Op\u0107i izbori u Bosni i Hercegovini na rasporedu su u nedjelju i sude\u0107i prema kampanji ne donose ni\u0161ta presudno novo u politi\u010dkoj arhitekturi te zemlje ve\u0107 samo dodatne nacionalne tenzije. Zato se valja osvrnuti na marginalne inicijative koje se \u010dine mo\u017eda uzaludnim, ali bez kojih je te\u0161ko politi\u010dki razmi\u0161ljati.<\/p>\n\n\n\n
Gorana Mlinarevi\u0107 iz Sarajeva godinama ne glasa na op\u0107im izborima smatraju\u0107i ih nelegalnim. Istovremeno, od 2014. godine podnosi krivi\u010dne prijave Tu\u017eila\u0161tvu BiH protiv u\u010desnika u op\u0107im izborima uz tvrdnju da su sau\u010desnici u krivi\u010dnom djelu nepo\u0161tivanja odluke Ustavnog suda BiH, Suda BiH, Doma za ljudska prava i Europskog suda. U vi\u0161e navrata, pridru\u017eivali joj se i drugi gra\u0111ani_ke potpisuju\u0107i prijavu. No, bilo kakva reakcija nadle\u017enih je izostala.<\/p>\n\n\n\n
Iz vrlo sli\u010dnih razloga godinama nije glasala ni Azra Zorni\u0107, \u017eena koja je dobila presudu u Strasburu i na osnovu koje je Ustav BiH morao biti promijenjen. Naime, Europski sud za ljudska prava na\u0161ao je opravdanim tvrdnje Azre Zorni\u0107 da je postoje\u0107i Ustav diskriminatoran prema osobama koje se ne izja\u0161njavaju kao pripadnici_e jednog od tri konstitutivna naroda (Bo\u0161njaci, Srbi i Hrvati), te kao takvi nemaju se pravo kandidovati za Dom naroda i Predsjedni\u0161tvo BiH. Zorni\u0107 za Bilten poja\u0161njava kako je bit presude u Strasburu da su svi ljudi koji \u017eive u BiH ravnopravni i pred Ustavom i pred svim zakonima u BiH.<\/p>\n\n\n\n
‘”Zbog prirode konflikta u Bosni i Hercegovini u periodu od 1992. do 1995. godine saglasnost konstitutivnih naroda je bila neophodna za uspostavljanje mira. \u041c\u0435\u0111utim, sada, vi\u0161e od 18 godina od okon\u010danja tragi\u010dnog sukoba, ne mo\u017ee postojati nijedan razlog za zadr\u017eavanje osporenih ustavnih odredbi”, stoji u presudi iz 2014. godine u kojoj se navodi i da je do\u0161lo vrijeme za uspostavljanje politi\u010dkog sistema koji \u0107e omogu\u0107iti svim gra\u0111anima BiH da u\u010destvuju na izborima bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima.<\/p>\n\n\n\n
Da je postoje\u0107i Ustav diskriminatoran, potvrdio je Europski sud u vi\u0161e navrata: Sejdi\u0107 i Finci iz 2009., \u0160laku iz 2016., Pilav iz 2016. i Pudari\u0107 iz 2020. Ono \u0161to mnogi zaboravljaju danas je da je Ustav BiH ustvari rje\u0161enje nametnutno Mirovnim sporazumom, \u010diji zvani\u010dni prijevod ne postoji do danas, i kojeg doma\u0107e institucije, a jo\u0161 manje gra\u0111ani_ke, nikada nisu imali priliku razmatrati, usvojiti ili odbiti.<\/p>\n\n\n\n
Institucije u BiH, ali i me\u0111unarodna zajednica koja dr\u017ei poluprotektorat u ovoj zemlji od kraja rata, \u010dini se, odluke Suda u Strasburu ne smatra obavezuju\u0107im. Azra Zorni\u0107 upozorava na to godinama pi\u0161u\u0107i otvorena pisma i govore\u0107i javno, \u010dak i poku\u0161ajima da se politi\u010dki anga\u017euje, no ni\u0161ta se ne mijenja. Ove godine je pisala \u010dlanovima me\u0111unarodne zajednice koji insistiraju na promjenama izbornog zakona u BiH, podsje\u010daju\u0107i da sve inicijative koje promoviraju ustvari isklju\u010duju gra\u0111ane_ke, fokusiraja\u0107i se na politi\u010dke elite. “Da vas podsjetim, u svakoj pravnoj dr\u017eavi ustav je iznad svih zakona”, napisala je Zorni\u0107.<\/a> “Dakle, nikakva su\u0161tinska promjena Izbornog zakona nije mogu\u0107a prije nego se, u skladu sa mojom presudom, promijeni Ustav BiH. Mogu\u0107e je izvr\u0161iti samo kozmeti\u010dke izmjene izbornog zakona, kao \u0161to je uvo\u0111enje elektronskog glasanja, u skladu sa prijedlogom Centralne izborne komisije.” No, kao da pismo niko nije pro\u010ditao.<\/p>\n\n\n\n Ukoliko spominju odluke Europskog suda, predstavnici me\u0111unarodne zajednice referiraju se isklju\u010divo na slu\u010daj Sejdi\u0107-Finci koji se ti\u010de isklju\u010divo prava manjina da u\u010destvuju u vlasti. “Ostali”, kako su kategorisani svi koji se ne izja\u0161njavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda ili manjinskih grupa, ne spadaju u tu kategoriju, i \u010dak i provo\u0111enjem ove odluke, ostaju obespravljeni. Mlinarevi\u0107 napominje kako je apsurdno da od po\u010detka intervencije u post-ratnu BiH, me\u0111unarodna zajednica insistira na vladavini prava i demokratiji, postavljaju\u0107i to kao jedan od bitnih preduvjeta za pristupanje EU, dok kontinuirano sara\u0111uju sa de facto nelegalnim predstavnicima vlasti, potpisuju sporazume, dogovaraju reformske agende\u2026<\/p>\n\n\n\n Gorana Mlinarevi\u0107 je prvi odgovor Tu\u017eila\u0161tva na prijave koje je pisala dobila nakon izbora 2018. godine. U pismenom odgovoru stoji da “nisu na\u0161li dokaze” za njene tvrdnje. “Jedno od polja mog dru\u0161tvenog anga\u017emana jeste i rasprava o zna\u010denju izbora”, ka\u017ee Mlinarevi\u0107. “Neoliberalni diskurs nam uporno name\u0107e da su izbori ustvari najve\u0107e dostignu\u0107e demokratije i da u tih pet minuta eto mi sami odlu\u010dujemo o svojoj sudbini u naredne \u010detiri godine. I onda kada eto navodno odlu\u010dimo kao vjerna nemisle\u0107a bi\u0107a trebamo se vratiti svojoj svakodnevnici i poslu\u0161no zara\u0111ivati za nas i za te na vlasti”, dodaje uz tvrdnuj da ovakvi izbori “dodatno depolitiziraju jer nam uporno govore da imamo neki izbor kada ga ustvari nemamo. A jednom kada izaberemo ispada da smo to sami tra\u017eili. U su\u0161tini to je obmana koju moramo potpuno raskrinkati da bismo mogli eventualno po\u010deti politi\u010dki razmi\u0161ljati.”<\/p>\n\n\n\n I Zorni\u0107 vidi isti problem, kome je su\u0161tina vi\u0161edecenijska vladavina etno-nacionalisti\u010dkih stranaka, a \u0161to omogu\u0107ava Mirovni sporazum. Ona podsje\u0107a kako stranke koje obna\u0161aju vlast nisu do sada iza\u0161le sa planom ekonomskog razvoja zemlje ili pobolj\u0161anja ekonomskih i zdravstvenih uvjeta \u017eivota gra\u0111ana. “Naprotiv zatvorili su sve tvornice. Npr. samo u Sarajevu i bli\u017eoj okolini bilo ih je 15, a danas nema niti jedne. Na mjestu nekada\u0161njih tvornica grade se tr\u017eni centri i hoteli, a radnici iz tih tvornica zavr\u0161avaju na berzi rada”, ka\u017ee dodaju\u0107i da se slika takvog stanja ogleda u sveop\u0107em siroma\u0161tvu u dr\u017eavi, te \u010dinjenici da ljudi masovno odlaze.<\/p>\n\n\n\n Mlinarevi\u0107, kao i Zorni\u0107, godinama tvrde da izbori i sistem kakav postoje u BiH negiraju njihovo postojanje uskra\u0107uju\u0107i im punu politi\u010dku participaciju jer nemaju entni\u010du afilijaciju. Azra Zorni\u0107 ipak ka\u017ee da ove godine, prvi put, vidi neku nadu te \u0107e iza\u0107i na izbore. “Na osnovu razgovora sa grupama gra\u0111ana, osje\u0107am da neki pozitivni vjetrovi pu\u0161u nad Balkanom”, ka\u017ee te dodaje da se bez obzira na sve, nastvalja boriti “sve do implementacije moje presude odnosno dono\u0161enja gra\u0111anskog ustava”. Nadu vidi i u projektu koji je grupa mladih iz BiH i stru\u010dnjaka iz inostranstva napravila prije par godina predla\u017eu\u0107i model ure\u0111enja dr\u017eave nazvan Municipalizacija<\/a>\/Op\u0107inarstvo. “Prema tom modelu nema nikakve majorizacije niti preglasavanja. Vlast se uspostavlja obrnutim redom odozdo prema gore. Dakle nositelji vlasti su op\u0107ine sa svim dr\u017eavotvornim nadle\u017enostima, a na nivou dr\u017eave se formira izvr\u0161na i zakonodavna vlast koja ima vi\u0161e ulogu koordintora me\u0111u 144 op\u0107inske vlasti. To je model koji bi mogao poslu\u017eiti za primjer i Europi i svijetu”, smatra Zorni\u0107.<\/p>\n\n\n\n Gorana Mlinarevi\u0107 je pesimisti\u010dnija. Argument da neizlaskom na izbore omogu\u0107avaju nekome da iskoriste njhov glas odbacuje kao neutemeljen, a jedino rje\u0161enje vidi u politizaciji dru\u0161tva te pripremi stanovni\u0161tva da pi\u0161e vlastiti Ustav. “Na \u017ealost, donedavno nam je \u010cile davao nadu u mogu\u0107nost takve utopije, ali sigurno mo\u017eemo u\u010diti i iz njihovih iskustava. Sa neoliberalnom apolitizacijom dru\u0161tva globalno, izgubili smo mo\u0107 zami\u0161ljanja utopije. A bez utopije je te\u0161ko politi\u010dki razmi\u0161ljati. Zbog toga umjesto da gubim vrijeme na predizborne kampanje, odlu\u010dila sam tragati za utopijom.”<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Op\u0107i izbori u Bosni i Hercegovini na rasporedu su u nedjelju i sude\u0107i prema kampanji ne donose ni\u0161ta presudno novo u politi\u010dkoj arhitekturi te zemlje ve\u0107 samo dodatne nacionalne tenzije. Zato se valja osvrnuti na marginalne inicijative koje se \u010dine mo\u017eda uzaludnim, ali bez kojih je te\u0161ko politi\u010dki razmi\u0161ljati. Gorana Mlinarevi\u0107 iz Sarajeva godinama ne […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":42954,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1653,12],"theme":[456],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[156],"class_list":["post-42952","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-bosna-i-hercegovina","tag-izbori","theme-politika","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42952","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42952"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42952\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42956,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42952\/revisions\/42956"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42954"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42952"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42952"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42952"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=42952"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=42952"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=42952"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=42952"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}