{"id":4305,"date":"2015-01-29T08:00:20","date_gmt":"2015-01-29T07:00:20","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=4305"},"modified":"2015-01-29T09:32:12","modified_gmt":"2015-01-29T08:32:12","slug":"terorizam-u-bih-jalovi-elitizam-i-bradati-pastir-muhamed","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=4305","title":{"rendered":"Terorizam u BiH: jalovi elitizam i “bradati pastir” Muhamed"},"content":{"rendered":"

Napad na francuski tjednik Charlie Hebdo intenzivirao je diskusije o opasnostima od terorizma u Bosni i Hercegovini. Dok su uvijek isti akteri nastavljali polemike oko gra\u0111anskog i vjerskog, umjerenog i ekstremnog te dakako neizbje\u017enog nacionalnog, pitanje izvora privla\u010dnosti selefizma ostalo je netaknuto.<\/strong><\/p>\n

Incident koji se 23. januara odigrao u d\u017eamiji Stara Breka, kada su trojica mladi\u0107a u majicama sa oznakama takozvane “Islamske dr\u017eave” (ISIS) tokom d\u017euma-namaza provocirali<\/a> lokalnog imama Muhameda Veli\u0107a, u BiH je izazvao\u00a0dodatnu dozu nervoze, osobito zbog napada na redakciju pari\u0161kog tjednika Charlie Hebdo. Atmosfera straha od vjerskih fanatika, koja se u Federaciji BiH mije\u0161a sa institucionalnim haosom 1<\/a><\/sup> prvobitno je potpirena prije tri sedmice, kada je maskirana osoba, sljedbenik radikalnog teologa Bilala Bosni\u0107a, no\u017eem nanijela te\u0161ke povrede<\/a> velikokladu\u0161kom imamu Selvedinu Beganovi\u0107u jer je propovijedao protiv radikalnih selefija.<\/p>\n

U isto vrijeme Mirsad Kebo, jo\u0161 uvijek aktuelni potpredsjednik Federacije BiH i nekada\u0161nji \u010dlan Stranke demokratske akcije, sada blizak vlasniku medijske imperije Dnevni avaz i predsjedniku opozicionog Saveza za bolju budu\u0107nost Fahrudinu Radon\u010di\u0107u, naprasno dobija napad<\/a> gri\u017enje savjesti i u javnost izlazi sa dokumentacijom koja vi\u0161e funkcionera SDA i kandidata za klju\u010dne dr\u017eavne funkcije dovodi u vezu sa zata\u0161kavanjem ratnih zlo\u010dina jedinice El-Mud\u017eahid<\/a> u ratu 1992.-1995. Maltretiranje imama koji ne odobravaju selefizam samo je posljednji u nizu incidenata ili zlo\u010dina po\u010dinjenih nakon rata, od\u00a0napada u Mostaru<\/a> 1997. godine, preko masakra hrvatske povratni\u010dke porodice An\u0111eli\u0107<\/a> 2002. u blizini Konjica,\u00a0napada na policijsku stancicu<\/a> u Bugojnu 2010., do pucnjave Mevlida Ja\u0161arevi\u0107a<\/a> na Ambasadu SAD-a u Sarajevu 2011. godine. To me\u0111utim nije spre\u010davalo nekada\u0161njeg reisul-ulemu Islamske zajednice u BiH Mustafu Ceri\u0107a da o selefijama govori pohvalno kao o “novim muslimanima”, spremnima da se odbrane i o\u0161tro uzvrate<\/a>, za razliku od “starih” koji su nespremni do\u010dekali masakre Hrvatskog vije\u0107a obrane i srpske vojske u ratu 1992.-1995.<\/p>\n

“Muslimanski puritanci” i elitisti\u010dki rasizam<\/strong><\/p>\n

Dodu\u0161e bio je to Ceri\u0107ev lukavi manevar kooptiranja i pridobivanja selefija, te poku\u0161aj njihovog stavljanja pod kontrolu Islamske zajednice, prije svega radikalnog i \u0161ovinisti\u010dkog glasila Saff<\/a> koje je uprkos svojoj radikalnoj srbofobiji ipak odsje\u010deno od jo\u0161 radikalnijih selefijskih krugova, kao \u0161to je sekta radikalnog \u0161ejha Jusufa Bar\u010di\u0107a. Ta je grupa 2007. poku\u0161ala zauzeti Carevu d\u017eamiju u Sarajevu, a sam Bar\u010di\u0107 je kasnije poginuo u saobra\u0107ajnoj nesre\u0107i, jer je sukladno svojim shvatanjima islamskog vjerozakona \u2013 \u0161erijata, smatrao da nije du\u017ean po\u0161tovati saobra\u0107ajnu signalizaciju. Jedan od najve\u0107ih Ceri\u0107evih kriti\u010dara, a uz to i autor teze<\/a> o “krvolo\u010dnom srpskom genu”, je profesor na sarajevskom Fakultetu islamskih nauka (FIN) Re\u0161id Hafizovi\u0107 koji je vehabije nazivao<\/a> “muslimanskim puritancima i vje\u010ditim popravlja\u010dima svijeta kojima se tradicionalni, autenti\u010dni islam nikako ne uklapa u njihovu hudu optiku, a i Poslanik islama (a.s.) im nije dovoljno dobar, kao istinski mekanski plemenita\u0161<\/em>, ve\u0107 od njega prave karikaturu, neuredna bradata pastira i sasvim obi\u010dna goni\u010da deva.”<\/p>\n

Ceri\u0107a se doista mo\u017ee prozivati za sva\u0161ta, od koketiranja sa selefizmom do podila\u017eenja \u0161iitskom Iranu, no ne i elitizam sarajevskih islamsko-akademskih misti\u010dkih krugova o\u010digledno sklonih rasizmu. Vrijeme reisul-uleme koji je va\u017eio za \u010dovjeka bliskog SAD-u i pretendovao na evropsko prijestolje, to jest titulu “evropskog imama” koja je trebala biti kreirana isklju\u010divo za njega, zauvijek je pro\u0161lo. Nakon isteka njegove dvadesetogodi\u0161nje funkcije i politike balansiranja izme\u0111u “evropskih vrijednosti” i islamskog fanatizma, iza kontroverzog Ceri\u0107a ostalo je mnogo nereda, s kojim novi apoliti\u010dni lider Islamske zajednice Husein Kavazovi\u0107 nema dovoljno kapaciteta da se adekvatno nosi. Saff ponovo daje prostora radikalnim vjerskim liderima poput Safeta Kuduzovi\u0107a, koji na svojim YouTube nastupima otvoreno odobrava<\/a> ubistvo onih koji su uvrijedili Allahovog poslanika, dok su jo\u0161 radikalnije selefije, tzv. tekfirije, osnovale novo glasilo Vijesti ummeta<\/a>, u kojem podr\u017eavaju ISIS i ekstremisti\u010dkog lidera Huseina\u2013Bilala Bosni\u0107a koji je nedavno priveden<\/a> zbog podsticanja napada na velikokladu\u0161kog imama Selvedina Beganovi\u0107a.<\/p>\n

Izme\u0111u “gra\u0111anskog” i “vjerskog”<\/strong><\/p>\n

Osim polemika izme\u0111u umjerenih i manje umjerenih islamskih intelektualaca, reakcije na radikalni islamizam u BiH se uglavnom dolaze iz gra\u0111ansko-liberalnih krugova ili od srpskih i hrvatskih nacionalista, od tzv. “dobronamjernih” demohri\u0161\u0107ana zabrinutih za evropske vrijednosti, pa do otvorenih \u0161ovinista. Svima je slu\u010daj Charlie Hebdo pru\u017eio priliku za novi nastup. Ve\u0107 uve\u010der 7. januara, okupljeni gra\u0111ani Sarajeva su kao znak po\u010dasti ubijenim novinarima ispred francuske ambasade palili svije\u0107e, a me\u0111u njima se posebno istakao novinar utjecajnog muslimanskog nedjeljnika Preporod, Mirnes Kova\u010d<\/a>, koji je izjavio da je prisutan “u svojstvu \u010dovjeka i novinara kako bi iskazao solidarnost sa \u017ertvama teroristi\u010dkog napada”.<\/p>\n

Gra\u0111anski protesti<\/a> su uglavnom bili na liniji za\u0161tite liberalne vrijednosti slobode govora. Oslobo\u0111enje, sada uglavnom naklonjeno labavoj koaliciji<\/a> Stranke demokratske akcije i Demokratske fronte, pari\u0161ke je proteste na kojima su prisustvovali brojni lideri direktno umije\u0161ani u te\u0161ke zlo\u010dine<\/a> protiv \u010dovje\u010dnosti i kr\u0161enje medijskih sloboda pateti\u010dno prozvalo “Pla\u010dem za slobodom”, dok je islamisti\u010dko glasilo Saff zapo\u010delo o\u0161trom kampanjom protiv medija koji su objavili najnovije, postatentatske karikature poslanika Muhameda. Kolumnist Oslobo\u0111enja, nekada\u0161nji feralovac Boris De\u017eulovi\u0107 se potom obru\u0161io<\/a> na jednog od radikalnih propovjednika Safeta Kuduzovi\u0107a zbog tvrdnje da uvreda Poslanika a.s. za sobom povla\u010di smrtnu kaznu. De\u017eulovi\u0107 je u svojoj kolumni izrazio \u010du\u0111enje \u0161to Kuduzovi\u0107 “nije ni u policiji, ni na sudu, ni u istra\u017enom zatvoru \u2013 ni zbog poticanja na ubojstvo, ni zbog ostalih zapadnja\u010dkih pravnih pizdarija: eno ga gdje i danas dr\u017ei predavanja po Bosni, Sand\u017eaku ili u austrijskom Linzu”, dok je Kuduzovi\u0107 u Saffu odgovorio<\/a> da je De\u017eulovi\u0107 “najopasnija kategorija neprijatelja na\u0161eg naroda i domovine”.<\/p>\n

Reakcije medija u Republici Srpskoj pod re\u017eimskom kontrolom, kao i reakcije razli\u010ditih zabrinutih intelektualaca uglavnom su bile na liniji konstrukcija tobo\u017enjeg eksperta za terorizam D\u017eevada Galija\u0161evi\u0107a, prema \u010dijim “eskpertizama” u BiH samo \u0161to nije nastala<\/a> dr\u017eava po uzoru na ISIS. Hrvatski su se mediji raspisali o tome kako se o ratnim zlo\u010dinima mud\u017eahedina prema Hrvatima i Srbima premalo govori, uprkos tome \u0161to su sarajevski nedjeljnici Dani i Slobodna Bosna svojevremeno bili mediji koji su o toj tematici najvi\u0161e pisali i zbog toga dobijali prijetnje smr\u0107u od strane radikalnih islamisti\u010dkih grupa. Dakle, kada su u pitanju liberalne struje, napad na Charlie Hebdo je bio povod jo\u0161 jednoj diskusiji o superiornosti gra\u0111anskog nad vjerskim zakonodavstvom, kao i liberalne demokratije nad bilo kojim drugim zastarjelim oblikom dru\u0161tveno-pravnog sistema. A da je javnost po tom pitanju itekako podijeljena svjedo\u010dile su i polarizirane reakcije<\/a> na dru\u0161tvenim mre\u017eama koje su se kretale od podr\u0161ke tekovinama liberalizma, do potpune podr\u0161ke masakru “bogohulnika”.<\/p>\n

Podloga za selefizam<\/strong><\/p>\n

Ono \u0161to me\u0111utim manjka gotovo svakoj od pomenutih rasprava jeste socijalna podloga selefizma. Jasmin Merdan, autor jednog od najsveobuhvatnijeg osvrta na selefizam 2<\/a><\/sup> je, sukladno elitizmu svoga profesora Re\u0161ida Hafizovi\u0107a, selefizam otvoreno nazvao “klo\u0161arstvom”, odnosno primitivnim sitnolopovskim shvatanjem religije. “Moglo bi se re\u0107i da je to nepisano pravilo, kako u arapskom svijetu tako i kod nas, da ova ideologija uglavnom plijeni ljude sa lo\u0161om pozadinom, u najboljem slu\u010daju one koji nisu imali ja\u010deg dodira sa islamom. Duhovnu prazninu, gubitak identiteta, nedostatak uzora, \u017eelju za \u010distim \u017eivotom, razli\u010ditim od onog dotada\u0161njeg, i htijenje za vra\u0107anjem izvornoj vjeri, u nedostatku i\u010deg drugog ovi lovci na ljudske du\u0161e itekako koriste. S druge strane, dugovremeni duhovni ambis u kojem su bili tra\u017ei svoju izgubljenu satisfakciju, a vehabizam se tu pojavljuje kao fatamorgana, koja u par koraka nadomje\u0161ta izgubljeno, i \u010dak i vi\u0161e; od pukog neznalice koji tek treba da u\u010di, i od duhovnog bogalja kojem su potrebne godine duhovnog susprezanja i odgajanja, vehabizam preko no\u0107i stvara muftiju i evliju bez premca”, izjavio je<\/a> Merdan u intervjuu za BH Dane jo\u0161 2006.<\/p>\n

Merdan se me\u0111utim nije posebno osvrnuo na pitanje odakle “klo\u0161arstvo\u201d i ima li ono mo\u017eda veze sa tranzicijskom plja\u010dkom i dubokim socijalnim raslojavanjem bh. dru\u0161tva \u010dije su kolovo\u0111e izme\u0111u ostalih bile perjanice “gra\u0111anskog islama” kao \u0161to su porodice Izetbegovi\u0107, \u010cengi\u0107, Bi\u010dak\u010di\u0107 i drugi. Odnosno ba\u0161 oni koji su zgro\u017eenim profesorima FIN-a, ina\u010de miljenicima liberalnog gra\u0111anstva i medija, omogu\u0107ili istaknute dru\u0161tvene pozicije, materijalnu obezbje\u0111enost, pa \u010dak i pravo na kritiku nacionalisti\u010dkog mainstreama<\/em> koji je u svome koketiranju sa selefijama simbolizirao Mustafa Ceri\u0107. Istina je da vehabije Poslanika do\u017eivljavaju kao sebi sli\u010dnoga, “neuredna bradata pastira”, ali mo\u017eda ne samo zbog toga \u0161to su pod utjecajem uvezenih ideologija, ve\u0107 zbog toga \u0161to potje\u010du iz tranzicijski upropa\u0161tenog i klasno raslojenog dru\u0161tva, u kojem sekta\u0161ko “bratstvo” i koncepcija neplemenita\u0161kog, narodu bliskog, patrijarhalno surovog i jednostavnog Muhameda zapravo predstavljaju iluziju ispravljanja socijalne nepravde, kao i one nanesene narodu muslimanske tradicije od strane srpske i hrvatske \u0161ovinisti\u010dke klike u ratu 1992.-1995. Drugim rije\u010dima, selefizam jest ideologija sponzorirana od strane razli\u010ditih islamisti\u010dkih pokreta sa mnogo novca, ali je istovremeno pridobijao najsiroma\u0161nije i najmanje perspektivne slojeve stanovni\u0161tva i upravo to je su\u0161tina uspjeha ovog, kao i svakog drugog sekta\u0161kog radikalizma u svijetu. Bosanskohercegova\u010dko dru\u0161tvo se, me\u0111utim bavi kritikom posljedica, a malo ili nimalo prevencijom uzroka.<\/p>\n

  1. Gotovo 200 dana nakon izbora nije formirana federalna vlada niti vi\u0161e kantonalnih \u0161to i Federaciju i pojedine kantone odr\u017eava na “privremenom finansiranju”.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  2. “Vehabizam\/Selefizam \u2013 Ideolo\u0161ka pozadina i historijski korijeni”[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Incident koji se 23. januara odigrao u d\u017eamiji Stara Breka, kada su trojica mladi\u0107a u majicama sa oznakama takozvane “Islamske dr\u017eave” tokom d\u017euma-namaza…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":4314,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[66,137,34],"theme":[458,456,455],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[83],"class_list":["post-4305","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-klasa","tag-rat","tag-tranzicija","theme-drustvo","theme-politika","theme-rad","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4305","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4305"}],"version-history":[{"count":18,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4305\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4325,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4305\/revisions\/4325"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4314"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4305"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4305"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4305"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=4305"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=4305"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=4305"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=4305"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}