{"id":42917,"date":"2022-09-27T09:16:51","date_gmt":"2022-09-27T08:16:51","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=42917"},"modified":"2022-12-15T16:19:56","modified_gmt":"2022-12-15T15:19:56","slug":"prozirna-direktiva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=42917","title":{"rendered":"Prozirna direktiva"},"content":{"rendered":"\n

Dok se \u010dekaju daljnji pregovori s pojedinim dr\u017eavama oko nacrta Direktive o transparentnosti pla\u0107a koju je ovog prolje\u0107a izglasao Europski parlament, objavljeno je nekoliko istra\u017eivanja<\/a> o posljedicama uvo\u0111enja takvih politika na razini pojedinih poduze\u0107a. Ta istra\u017eivanja ukazuju na neke pozitivne posljedice mjera transparentnosti, ali i na ograni\u010denja liberalnog okvira borbe za jednakost pla\u0107a u borbi za rodnu ravnopravnost. Podsjetimo<\/a>, Direktiva o transparentnosti pla\u0107a osmi\u0161ljena je sa ciljem ukidanja rodnih razlika u pla\u0107ama do kojih dolazi zbog diskriminacije unutar pojedinih organizacija ili zbog nepravednog vrednovanja odre\u0111enih poslova unutar pojedinih poduze\u0107a na kojima rade \u017eene u odnosu na vrlo sli\u010dna zanimanja po razini napora, vje\u0161tina i truda a na kojima rade mu\u0161karci. Neke od mjera koje bi to trebale osigurati su uvo\u0111enje obaveze poslodavca da transparentno iznose podatke o pla\u0107ama i olak\u0161aju njihovu usporedbu, obavezna izrada akcijskog plana za jednakost pla\u0107a i podr\u0161ka sindikatima u pregovorima o razlikama u pla\u0107ama. <\/p>\n\n\n\n

Poslodavci negoduju <\/h2>\n\n\n\n

Politiku transparentnosti pla\u0107a sve vi\u0161e uvode i pojedine kompanije u europskim dr\u017eavama i SAD-u, a istra\u017eiva\u010di prate njihove efekte. Istra\u017eivanje provedeno u Danskoj pokazalo je da transparentnost doista utje\u010de na smanjenje rodnog jaza u pla\u0107ama, ali do toga ne dolazi zato \u0161to \u017eenama zbog toga porastu pla\u0107e, ve\u0107 se smanjuje stopa rasta pla\u0107a mu\u0161karaca. Drugo istra\u017eivanje provedeno u SAD-u pokazalo je da politika transparentnosti ima neke druge pozitivne posljedice: u tim tvrtkama \u017eene se \u010de\u0161\u0107e zapo\u0161ljavaju i \u010de\u0161\u0107e dobivaju promaknu\u0107a. Osim toga, ve\u0107a je \u0161ansa da \u0107e se zaposlenici (i \u017eene i mu\u0161karci) zadr\u017eati u firmama koje provode politiku transparentnosti pla\u0107a, a transparentnost pla\u0107a tako\u0111er poma\u017ee u privla\u010denju i zadr\u017eavanju novih zaposlenika\/ica.<\/p>\n\n\n\n

Predstavnici poslodavaca, naravno, negoduju na ideju Direktive o transparentnosti i imaju brojne prigovore na njezin nacrt. BusinessEurope, lobi kompanija koje posluju u EU, nezadovoljan je koli\u010dinom dodatnog posla koji Direktiva stvara za poslodavce, a nacrt Direktive smatra previ\u0161e detaljnim i preskriptivnim. Na suprotnoj strani su sindikati koji ga smatraju nedovoljno konkretnim, \u0161to poslodavcima omogu\u0107ava da zaobi\u0111u propisane du\u017enosti. Na primjer, sindikati su se pobunili kada su u jednoj verziji nacrta pravo sudjelovanja u pregovorima u cilju postizanja jednakosti pla\u0107a dobili \u201epredstavnici radnika\u201c, \u010dime se obi\u010dno zaobilaze sindikati jer poslodavci mogu namjestiti bilo koga na tu poziciju. Zbog toga ETUC (Europska sindikalna konfederacija) inzistira na tome da se u Direktivu unesu izri\u010dito sindikati. Tako\u0111er, poslodavci su u jednoj od verzija nacrta Direktive dobili mo\u0107 da odre\u0111uju koje poslove treba usporediti s kojima prilikom odre\u0111ivanja jednake pla\u0107e za rad iste vrijednosti, no u posljednjoj verziji ta je stavka promijenjena na na\u010din da \u0107e se o tome odlu\u010divati u zajedni\u010dkim pregovorima sindikata i poslodavaca. Poslodavci tako\u0111er zahtijevaju da se Direktiva odnosi samo na poduze\u0107a s vi\u0161e od 250 zaposlenih, uz argument da je tro\u0161ak transparentnog izvje\u0161tavanja o pla\u0107ama previsok za manje tvrtke. Politika transparentnosti u prvoj godini bi ko\u0161tala poslodavce izme\u0111u 315 i 500 eura, ali to bi se u sljede\u0107im godinama smanjilo na manje od 100 eura. Ukoliko takva verzija Direktive bude usvojena, ve\u0107ina radnika (dvije tre\u0107ine) u EU \u0107e biti isklju\u010dena<\/a> iz propisanih mjera. To \u0107e zna\u010diti da \u0107e Direktiva imati najmanji utjecaj u onim dr\u017eavama u kojima je najpotrebnija, poput Estonije i Latvije u kojima su rodne razlike u pla\u0107ama najvi\u0161e, ali samo petina radnika\/ica radi u firmama s vi\u0161e od 250 zaposlenih.<\/p>\n\n\n\n

I Jordan Peterson bi bolje <\/h2>\n\n\n\n

Direktiva o transparentnosti osmi\u0161ljena je prije svega kao sredstvo borbe protiv tzv. rodnog jaza u pla\u0107ama, odnosno \u010dinjenice da \u017eene u EU zara\u0111uju u prosjeku 14% manje od mu\u0161karaca, a u tom pogledu njezini su u\u010dinci vi\u0161e nego upitni. Popularan koncept \u201erodnog jaza u pla\u0107ama\u201c \u010desto se predstavlja na na\u010din da se \u010dini kao da je sve to rezultat direktne diskriminacije unutar pojedinih firmi, kroz formulacije tipa \u201eza svaki euro koji zarade mu\u0161karci, \u017eene zarade 86 centi\u201c ili “ako ne\u0161to ne poduzmemo, rodni jaz u pla\u0107ama nestat \u0107e tek za 170 godina<\/a>“. Dakle, kad se diskriminacija iskorijeni, pla\u0107e \u0107e biti pravedne, odnosno ovisit \u0107e isklju\u010divo o pojedina\u010dnom trudu. Me\u0111utim, takav rezon nema ni\u0161ta za re\u0107i na to da su \u010ditava pojedina zanimanja i sektori potpla\u0107eni kada u njima ve\u0107inski rade \u017eene. Kao ni o tome da je velik dio rodnog jaza u pla\u0107ama, pa onda i mirovinama, rezultat \u010dinjenice da tr\u017ei\u0161te rada nije prilago\u0111eno roditeljima male djece, \u0161to u pravilu poga\u0111a \u017eene koje na sebe preuzimaju najve\u0107i dio tereta ku\u0107anskog i reproduktivnog rada. Institucijama su puna usta i izvje\u0161taji ukidanja rodnog jaza u pla\u0107ama i projekcija o dalekoj budu\u0107nosti – kao da bi se to ikada moglo dogoditi spontano – a pritom se zaobilazi problem neravnopravnosti u tzv. privatnoj sferi. Ono \u0161to frustrira je da tu neravnopravnost naj\u010de\u0161\u0107e kao adut u raspravama izvla\u010de upravo anti-feministi\u010dki komentatori poput notornog Jordana Petersona \u2013 ali za njih to nije neravnopravnost, nego odraz prirodnog poretka u kojem \u017eene na prvo mjesto stavljaju djecu i obitelj i normalno je da su im pla\u0107e manje u odnosu na njihove za\u0161titnike, macho mu\u0161karce kojima je poduzetni\u010dki duh uro\u0111en<\/a>. <\/p>\n\n\n\n

Zato Jordan Peterson nema razloga oti\u0107i korak dalje i argumentirati da je za ukidanje rodnog jaza u pla\u0107ama potrebno osigurati javnu i dostupnu skrb o djeci i uvoditi politike koje \u0107e olak\u0161ati uskla\u0111ivanje obiteljskih obaveza s poslom a da se pritom financijski ne zakine \u017eene. Me\u0111utim, kad bi to htio, Peterson bi bio u boljoj poziciji da predlo\u017ei takve politike od liberalnog inzistiranja na formalnoj jednakosti pla\u0107a za jednak rad, jer barem razumije kako rodni jaz u pla\u0107ama nastaje. Iako se mjeri poput Direktive o transparentnosti van konteksta nema \u0161to su\u0161tinski prigovoriti, njezin uspjeh u ukidanju rodnih razlika u pla\u0107ama mo\u017ee se mjeriti u decimalama. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dok se \u010dekaju daljnji pregovori s pojedinim dr\u017eavama oko nacrta Direktive o transparentnosti pla\u0107a koju je ovog prolje\u0107a izglasao Europski parlament, objavljeno je nekoliko istra\u017eivanja o posljedicama uvo\u0111enja takvih politika na razini pojedinih poduze\u0107a. Ta istra\u017eivanja ukazuju na neke pozitivne posljedice mjera transparentnosti, ali i na ograni\u010denja liberalnog okvira borbe za jednakost pla\u0107a u borbi […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":42922,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1626,835,644,986],"theme":[455],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-42917","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-direktiva-o-placama","tag-reproduktivni-rad","tag-rodna-nejednakost","tag-rodna-ravnopravnost","theme-rad","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42917","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42917"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42917\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43570,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42917\/revisions\/43570"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42922"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42917"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42917"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42917"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=42917"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=42917"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=42917"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=42917"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}