{"id":43039,"date":"2022-10-11T09:38:44","date_gmt":"2022-10-11T08:38:44","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=43039"},"modified":"2022-10-12T09:00:44","modified_gmt":"2022-10-12T08:00:44","slug":"price-iz-davnina-stigli-su-fudbaleri-slobodnog-alzira","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=43039","title":{"rendered":"Pri\u010de iz davnina: Stigli su fudbaleri Slobodnog Al\u017eira"},"content":{"rendered":"\n

Bli\u017ei se Svjetsko nogometno prvenstvo u Kataru, a mi vas njemu ususret vodimo na malo druga\u010diju nogometnu turneju. Ranije smo na Biltenu pisali<\/a> o medijskom radu stranih studenata u Jugoslaviji i \u010dasopisu Solidarnost, a dotaknuli smo se <\/a>i muzike koje su studenti iz afri\u010dkih zemalja stvarali u Jugoslaviji. Sada se malo hvatamo lopte, svjesne da materijala sportske historije Pokreta nesvrstanih ima za napisati vi\u0161e knjiga, a mi \u0107emo ovim tekstom ostati na crticama.<\/p>\n\n\n\n

Richard Mills je pisao<\/a> kako je 1969. \u010detrdeset i sedam jugoslavenskih nogometnih trenera radilo u sedamnaest zemalja Pokreta nesvrstanih. Me\u0111u njima su bili i izbornici reprezentacija u Iranu, Iraku, Libiji i Kuvajtu. Udru\u017eenje nogometnih trenera Jugoslavije mu\u010dilo se da udovolji potra\u017enji – 1968. godine Sudan je tra\u017eio osam visokokvalificiranih trenera, a kada je predsjednik Malija Moussa Traor\u00e9 1979. posjetio Jugoslaviju, anga\u017eiranje kvalitetnih sportskih trenera bilo mu je me\u0111u prioritetima. Iako je dana\u0161nji kontekst \u201csuradnje\u201d druga\u010diji, spomenimo ovdje kako je, kada su u pitanju nacionalne nogometne reprezentacije, posljednjih godina sve vi\u0161e kritika o dominaciji europskih trenera u afri\u010dkim zemljama. Ovogodi\u0161nji je Afri\u010dki kup nacija u tom pogledu donio zna\u010dajnu promjenu<\/a> – 15 od 24 trenera dolazilo je iz zemlje \u010diju reprezentaciju vode.<\/p>\n\n\n\n

Kao primjer uvezivanja sportske i druge povijesti Pokreta nesvrstanih, zastajemo nakratko i na Mediteranskim igrama odr\u017eanima u Latakiji<\/a> 1987. godine. Na tim je igrama Jugoslavija bila druga po broju osvojenih medalja. Po dolasku u taj najve\u0107i sirijski lu\u010dki grad, na\u0161i sporta\u0161i i sporta\u0161ice mogli su vidjeti i dio luke dan-danas poznat kao “jugoslavenska luka”. Naime, Gra\u0111evinsko poduze\u0107e Pomgrad iz Splita gradilo je<\/a> ondje luku 1950-ih. Bio je to prvi izlazak doma\u0107ih gra\u0111evinara na inozemna gradili\u0161ta nakon Drugoga svjetskog rata. Radovi su dovr\u0161eni 1957., a sirijska vlada kasnije je Pomgradu povjerila gradnju luka u Minet el-Beidi i Tartusu. Pomgrad je narednih godina gradio i luku Asab u Etiopiji i luku Takoradi u Gani.<\/p>\n\n\n\n

\u201cTu\u017eno je kad razgovara\u0161 s nogometa\u0161em, a on ne mo\u017ee razgovarati o ni\u010demu drugom osim o lopti\u201d<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Glavna nam se nesvrstana crtica ti\u010de mom\u010dadi koja se nije kvalificirala na ovogodi\u0161nje Svjetsko nogometno prvenstvo, Al\u017eira. Krajem 1950-ih, al\u017eirski nogometa\u0161 Mohamed Boumezrag (po njemu danas nosi ime stadion u Chlefu, gradu na sjeveru Al\u017eira) odlu\u010duje da bi nogomet valjalo iskoristiti da se pomogne zemlji u osloba\u0111anju od kolonijalnog okupatora. Boumezrag stupa u kontakt s Frontom narodnog oslobo\u0111enja (FLN) i zapo\u010dinje regrutiranje<\/a> za tim koji u povijesti ostaje poznat kao prva al\u017eirska nogometna reprezentacija, a Boumezrag njen prvi trener. Reprezentacija se kalila u prolje\u0107e 1958., svega dva mjeseca prije po\u010detka Svjetskog nogometnog prvenstva u \u0160vedskoj.<\/p>\n\n\n\n

Desetak igra\u010da sa sjedi\u0161tem u Francuskoj pobjeglo je tada iz Francuske, putuju\u0107i kroz \u0160vicarsku i Italiju, pa dalje u Tunis, sjedi\u0161te Privremene vlade Republike Al\u017eir. Mom\u010dadi FLN-a priklju\u010dili su se igra\u010di koji su imali dobre karijere u Francuskoj, me\u0111u kojima su se najvi\u0161e isticali Ra\u0161id Mekloufi i Mustafa Zitouni (od obojice se o\u010dekivalo se da igraju za Francusku na Svjetskom nogometnom prvenstvu 1958.). Obe\u0107avaju\u0107e karijere i \u017eivote nogometa\u0161i su stavili na \u010dekanje i posvetili se borbi protiv kolonijalizma. Nogomet je u tome bio tek sredstvo. Na tom se tragu u grafi\u010dkom romanu o ekipi FLN-a “Un maillot pour l’Alg\u00e9rie<\/a>” navodi jedna Mekloufijeva izjava: \u201cTu\u017eno je kad pri\u010da\u0161 s nogometa\u0161em, a on ne mo\u017ee razgovarati o ni\u010demu drugom osim o lopti\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Francuske vlasti lako su isposlovale nepriznavanje mom\u010dadi FLN-a od strane FIFA-e, ali unato\u010d zabrani igranja tim je krenuo na svjetsku turneju. U \u010detiri godine odigrali su osamdesetak utakmica po Europi, Bliskom istoku, Aziji i Africi. Jugoslavija je u to doba zagovarala antikolonijalna stremljenja FLN-a, u UN-u se suprotstavljala francuskoj tvrdnji da se u Al\u017eiru radi o ustanku male ekstremisti\u010dke grupe. Alvin Z. Rubinstein u knjizi “Yugoslavia and the Non-Aligned World<\/a>” opisuje kako su al\u017eirski vojnici lije\u010deni u jugoslavenskim bolnicama, a jugoslavenski doktori slani da pomognu pri obuci al\u017eirskih medicinara. Jugoslavija je slala pomo\u0107 al\u017eirskim izbjeglicama u Tunisu i Maroku, a dodijelila je i na stotine stipendija za studiranje al\u017eirskim studentima. Al\u017eirski muzi\u010dari i dramske grupe gostovali su u Jugoslaviji, pa ne \u010dudi da je Jugoslaviju na svojoj nogometnoj turneji pro\u0161la i mom\u010dad FLN-a.<\/p>\n\n\n\n

Al\u017eir dolazi – Rijeka, Zagreb, Maribor, Tuzla, Beograd<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Kako bi se na van (donekle) prikrila slika podr\u017eavanja zabranjene mom\u010dadi s najvi\u0161ih instanci, slu\u017ebeni poziv za gostovanje ekipi FLN-a je uputio Savez sindikata Jugoslavije (SSJ). U tome Jugoslavija nije bila izuzetak, sli\u010dno je bilo u nekim drugim zemljama u kojima je gostovala reprezentacija FLN-a. Kako u radu o jugoslavenskoj turneji FLN-a<\/a> pi\u0161u Dora Tot i Stipica Grgi\u0107, mom\u010dad FLN-a odigrala je u Jugoslaviji pet utakmica tijekom o\u017eujka 1961. godine. Al\u017eirsku delegaciju su po slijetanju u Zagreb do\u010dekali predstavnici sindikata i Nogometnog saveza Jugoslavije. Ispra\u0107eni su u Opatiju, gdje su odmah posjetili ranjene borce FLN-a koji su bili lije\u010deni u bolnici u Lovranu. Razli\u010dite novine kratko su izvijestile javnost da su al\u017eirski nogometa\u0161i stigli i da \u0107e odigrati utakmice protiv sindikalnih nogometnih mom\u010dadi sastavljenih za tu svrhu. Igralo se u Rijeci, Zagrebu, Mariboru, Tuzli i Beogradu, a nogometa\u0161i FLN-a bili su pod skrbi sindikalnih organizacija u svakome gradu.<\/p>\n\n\n\n

Kako opisuju Tot i Grgi\u0107, uprili\u010deni su sastanci s lokalnim sindikalnim i nogometnim predstavnicima, kazali\u0161ne predstave, posjeti tvornicama, izleti u nacionalne parkove. Iako su pokazivali da su po\u010da\u0161\u0107eni i da im je dobrodo\u0161lica draga, iz pojedinih medijskih izvje\u0161taja dalo se i\u0161\u010ditati da su al\u017eirski nogometa\u0161i \u017eeljeli vi\u0161e vremena da se posvete treninzima i pripremama za utakmicu, a nisu bili najzadovoljniji ni kvalitetom ekipa protiv kojih su trebali igrati. Neke gradske mom\u010dadi, poput zagreba\u010dkog Dinama, pravdale su se drugim liga\u0161kim obvezama. U Zagrebu je zato protiv ekipe FLN-a igrala Sindikalna mom\u010dad Zagreba, sastavljena uglavnom od igra\u010da klubova Druge savezne lige, poput Tre\u0161njevke i Lokomotive. Jedino je u Beogradu konkurencija bila \u017ee\u0161\u0107a – ondje su kao Sindikalna mom\u010dad Beograda nastupili nogometa\u0161i Crvene zvezde, Partizana, Radni\u010dkog i OFK Beograda.<\/p>\n\n\n\n

Beograd je bio posljednja i centralna to\u010dka FLN-ove turneje. Utakmica je na stadionu JNA organizirana zajedno s jo\u0161 jednom, odr\u017eanom istog dana – prije FLN-a i Sindikalne mom\u010dadi Beograda igrali su Crvena zvezda i Bangu iz Brazila (tada jedna od najboljih ju\u017enoameri\u010dkih nogometnih mom\u010dadi). Bangu je pobijedio Crvenu zvezdu s 3:0, a zatim su FLN-ovci pobijedili Sindikalnu mom\u010dad Beograda s 6:1. Tu su pobjedu Al\u017eirci opisali kao pobjedu nogometne reprezentacije FLN-a protiv \u201cjugoslavenske olimpijske nogometne reprezentacije\u201d. U Beogradu se al\u017eirska nogometna delegacija opra\u0161ta s Jugoslavijom i nastavlja s turnejom u Bugarskoj, Rumunjskoj, Ma\u0111arskoj i \u010cehoslova\u010dkoj.<\/p>\n\n\n\n

Sve utakmice koje su igrali u Jugoslaviji gledalo je vi\u0161e tisu\u0107a navija\u010da i navija\u010dica, od dvije tisu\u0107e u Mariboru do 20 tisu\u0107a u Beogradu. Novinari su bili iznena\u0111eni kvalitetom nogometa kojoj su svjedo\u010dili, a iz pregleda onda\u0161njeg tiska Tot i Grgi\u0107 izdvajaju kako se pisalo o \u201clijepom, u\u010dinkovitom i dinami\u010dnom\u201d stilu igre Al\u017eiraca, \u201csa zavidnim tehni\u010dkim znanjem\u201d. U medijima ipak nije bilo ve\u0107ih reporta\u017ea o turneji FLN-a ili pak intervjua s igra\u010dima. Iako su u izvje\u0161tajima bile prisutne ideje o \u201cbratstvu naroda Jugoslavije i Al\u017eira\u201d, kao i o pravednoj borbi za slobodni Al\u017eir, istra\u017eiva\u010di navode da je Francuska u na\u0161im medijima bila opisana dosta neutralno, kao zemlja u kojoj je dio nogometa\u0161a FLN-a prethodno ostvario karijere (spominju\u0107i prvenstveno Mekloufija i Zitounija). I u tome se, dakle, ogledao blagi odmak od potpune podr\u0161ke borbi u Al\u017eiru i nazivanja kolonizatora pravim imenom. Mom\u010dad FLN-a raspu\u0161tena je u lipnju 1962. godine, nekoliko mjeseci nakon \u00c9vianskog sporazuma kojim je okon\u010dan rat. U srpnju iste godine Al\u017eir je proglasio neovisnost.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Bli\u017ei se Svjetsko nogometno prvenstvo u Kataru, a mi vas njemu ususret vodimo na malo druga\u010diju nogometnu turneju. Ranije smo na Biltenu pisali o medijskom radu stranih studenata u Jugoslaviji i \u010dasopisu Solidarnost, a dotaknuli smo se i muzike koje su studenti iz afri\u010dkih zemalja stvarali u Jugoslaviji. Sada se malo hvatamo lopte, svjesne da […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":43046,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[927,629,1669,1465,1717],"theme":[458],"country":[35,38,30,11],"articleformat":[450],"coauthors":[1284],"class_list":["post-43039","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-afrika","tag-jugoslavija","tag-nesvrstani","tag-nogomet","tag-pokret-nesvrstanih","theme-drustvo","country-bih","country-hrvatska","country-slovenija","country-srbija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43039","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43039"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43039\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43055,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43039\/revisions\/43055"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43046"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43039"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43039"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43039"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=43039"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=43039"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=43039"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=43039"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}