{"id":43014,"date":"2022-10-06T11:42:36","date_gmt":"2022-10-06T10:42:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=43014"},"modified":"2022-10-06T19:51:28","modified_gmt":"2022-10-06T18:51:28","slug":"kad-bi-zene-vladale","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=43014","title":{"rendered":"Kad bi \u017eene vladale"},"content":{"rendered":"\n

\u017dene su sve aktivnije i vidljivije u politici diljem svijeta, pa mo\u017eda ne bi trebalo \u010duditi ni to \u0161to su sve prisutnije i na ekstremnoj desnici. Osim \u0161to sve vi\u0161e \u017eena glasa<\/a> za ekstremnu desnicu, \u017eene su sve \u010de\u0161\u0107e i na \u010delnim pozicijama takvih stranaka, poput Giorgie Meloni, Marine Le Pen, Alice Weidel, Pie Kjaersgaard ili Siv Jensen. Ipak, s obzirom na vrijednosti koje ekstremna desnica zastupa, to izaziva dosta \u010du\u0111enja i poku\u0161aja obja\u0161njenja. Vjerojatno je veliki novinarski i akademski interes za taj naizgled nelogi\u010dan “fenomen” odraz stereotipa o tome kako su \u017eene po prirodi blage i pomirljive, zbog \u010dega se uporno zaboravlja i na brojne povijesne primjere<\/a> sudjelovanja \u017eena u fa\u0161isti\u010dkim, rasisti\u010dkim i anti-feministi\u010dkim organizacijama poput Ku Klux Klana<\/a>, anti-komunisti\u010dkog i anti-semitskog “pokreta majki\u201c tijekom Drugog svjetskog rata u SAD-u, \u0161panjolskog Secci\u00f3n Femenina \u2013 \u017eenskog ogranka falangista ili \u017eenskog pokreta protiv zakona o jednakosti pla\u0107a koji je sedamdesetih povela Phyllis Schlafly<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Fa\u0161izam sa \u017eenskim licem<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Mnoge europske ekstremno desne stranke odlu\u010dile su omek\u0161ati i modernizirati svoj imid\u017e kako bi privukle \u017eenske glasove i nove \u010dlanove, a postavljanje \u017eena na vode\u0107e pozicije dio je te strategije. Mek\u0161i imid\u017e stvaraju i ustupcima u nekim pitanjima poput stava o abortusu ili LGBT zajednici, dok u drugim pitanjima plasiraju ultrakonzervativne stavove \u2013 naj\u010de\u0161\u0107e one o svetosti obitelji i imigrantima kao prijetnji za sigurnost. Primjerice, Marine Le Pen procijenila je da je korisno ubla\u017eiti stav svoje stranke o abortusu i LGBT osobama, a Siv Jensen iz norve\u0161ke Stranke napretka osvojila je nagradu za “najbolju prijateljicu gej osoba\u201c 2018., dok se samo nekoliko godina ranije otvoreno protivila gej brakovima i rodnoj jednakosti.<\/p>\n\n\n\n

Navedeni povijesni primjeri \u017eenskih pokreta i organizacija koje su se protivile rodnoj jednakosti pokazuju da su oni razvili vlastitu ideologiju u kojoj se povratak tradicionalnim rodnim ulogama prodavao kao osna\u017eivanje \u017eena i borba za “\u017eenska prava\u201c. Argumenti suvremene ekstremne desnice se u tome ne razlikuju bitno od argumenata spomenute Phyllis Schlafly koja je tijekom svoje kampanje protiv uvo\u0111enja Zakona o ravnopravnosti pla\u0107a izjavila da ona brani stvarna \u017eenska prava, pravo \u017eene na to da ostane kod ku\u0107e kao supruga i majka. Desne stranke tako slave tradicionalnu \u017eensku ulogu u obitelji, \u0161to je ujedno i razlog zbog kojeg radikalni feminizam tako \u010desto pronalazi dodirne to\u010dke s politikama ovakvih stranaka, \u0161to smo na doma\u0107em terenu mogli vidjeti povodom rasprava<\/a> o najavljenom ukidanju mjere roditelj odgojitelj.<\/p>\n\n\n\n

Suvremene desne liderice poput Le Pen grade svoju varijantu “feminizma\u201c: s jedne strane odbacuju taj pojam koji vide kao instrument ljevice, pa se tako protive kvotama u politici i kori\u0161tenju \u017eenskih varijanti svojih titula – tako je npr. Susana Ceccardi, biv\u0161a gradona\u010delnica talijanskog gradi\u0107a Cascine, odbijala titulu u \u017eenskom rodu i inzistirala da je zovu gradona\u010delnikom (sindaco, a ne sindaca) – dok s druge strane prisvajaju pojam \u017eenskih prava kad im odgovara. Njihov je utjecaj vidljiv i u nicanju internetskih zajednica poput “Trad Wives<\/a>“, zajednice od oko 30.000 \u017eena koje odbijaju feminizam i ponose se svojom ulogom tradicionalnih supruga i majki.<\/p>\n\n\n\n

Pobjedni\u010dki koktel<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Kad se radi o pitanju za\u0161to “obi\u010dne\u201c \u017eene glasaju za ekstremnu desnicu istra\u017eivanja ukazuju na nekoliko va\u017enih faktora. Na individualnoj razini, naravno, va\u017enom se pokazuje klasna pripadnost: \u017eene ni\u017eeg stupnja obrazovanja koje rade na nesigurnim poslovima, kao i mu\u0161karci, sklonije su dati glas desnici zbog nezadovoljstva starim politi\u010dkim opcijama koje su ih iznevjerile, dok im se ekstremna desnica uspje\u0161no prikazuje kao predstavnik malog \u010dovjeka i opozicija “eliti\u201c. Me\u0111utim, stavovi o imigraciji i Islamu su se pokazali kao klju\u010dni prediktor podr\u0161ke ekstremnoj desnici, \u010dak i va\u017eniji od klase. Potpirivanje straha od imigranata kao onih koji \u0107e oteti poslove i silovati \u017eene u dr\u017eavama u koje do\u0111u pokazuje se kao uspje\u0161na strategija osvajanja glasova, a “\u017eenska prava\u201c na koja se poziva ekstremna desnica naj\u010de\u0161\u0107e se i zazivaju u kontekstu za\u0161tite \u017eena od navale migranata, i na taj na\u010din se instrumentaliziraju kao sredstvo podjele na “nas\u201c i “njih\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\u010cini se da je spojem ekonomske nesigurnosti, politi\u010dkog nezadovoljstva dosada\u0161njim opcijama i poticanja straha od imigranata ekstremna desnica prona\u0161la na\u010din da privu\u010de \u017eenski dio bira\u010dkog tijela, ali prona\u0161la je i na\u010din da odgovori na te strahove, kroz ja\u010danje socijalne politike<\/a>. U posljednjih nekoliko desetlje\u0107a stranke ekstremne desnice su svoju anti-feministi\u010dku retoriku preoblikovale na na\u010din da stavljaju naglasak na natalitet i socijalna pitanja kroz izda\u0161ne programe socijalne politike. Na primjer, njema\u010dki AfD i poljska vladaju\u0107a stranka PiS najavljuju i uvode mjere kroz koje obiteljima s djecom daju otprilike 120 eura mjese\u010dno po svakom djetetu, u \u010demu tako\u0111er nije te\u0161ko vidjeti paralelu s mjerom “roditelj odgojitelj\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Licemjerje desnih stranaka koje kroz sna\u017ene \u017eenske figure promoviraju ideju \u017eena kao stvorenih za dom i djecu nije ni\u0161ta novo, a jo\u0161 bi nas manje trebala \u010duditi \u010dinjenica da \u017eene sve vi\u0161e podr\u017eavaju desnicu sa \u017eenskim licem koja nudi \u010dak i financijsku pomo\u0107. Mo\u017eda se puno va\u017enije zapitati nudi li alternativa ne\u0161to vi\u0161e od kvota i imenica u \u017eenskom rodu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u017dene su sve aktivnije i vidljivije u politici diljem svijeta, pa mo\u017eda ne bi trebalo \u010duditi ni to \u0161to su sve prisutnije i na ekstremnoj desnici. Osim \u0161to sve vi\u0161e \u017eena glasa za ekstremnu desnicu, \u017eene su sve \u010de\u0161\u0107e i na \u010delnim pozicijama takvih stranaka, poput Giorgie Meloni, Marine Le Pen, Alice Weidel, Pie Kjaersgaard […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":43018,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[275,1714,1715,1700,1206],"theme":[456],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-43014","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekstremna-desnica","tag-giorgia-meloni","tag-marine-le-pen","tag-roditelj-odgojitelj","tag-zenska-prava","theme-politika","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43014","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43014"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43014\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43025,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43014\/revisions\/43025"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43018"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43014"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43014"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43014"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=43014"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=43014"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=43014"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=43014"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}