Korisnici slovenskog javnog zdravstva sve su izlo\u017eeniji privatizacijskim trendovima i, posljedi\u010dno, ve\u0107im tro\u0161kovima. S obzirom na to da nova slovenska vlada funkcionira po svojevrsnoj konfederacijskoj podjeli resora te\u0161ko je za o\u010dekivati da Ljevica ima na raspolaganju mehanizme zaustavljanja tog procesa.<\/p>\n\n\n\n
Po\u010detkom rujna u op\u0107oj bolnici u Celju desio se dosad jo\u0161 nezabilje\u017een tragi\u010dni slu\u010daj zamjene identiteta u slovenskom zdravstvu. Kao u nekom lo\u0161em filmu, gre\u0161ka je utvr\u0111ena kad se formalno progla\u0161eni mrtvac vratio u stara\u010dki dom. To je naime moglo zna\u010diti samo jedno: da je \u010dovjek, \u010diji \u010dlanovi obitelji su mislili da se vra\u0107a iz bolnice, mrtav i pokopan. Dok se jedna obitelj opra\u0161tala od \u017eivog \u010dovjeka, druga je naknadno saznala da ne samo da njihov \u010dlan obitelji nije vi\u0161e \u017eiv, ve\u0107 da je kremiran i pokopan na groblju 70 kilometara daleko od mjesta gdje je \u017eivio.<\/p>\n\n\n\n
Taj je tragi\u010dni slu\u010daj otvorio nova pitanja u vezi stanja slovenskog javnog zdravstva, ali i javnosti pru\u017eio uvid u politi\u010dki backstage<\/em> u tom sektoru. Zbog slu\u010daja zamjene identiteta stru\u010dni direktor bolnice Celje Franc Vindi\u0161ar ponudio je ostavku. No, kako ju nije izglasalo vije\u0107e bolnice, ministar zdravlja Danijel Be\u0161i\u010d Loredan pobrinuo se za smjenu unutar vije\u0107a kojom je osigurao da iz bolnice makne \u010dovjeka koji je za vrijeme desne vlade Janeza Jan\u0161e bio tajnik u ministarstvu zdravstva.<\/p>\n\n\n\n Nova slovenska lijevo-centristi\u010dka vlada s Robertom Golobom na \u010delu ne skriva svoje ambicija da \u0161to prije i na \u0161to vi\u0161e nivoa te dru\u0161tvenih sektora obri\u0161e ostav\u0161tinu pro\u0161le vlade. Premda se radi o sasvim legitimnom cilju – posebno npr. u slu\u010daju jo\u0161 uvijek aktivnog uni\u0161tavanja javnih medija u re\u017eiji krajnje desnice – u zdravstvu su nove vlasti daleko od ideala koje su zacrtali sami sebi. Tako su na upravlja\u010dka mjesta u najve\u0107im javnim zdravstvenim ustanovama do\u0161li kadrovi koji nemaju nikakve veze s javnim zdravljem, ali imaju zato direktne veze posebno s najve\u0107om strankom u vladi, Pokretom Sloboda, skra\u0107eno GS (Gibanje Svoboda).<\/p>\n\n\n\n Ministar zdravstva Be\u0161i\u010d Loredan je dobio povjerenje Goloba kao \u010dovjek s iskustvom rada u zdravstvu. Javnosti se taj ortoped predstavio prvi put prije desetak godina kad je pokrenuo inicijativu protiv korupcije u javnom zdravstvenom sistemu, a zatim je bezuspje\u0161no formirao i vlastitu stranku, a od 2020. godine se ispostavio kao glasan kriti\u010dar prioritiziranja covida-19, \u010dime je po njegovom mi\u0161ljenju bila nanesena velika \u0161teta ostatku zdravstva. To je bio na kraju i razlog za\u0161to je napustio posao \u0161efa ortopedije u Novoj Gorici. Prema rije\u010dima Vindi\u0161ara, Be\u0161i\u010d Loredan se jednom \u010dak i protestno zaklju\u010dao na svojem odjelu, kako bi ga za\u0161titio od koronskog izvanrednog stanja.<\/p>\n\n\n\n Iz svega toga proizlazi i njegova logika upravljanja pandemijom u kojoj fokus nije na za\u0161titi zdravlja ljudi ve\u0107 je ideja da se covid-19 pak inkorporira u sistem javnog zdravlja kako bi se izbjeglo nova izvanredna stanja. Sve pod parolom “otvorenog dru\u0161tva”. Pod tom parolom ministru je bitno bilo i ponoviti da obaveznog cijepljenja u Sloveniji ne\u0107e biti, a sli\u010dna je i poruka oko mogu\u0107ih mjera koje ne\u0107e biti toliko obavezne koliko “nu\u017ene” bude li to situacija zahtijevala. U vezi s pandemijskim mjerama Be\u0161i\u010d Loredan ima sna\u017enu podr\u0161ku u vrhu vlade. Premijer Golob pod zastavom Slobode <\/em>barata i s najobi\u010dnijim antivakserskim teorijama poput one o tome kako je zapravo dobro da je Slovenija zadnji val korone imala ljeti jer more, sunce i vitamin D zajedno dobro utje\u010du na imunitet pa zato valjda i korona nije tako sna\u017eno pogodila toplije zemlje, zar ne…<\/p>\n\n\n\n Golobova vlada, koju osim GS, \u010dine Socijaldemokrati i Ljevica, trenutno funkcionira kao neka vrsta konfederacije ministarstva koja funkcioniraju relativno neovisno od centrale. \u010cinjenica da GS-u za ve\u0107inu trebaju samo glasovi jedne koalicijske partnerice, postavlja Ljevicu, koja bi morala slu\u017eiti kao nekakav socijalni korektiv u vladi, u polo\u017eaj u kojem im je dano da vladaju svojim resorima za socijalna pitanja te kulturu dok se za ostale stvari ba\u0161 i ne pitaju. Tako, na primjer, ministarstvo obrane koje vodi biv\u0161i premijer \u010dija se stranka Lista Marjana \u0160arca (LM\u0160) ujedinila s GS-om, Marjan \u0160arec, nastavlja s nabavkama vojnog transportnog zrakoplova, iako su se toga na papiru odrekli u koalicijskom dogovoru.<\/p>\n\n\n\n Na sli\u010dan na\u010din su Be\u0161i\u010d Loredan, GS i SD bez Ljevice u parlamentu potvrdili i interventni zakon o zdravstvu. Iz Ljevice su naime javno bili kritizirali taj zakon jer, kao \u0161to ka\u017eu, otvara vrata privatizaciji javnog zdravstva, s obzirom da \u0107e novac namijenjen kra\u0107emu \u010dekanju pacijenata i\u0107i, izme\u0111u ostalog, i privatnicima. No, ne radi se tu o nikakvom radikalnom potezu vlade, slovenski zdravstveni sustav ve\u0107 je odavno stao na sklizak teren javno-privatnog odnosa te se naravno – poskliznuo.<\/p>\n\n\n\n Najbolji pokazatelj bolesnog zdravstva jeste fenomen tzv. dvo\u017eivca. “Dvo\u017eivci” su obi\u010dno specijalisti koji su na puno radno vrijeme zaposleni u javnom zdravstvu, ali van (i unutar?) svog radnog vremena rade jo\u0161 i u privatnim klinikama. Takav na\u010din rada automatski postavlja te doktore u sukob interesa i privilegirani polo\u017eaj da neke pacijente preusmjeravaju iz javnog zdravstva na br\u017ee i, naravno, naplative usluge u svojem side-hustleu<\/em>. Rad specijalista van javnih ustanova dolijeva ulje na spomenuti sklizak teren pa se tako indirektno produ\u017eava \u010dekanje na zahvate u javnoj bolnici te oja\u010dava interes pacijenata-potro\u0161a\u010da za privatne usluge.<\/p>\n\n\n\n \u010cinjenica da doktori uz sve brojne redovite obaveze nekako uspijevaju raditi jo\u0161 i van svog radnog vremena iznena\u0111uju\u0107e malo utje\u010de na akcije njihovih sindikata koji su se ba\u0161 ovih dana ponovo javili u \u017eelji da se izbore za izuzetak iz sustava javnog obra\u010duna pla\u0107a i time priskrbe ve\u0107a primanja.<\/p>\n\n\n\n Nisu spomenutim interventnim zakonom GS i SD u cijelosti “provozali” Ljevicu, ve\u0107 su unutra ubacili nekoliko stvari koje bi morale barem donekle primiriti njihove zastupnike. Oni su, na kraju, osim jednoga, po tom pitanju ostali suzdr\u017eani i nisu glasali protiv. Kao i u slu\u010daju ulaska Finske i \u0160vedske u NATO, javno neslaganje Ljevice s vladom pro\u0161lo je – na zadovoljstvo obje strane – bez okr\u0161aja. Golob na taj na\u010din dobije \u0161to \u017eeli, dok Ljevica pred svojim glasa\u010dima i \u010dlanovima ostaje vjerna svojem programu.<\/p>\n\n\n\n Zna\u010dajnije okr\u0161aje po pitanju zdravstva za o\u010dekivati je naredne godini, tj. \u0161to sve bli\u017ee budemo 2024. godini. Tada naime prema koalicijskom dogovoru istje\u010de rok za ukidanje famoznog dopunskog zdravstvenog osiguranja. To nominalno neobavezno osiguranje, koje \u010dini oko 20% zdravstvene blagajne, predmet je politi\u010dko-ekonomskih prepucavanaja ve\u0107 barem 20 godina, a iz perspektive Ljevice predstavlja crvenu crtu, kao \u0161to je 2019., kad su razo\u010darani zbog nespremnosti vlade Marjana \u0160areca da ukine to osiguranje, prekinuli partnerstvo i efektivno sru\u0161ili tada\u0161nju vlast. Ovaj puta te opcije nema na stolu, a ministarstvo zdravstva ponovo ne iskazuje veliku inicijativu po tom pitanju.<\/p>\n\n\n\n U Sloveniji svatko pla\u0107a obavezno osnovno zdravstveno osiguranje, koje idealno pokriva poslodavac ili zavod za besposlene\/umirovljenike. To osiguranje pokriva osnovne stvari, poput nu\u017enih prijevoza, usluga za trudnice, djecu, studente, slijepe, obavezna cijepljenja i sli\u010dno. Za sve ostalo tu je dopunsko osiguranje, koje je u teoriji odabir pojedinca, a u praksi prakti\u010dki je obavezno. Iznos oko 35 eura mjese\u010dno je dovoljno nizak da \u0107e ga dosta ljudi tretirati kao nu\u017eno zlo, ali, naravno, ne i oni siroma\u0161niji. Sama \u010dinjenica da je cijena jednaka za siroma\u0161ne i milijardere (ili pak milijuna\u0161e, milijardera Slovenija za sad sre\u0107om jo\u0161 nema) je apsurdna.<\/p>\n\n\n\n U slu\u010daju zdravstvenih zahvata dopunsko osiguranje pokriva izme\u0111u 20 i 30 posto tro\u0161kova, \u0161to mo\u017ee u nekim slu\u010dajevima ko\u0161tati vi\u0161e tisu\u0107a eura. Omjer je u oralnom zdravstvu jo\u0161 nepovoljniji za pacijenta. Procjenjuje se da 75.000 ljudi u Sloveniji nema dopunskog osiguranja pa su tako izlo\u017eeni opasnosti od velikih medicinskih tro\u0161kova.<\/p>\n\n\n\n Doktor medicinskih znanosti, imunolog i publicist Alojz Ihan ukazao je da korijeni ovog nepravednog sistema se\u017eu u doba Jugoslavije. Krajem 70-ih godina po\u010dela se uvoditi tzv. participacija, kojom su obi\u010dni gra\u0111ani pokrivali tro\u0161kove javnog zdravstva. Druga poanta takvog ure\u0111enja bila je da ljude demotivira od posje\u0107ivanja doktora i tako smanji pritisak na sistem. Nakon osamostaljenja Slovenije vlasti je i dalje bilo jasno da treba za financijsku stabilnost sistema dodatni izvor novca pa se umjesto participacije pojavila ideja o dopunskom osiguranju. Legitimno pitanje na ovom mjestu glasi: za\u0161to nije dopunsko osiguranje tada formulirano tako da sva sredstva idu u jednu javnu blagajnu? Odgovor je, \u010dini se, da je nekim ljudima bliskim vlasti tako odgovaralo. Taj sistem je s vremenom izgradio paralelnu mre\u017eu osiguranja koja u\u017eiva benefit da joj sistem omogu\u0107ava da se financira od svih nas.<\/p>\n\n\n\n Najnovija vijest na privatizacijskom frontu dolazi iz Ljubljane gdje su dvije osiguravataljske ku\u0107e Sava RE i Triglav, koje su \u010dak u djelomi\u010dnom dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, krenule u projekt gradnje prve privatne bolnice u Sloveniji u vrijednosti od 17,5 milijuna eura. Razlog za novu investiciju ba\u0161 sada skriva se mo\u017eda i u tome da su najvi\u0161e kapitala osiguravateljske ku\u0107e uspjele nakupiti u dvije pandemijske godine kad su i dalje skupljale novac od klijenata, a oni su u me\u0111uvremenu minimalno koristili zdravstvene usluge. Micanjem javnog, privatni kapital sprema mre\u017eu od zlata u koju \u0107e uhvatiti ponajprije one koji su ve\u0107 sad spremni platiti bolju uslugu, a zatim i ostale.<\/p>\n\n\n\n Ho\u0107e li aktualna vlast prekinuti ovu spiralu? Koalicijski dogovor ka\u017ee da da, no rije\u010di ministra Be\u0161i\u010da Loredana nam daju pravo na pesimizam. Umjesto jamstva da \u0107e to u\u010diniti, jo\u0161 u vrijeme kad je bio tek kandidat za ministra poru\u010dio je da \u0107e reformirati problemati\u010dne aspekte bude li se na\u0161ao pravi sistem i 600 milijuna eura, koliki je sada ukupan iznos dopunskih osiguranja.<\/p>\n\n\n\n Svaki dosada\u0161nji poku\u0161aj reformiranja zdravstvenog osiguranja pao je na pitanju novca i pod pritiskom nikad imenovanih lobista, a na prijelomu stolje\u0107a i Svjetske banke. Be\u0161i\u010d Loredan obe\u0107ava da \u0107e se tim pitanjem baviti od prolje\u0107a nadalje. No, ni\u0161ta ne upu\u0107uje na po\u017eeljan ishod.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Korisnici slovenskog javnog zdravstva sve su izlo\u017eeniji privatizacijskim trendovima i, posljedi\u010dno, ve\u0107im tro\u0161kovima. S obzirom na to da nova slovenska vlada funkcionira po svojevrsnoj konfederacijskoj podjeli resora te\u0161ko je za o\u010dekivati da Ljevica ima na raspolaganju mehanizme zaustavljanja tog procesa. Po\u010detkom rujna u op\u0107oj bolnici u Celju desio se dosad jo\u0161 nezabilje\u017een tragi\u010dni slu\u010daj zamjene […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":42911,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[591,435],"theme":[455],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[1203],"class_list":["post-42908","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-slovenija","tag-zdravstvo","theme-rad","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42908","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42908"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42908\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42909,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42908\/revisions\/42909"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42911"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42908"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42908"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42908"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=42908"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=42908"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=42908"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=42908"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Zastave Slobode<\/h2>\n\n\n\n
Izme\u0111u javnog i privatnog<\/h2>\n\n\n\n
(Ne)obavezno osiguranje<\/h2>\n\n\n\n