u0161e vijesti za \u010dovje\u010danstvo koje \u0107e se morati prilagoditi \u017eivotu na vru\u0107em planetu, bez obzira na uspjehe u ubla\u017eavanju klimatskih promjena.<\/p>\n\n\n\n Utjecaj klimatskih promjena na konfliktnost<\/a>, nasilje<\/a> i agresiju <\/a>prili\u010dno je dobro istra\u017een, a veza je intuitivno pozitivna: ali samo pod pretpostavkom svijeta u kojem \u017eivimo. Iako jesu korisne s obzirom na to da ukazuju na biolo\u0161ke granice podno\u0161enja visokih temperatura, studije ne treba shvatiti kao suho zlato: ljudi su dru\u0161tvena bi\u0107a i vi\u0161e od svega definiraju nas prvenstveno dru\u0161tveni odnosi u koje ulazimo. Oni nisu nepromjenjivi, ve\u0107 se mijenjaju u skladu s borbama dru\u0161tvenih aktera.<\/p>\n\n\n\n \u0160pekulacije ili tvrdnje o ljudskoj prirodi oduvijek su bile prisutne u intelektualnom \u017eivotu \u010dovje\u010danstva, a odigrale su i posebno va\u017enu ulogu u formiranju politi\u010dkih trendova modernog doba. U posljednje desetlje\u0107e ili dva, pop psihologija – paralelno s usponom ameri\u010dke internetske desnice – tako\u0111er se etablirala u \u0161irim raspravama. S jasnim naglaskom: \u010dovjek je sebi\u010dno, natjecateljsko i agresivno bi\u0107e. Iz ove su perspektive razumljivi pesimisti\u010dni pogledi psiholo\u0161kih studija. U dru\u0161tvenom poretku koji se temelji na privatnom prisvajanju zajedni\u010dkog bogatstva \u2013 prirodnih resursa i dru\u0161tvenog rada, i u kojem ve\u0107ina stanovni\u0161tva ne mo\u017ee samostalno odlu\u010divati \u200b\u200bo svojim \u017eivotima, a dr\u017eava autoritarno kontrolira svoje stanovni\u0161tvo i brani svoje granice od drugih, dok u isto vrijeme cvijeta opresija zasnovana na spolu, boji ko\u017ee ili drugim obilje\u017ejima, ne treba o\u010dekivati \u200b\u200bdruga\u010dije odgovore. Poo\u0161travanje prirodnih \u017eivotnih uvjeta poo\u0161trit \u0107e i pona\u0161anje ljudi koji se na\u0111u u takvom svijetu.<\/p>\n\n\n\n Upravo je takav dru\u0161tveni poredak uzrok ubrzanog iscrpljivanja i uni\u0161tavanja prirode. Kapitalizam proizvodi i prirodne i dru\u0161tvene katastrofe. \u010cak i kada su u pitanju samo sile prirode, primjerice geolo\u0161ka u slu\u010daju potresa, katastrofu istovremeno stvaraju dru\u0161tveni uvjeti: lo\u0161ija stambena izgradnja u manje bogatim sredinama, nejednake mogu\u0107nosti obnove domova, (ne)dostupni resursi za brzu pomo\u0107 itd. U klimatskom kolapsu kauzalnost je o\u010dita: kapitalizam pokre\u0107u fosilna goriva koja su glavni uzrok globalnog zatopljenja.<\/p>\n\n\n\n Prirodne i socijalne katastrofe tako\u0111er su poslovna prilika iz perspektive kapitala. Naomi Klein skrenula je pa\u017enju na to izrazom “kapitalizam katastrofe”. Te\u0161ko je pore\u0107i da kapital ne koristi katastrofe kao katalizator za eksproprijaciju, deregulaciju, privatizaciju, tj. kapitalisti\u010dku ekspanziju. Trenutno to mo\u017eemo promatrati “u\u017eivo” tijekom rata u Ukrajini. Za\u0161to bismo zami\u0161ljali da mo\u017eemo o\u010dekivati \u200b\u200bdruga\u010dije trendove u vremenima intenzivnijeg kolapsa klime?<\/p>\n\n\n\nKapitalizam katastrofe<\/h2>\n\n\n\n
To su, naravno, idealne karakteristike aktera na slobodnom tr\u017ei\u0161tu. U kapitalisti\u010dkim dru\u0161tvima taj tip pona\u0161anja se poti\u010de, ako ne i proizvodi. Takvo gledi\u0161te slu\u017ei za prikaz kapitalizma kao prirodnog stanja – dru\u0161tvenog poretka koji najbolje odgovara ljudskoj prirodi.<\/p>\n\n\n\nKomunizam katastrofe<\/h2>\n\n\n\n