Fotografija i snimke razularenih i pijanih turista po splitskoj gradskoj jezgri punili su medijske rubrike ovog ljeta. Kako je do\u0161lo do toga da u drugom gradu u dr\u017eavi manjak komunalnog reda – uzrokovan prvenstveno izostankom turisti\u010dke strategije i stihijom – postane zapravo glavni faktor turisti\u010dke primamljivosti?<\/p>\n\n\n\n
Unato\u010d \u017eeljama pojedinih ugostitelja i rentijera, turisti\u010dka sezona se za ovu godinu lagano zatvara. I dok se eventualno jo\u0161 produ\u017euje vijek takozvane post-sezone, medijske naslovnice ve\u0107 rekapituliraju rekordne brojke no\u0107enja i turisti\u010dkih prihoda, koje su prema prvim i jo\u0161 uvijek nedore\u010denim analizama sasvim blizu onih iz 2019., za kojom je ovoljetni “zaostatak” u prosjeku bio na manje od 10 posto. Prema podacima turisti\u010dkog informacijskog sustava eVisitor<\/em>, ali i Porezne uprave – koji su, uz eventualno slu\u017ebene brojke Turisti\u010dke zajednice, najprecizniji pokazatelji brojki vezanih uz sezonu – najistaknutiji “pobjednik” ovogodi\u0161nje sezone je Split, koji je u odnosu na 2019. u prvih osam mjeseci ostvario \u010dak 200.000 no\u0107enja vi\u0161e. Tako\u0111er, na\u0161 najve\u0107i priobalni grad je ubilje\u017eio \u010dak 10 posto vi\u0161e izdanih fiskaliziranih ra\u010duna u odnosu na 2019., dok je njihov iznos uve\u0107an za \u010dak 49%, \u0161to je, i uz prisutnu inflaciju, zaista zna\u010dajan skok.<\/p>\n\n\n\n Mnogi Spli\u0107ani se, me\u0111utim, ne bi naro\u010dito slo\u017eili s etiketom “pobjednika”. Turisti\u010dki “bum”, koji bi trebao vratiti optimizam nakon dvije pandemijske godine, doveo je grad i njegove \u017eitelje na rub pucanja. Nije problem samo u golemom ljudskom i infrastrukturnom optere\u0107enju za grad od 162.873 stanovnika koji je, prema posljednjem popisu stanovni\u0161tva, izgubio \u010dak 15.000 ljudi u odnosu na popis iz 2011., ve\u0107 i u zna\u010dajnoj promjeni strukture gostiju. Posljedice za \u017eivot gra\u0111ana postale su nepodno\u0161ljive \u010dak i za one najzagri\u017eenije apologete masovnog turizma; ovo ljeto se nekako i pre\u017eivjelo, no ova nova-stara vlast \u0107e u Splitu do idu\u0107eg ljeta imati golemi posao s obuzdavanjem stihijskog turizma koji je potpuno izmaknuo kontroli.<\/p>\n\n\n\n Kako u praksi izgleda kada jedno regionalno sredi\u0161te “pojedu” horde turista ovjekovje\u010deno je kroz spontanu Facebook inicijativu naziva “Get Getanima”. Iza pomalo i prijete\u0107e konstruiranog naziva grupe, me\u0111utim, ne krije se nekakvi ksenofobni ekstremizam, ve\u0107 se radi o svojevrsnom organiziranju \u017eitelja koji u njoj dokumentiraju sve prizore komunalnog nereda s kojim moraju \u017eivjeti mjesecima. U njoj dijele amaterske videosnimke “palih boraca” tzv. “pub crawla”, organiziranih tura maratonskog opijanja po ugostiteljskim obrtima, \u010dije posljedice u vidu neprestane no\u0107ne galame, nereda i tjelesnih izlu\u010devina na njihovim ku\u0107nim pragovima snose sami stanovnici. Administratori grupe su u me\u0111uvremenu postali i neformalni aktivisti koji sada probleme i ekscese taksativno popisuju i kre\u0107u u pritisak na uglavnom inertne institucije, skrivene iza sirovih brojki koje, eto, dokazuju “uspje\u0161nost” sezone; jedino im kao jo\u0161 uvijek nedosanjani san ostaje produ\u017eenje turisti\u010dke sezone, \u0161to za stanovnike sredi\u0161ta Splita s druge strane djeluje kao produ\u017eetak no\u0107ne more.<\/p>\n\n\n\n Pritom je Get zapravo to\u010dka iz koje se kroz godine inercije i fokusiranja na sirove brojke koncentri\u010dno \u0161irio taj val agresivne apartmanizacije i gentrifikacije po standardima kaoti\u010dnog turizma. Podru\u010dje koje je ratnih 1990-ih bilo sinonim za nekontrolirani val narkomanije u me\u0111uvremenu je odavno palo pod nekontroliranim valom apartmanizacije. Prema rije\u010dima Marina Krpeti\u0107a, \u010delnika nezavisne liste Gradskog kotara Dobri-Get, podru\u010dje splitske stare gradske jezgre (SGJ) je, prema popisu stanovni\u0161tva iz 2011., brojalo oko 3.300 stalnih \u017eitelja. Na ovom se ta brojka svela na manje od 1.500, ali situacija na terenu jasno sugerira da ih je zapravo jo\u0161 podosta manje. Ljude je naprosto otjerala prvenstveno stihijska prenamjena stanova u privatne smje\u0161tajne kapacitete, te poslovnih prostora u uglavnom jednoli\u010dne ugostiteljske jedinice, od kojih su mnoge aktivne samo tijekom turisti\u010dke sezone, nakon koje srce Splita postaje grad duhova.<\/p>\n\n\n\n No, nije to jedino \u0161to tjera te rijetke preostale stanovnike iz Pala\u010de. Uskoro \u0107e biti to\u010dno 43 godine otkako je, u listopadu 1979., UNESCO uvrstio Dioklecijanovu pala\u010du u popis za\u0161ti\u0107ene svjetske ba\u0161tine. Ograni\u010denja koja je ta titula trebala donijeti po pitanju o\u010duvanja kvalitete \u017eivota na tom podru\u010dju, me\u0111utim, zahvaljuju\u0107i “pristupu” Konzervatorskog odjela – pod \u010dijom je nadle\u017eno\u0161\u0107u i izdavanje posebnih dozvola za prenamjene tih prostora u SGJ – uvelike se odnose ba\u0161 na te preostale stanovnike, umjesto na one koji eksploatiraju prostore i ljude za brzi profit. U prijevodu, Konzervatorski odjel i prate\u0107a im inspekcija u praksi olako \u017emire na raznorazne devastacije SGJ, od slu\u010dajeva ilegalno postavljenih bankomata pa do no\u0107nih klubova koji su i epicentar razularenog turizma, a koje inspekcija uporno izbjegava posjetiti iako je jasno da nisu dobili potrebne dozvole. Istovremeno, ako stanovni\u0161tvo \u017eeli izvesti gra\u0111evinske intervencije na zgradama u tom podru\u010dju, postupci se odjednom promptno i minuciozno nadgledaju i ograni\u010davaju, \u0161to je dovelo i do prosvjeda.<\/p>\n\n\n\n Ti komunalni problemi, koji su jo\u0161 donedavno bili najvi\u0161e problem tog turisti\u010dki najatraktivnijeg dijela grada, sada su se poput po\u017eara pro\u0161irili i na druge dijelove Splita. To je dovelo i do stravi\u010dnog pomanjkanja smje\u0161taja za domicilno stanovni\u0161tvo. I van centra zbog geografske sku\u010denosti grada i manjka bilo kakve odr\u017eive stambene politike usmjerene ka potrebama gra\u0111ana dolazi do “normalizacije” visokih cijena najma stanova. Tako\u0111er, vlasnici pred ljeto najmoprimce iseljavaju kako bi jedinice u sezoni nudili za dnevni najam turistima. Najgore od svega je \u0161to se onda teret odgovornosti prebacio na ljude, koji nerijetko i sami ispa\u0161taju kako bi vlastite stanove ponudili za turisti\u010dke svrhe, a ne na sustav koji je prvenstveno omogu\u0107io takvu anarhiju, u kojoj oslanjanje na turizam kao jedinu granu industrije u praksi zna\u010di bitku za pre\u017eivljavanje preko Airbnb i Booking servisa.<\/p>\n\n\n\n I to bi mo\u017eda jo\u0161 i dalje bilo sve prikriveno tim grandioznim brojkama da nije do\u0161lo do promjene strukture gostiju, \u0161to je postalo posebno problemati\u010dno u ovom (post)pandemijskom periodu. Split je u svojim neformalnim i naru\u010denim “strategijama” razvoja turizma elitisti\u010dki naivno ciljao gra\u0111ansku klasu kao idealne goste, one koji su – narodskim rje\u010dnikom – spremni izdvojiti sredstva za u\u017eivanje u gastronomskoj i kulturnoj ponudi grada, bez da na sebe privla\u010de pozornost na druge na\u010dine. To bi uglavnom dosad i slu\u017eilo kao glavni diskreditiraju\u0107i “protuargument” upu\u010den kriti\u010darima masovnog turizma, svedenog pod misao kako bi Spli\u0107ani najradije prihvatili turiste “koji samo po\u0161alju novac bez da uop\u0107e do\u0111u”. Istovremeno su grad i dr\u017eava, od Ministarstva turizma, odnosno, Ministarstva kulture, pa do Turisti\u010dke zajednice svojski ignorirali bilo kakvu potrebu za razvojem konkretne strategije razvoja turizma, kao i razmatranje odnosa izme\u0111u potrebe za dodatnim turisti\u010dkim smje\u0161tajnim kapacitetima i suvislih stambenih politika.<\/p>\n\n\n\n Posljedica toga je bildanje brojki, ali i kaosa, putem profila gostiju nad kakvim se odavno sistemski snebiva ve\u0107ina poznatih europskih turisti\u010dkih sredi\u0161ta, poput Barcelone, Praga ili Amsterdama. U pitanju je ona nepopularna populacija mladih gostiju iz zapadnih zemalja koji su privu\u010deni ponajprije egzotikom Hrvatske kao destinacije, jo\u0161 uvijek podosta neotkrivene tim generacijama, a koja se nametnula kao pristupa\u010dna isklju\u010divo kroz low cost <\/em>letove. Pa\u017enju tom profilu gostiju Split je ponajprije privukao organizacijom izdanka poznate globalne Ultra fran\u0161ize, ina\u010de festivala elektronske glazbe, koji se u Splitu odr\u017eava jo\u0161 od 2014. godine. U pitanju je festival koji privu\u010de desetke tisu\u0107a mladih partijanera, koji su onda svijetom pronijeli pe\u010dat o Splitu kao o “party destinaciji”, li\u0161enoj strogog komunalnog reda koji bi im osiroma\u0161io bud\u017eet kaznama uslijed nedoli\u010dnog pona\u0161anja. Dok je ovo prvo donekle i diskutabilno, manjak komunalnog reda je toliko o\u010dit da je postao i glavni faktor turisti\u010dke primamljivosti.<\/p>\n\n\n\n Pandemijska ograni\u010denja su ovu prvu, “po\u017eeljnu” kategoriju bolje plate\u017ene garniture turista ostavile uglavnom u mati\u010dnim dr\u017eavama, koje su razvijale kampanje zadr\u017eavanja te populacije unutar vlastitih granica tijekom prazni\u010dkog perioda. Istovremeno, Hrvatska je – u vlastitoj o\u010dajni\u010dkoj ovisnosti o turisti\u010dkim prihodima – pani\u010dno otvarala svoje granice i u jeku najve\u0107e stope \u0161irenja virusa, riskiraju\u0107i tako i zdravlje svojih gra\u0111ana u svrhu zgrtanja prihoda. Taj je slijed doga\u0111aja Split pretvorio u novi Lloret de Mar, odnosno, prototip destinacije za razuzdanu mladost koja ne mari za ograni\u010denja, a ni za komunalni red. Istovremeno je puka brojka pristiglih turista tog profila do razine pucanja dovela i gradske slu\u017ebe. Ono \u0161to naizgled djeluje kao neaktivnost policije, hitne pomo\u0107i ili komunalnih redara velikim dijelom zaista ima upori\u0161te u \u010dinjenici da su i u zimskim okolnostima te slu\u017ebe iznimno potkapacitirane; o potrebama u ljetnom periodu, kada grad u mjesec dana privremeno pove\u0107a broj stanovnika barem za dodatnu tre\u0107inu, nema smisla ni pri\u010dati.<\/p>\n\n\n\n Split je tako postao kaoti\u010dni simbol potpunog manjka bilo kakve turisti\u010dke razvojne strategije, \u010dak i one koja bi regulirala makar isklju\u010divo turisti\u010dku ponudu kao takvu. To \u0161to se radi o drugom najve\u0107em gradu u dr\u017eavi samo \u010dini stvar tragi\u010dnijom. Odnos same dr\u017eave prema problemu se mo\u017ee slikovito svesti na citat iz reakcije Ministarstva kulture na prozivke spram rada Konzervatorskog odjela, a koji je na svom Facebook profilu podijelio i splitski dogradona\u010delnik Bojan Ivo\u0161evi\u0107. “Iz konzervatorskog gledi\u0161ta”, glasi misao iz Ministarstva, “ugostiteljska namjena u kulturno povijesnoj cjelini mo\u017ee pridonijeti promicanju vrijednosti kulturnog dobra”. Nema boljeg opisa situacije nego kada vam ministarstvo efektivno, kao odgovor na goru\u0107e probleme, “objasni” kako su potrebe stanovni\u0161tva, kao i kulturno dobro – koje nas i stavlja na turisti\u010dku mapu i uslijed kojeg se i mo\u017eemo hvaliti tim pau\u0161alno interpretiranim brojkama – zapravo samo tu kao paravan za friteza-turizam, pub crawlove i riganje i pi\u0161anje po ulicama i vrtovima. Prioteti se, kao i obi\u010dno, u Hrvatskoj znaju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Fotografija i snimke razularenih i pijanih turista po splitskoj gradskoj jezgri punili su medijske rubrike ovog ljeta. Kako je do\u0161lo do toga da u drugom gradu u dr\u017eavi manjak komunalnog reda – uzrokovan prvenstveno izostankom turisti\u010dke strategije i stihijom – postane zapravo glavni faktor turisti\u010dke primamljivosti? Unato\u010d \u017eeljama pojedinih ugostitelja i rentijera, turisti\u010dka sezona se […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":43012,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[259,94],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[1592],"class_list":["post-43010","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-stanovanje","tag-turizam","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43010","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43010"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43010\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43013,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43010\/revisions\/43013"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43012"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43010"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43010"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43010"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=43010"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=43010"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=43010"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=43010"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Konzervatorsko sljepilo<\/h2>\n\n\n\n
Promjena strukture gostiju<\/h2>\n\n\n\n
Strategije ni u naznakama<\/h2>\n\n\n\n