Proslava titule europskog prvaka u vaterpolu mogla bi lako biti posljednji doga\u0111aj u splitskoj Spaladium areni. I tu se ne radi samo o propalom gra\u0111evinskom projektu s kriminalnim mutacijama ve\u0107 o potpunom nedostatku vizije razvoja grada.<\/p>\n\n\n\n
U subotu je u Splitu zavr\u0161ilo 35. po redu Europsko vaterpolsko prvenstvo, na kojem je hrvatska reprezentacija – uz veliku podr\u0161ku s tribina \u2013 postala prvak Europe. Mediji su redom prenosili zaista lijepe scene rasprodanih tribina Spaladium arene, ispunjene navija\u010dima i pjesmom. Me\u0111utim, ispunjene tribine te multifunkcionalne dvorane locirane na rubu centra grada ne\u0161to je \u0161to ne\u0107emo imati prigodu gledati u skoro vrijeme. Naime, Spaladium arena se nakon zavr\u0161etka Eura zatvara zbog blokiranog ra\u010duna dvorane i ste\u010daja tvrtke koja je zadu\u017eena za njeno odr\u017eavanje, i izvjesno je da \u0107e se njena vrata otvoriti tek kad i ako ju Grad Split uspije prodati na jedinstvenom natje\u010daju.<\/p>\n\n\n\n
Projekt Spaladium arene jedan je od najkontroverznijih primjera poslijeratnog krajnje nestrate\u0161kog ulaganja u sportsku infrastrukturu u Hrvatskoj. Idejno je cijeli projekt razra\u0111en kao dio \u0161ireg projekta vezanog uz organizaciju Svjetskog prvenstva u rukometu 2009. godine, odr\u017eanog u \u0161est gradova-doma\u0107ina diljem Hrvatske. Spaladium arena je u tom nizu bila drugi najve\u0107i projekt iza Arene Zagreb; slu\u017ebeni puni kapacitet iznosi 10.941 gledatelja, a sama dvorana trebala je po izvornom planu biti tek dio “Spaladium Centra”, kompleksa koji je objedinjavao izvorno sportsku namjenu s ugostiteljsko-poslovnim sadr\u017eajem.<\/p>\n\n\n\n
Cijena izgradnje je iznosila ne\u0161to vi\u0161e od 50 milijuna eura, a sam je poslovni plan izgradnje prvotno predstavljen kao onaj koji bi projekt u\u010dinio samoisplativim kroz javno-privatno partnerstvo. \u010citav prostor Spaladium Centra trebao je izgraditi konzorcij koji se sastojao od tvrtki Konstruktor, Dalekovod i Instituta gra\u0111evinarstva Hrvatske, a plan generiranja prihoda koji bi prelamali mjese\u010dnu zakupninu dvorane vrtio se oko sredstava namaknutim kroz izgradnju stometarskog nebodera i pripadaju\u0107e javne gara\u017ee, kao i trgova\u010dkog centra. Od svega toga na kraju nije bilo ni\u0161ta; to\u010dnije, izgra\u0111ena je samo ta dvorana kojoj sada ponovno prijeti klju\u010d u bravi.<\/p>\n\n\n\n
I sve bi to bila jo\u0161 jedna tragikomi\u010dna pri\u010da o proma\u0161enom javno-privatnom “partnerstvu” da projekt te jedne sportske dvorane gotovo nije poslao u bankrot drugi najve\u0107i grad u dr\u017eavi.<\/p>\n\n\n\n
Nakon dovr\u0161etka gradnje same dvorane i zavr\u0161etka Svjetskog prvenstva, gra\u0111evinski radovi su naglo stali. Navedene gra\u0111evinske tvrtke su dolaskom krize same upadale u financijske probleme i radovi su prekinuti, a tako je i \u010ditava famozna logika o “samoisplativosti” preko no\u0107i pala u vodu. Arena je postala financijski teret, ali \u0161to je jo\u0161 skandaloznije, on je sumnjivim manevriranjem tada\u0161njeg gradona\u010delnika, Ivana Kureta – koji je u tajnosti potpisao s tim tvrtkama dva aneksa na izvorni ugovor kako bi im prakti\u010dki skinuo om\u010du s vrata – u potpunosti preko no\u0107i pao na le\u0111a gradskog prora\u010duna, odnosno gra\u0111ana.<\/p>\n\n\n\n
I ne samo to, ve\u0107 postoje vi\u0161estruke indicije kako je Kuret tim aneksima u pri\u010du uveo i izvjesne banke, koje se u izvornom ugovoru nisu uop\u0107e spominjale, da bi ispalo kako je Grad Split zapravo du\u017ean isplatiti kredite umjesto propalih gra\u0111evinskih tvrtki. Cijeli je taj tro\u0161ak za nedovr\u0161en i neisplativ projekt na rubu centra grada na kraju, s pripadaju\u0107im kamatama, narastao na vi\u0161e od golemih 70 milijuna eura, i da nije bilo Dejana Kru\u017ei\u0107a – ina\u010de ovla\u0161tenog pregovara\u010da kod potpisivanja osnovnog ugovora o javno-privatnom partnerstvu – grad bi gotovo sigurno uslijed tog fijaska stvar platio kompletnim financijskim rasulom. Ovako je profesor Kru\u017ei\u0107 pokrenuo niz parnica koje su na kraju, nakon niza pravnih peripetija, ipak teret odgovornosti ponovno usmjerile u pravcu banaka.<\/p>\n\n\n\n
Sve u svemu, radi se o doslovce kriminalnoj mutaciji javno-privatnog projekta, kroz pri\u010du koja ima dvije razine.<\/p>\n\n\n\n
Prva razina je ona nevjerojatnog izostanka i one deklarativne temeljne politi\u010dke odgovornosti. Od gradona\u010delnika koji su u tajnosti potpisivali anekse da bi pogodovali propalim tvrtkama i bankama na \u0161tetu vlastitih gra\u0111ana, pa do nasljednika koji su se ili pravili slijepi, iako se radi o golemom, pogibeljnom utegu na gradski prora\u010dun, ili su \u010dak bahato “poru\u010divali” kriti\u010darima u Gradskom vije\u0107u – koje je svojedobno tako\u0111er (!) bilo izuzeto u tom tajnom “paktu” – da oni sami preuzmu na sebe taj golemi kredit. Tu naprosto onda vi\u0161e nije rije\u010d samo o veoma izvjesnom koruptivnom nizu radnji, ve\u0107 i o nevjerojatnom politi\u010dkom reketu spram vlastitih gra\u0111ana. I to sve u ime propalog plana o izgradnji javnim novcem, a ovo “privatno” bi se onda odnosilo na prihode i profite.<\/p>\n\n\n\n
A kada smo ve\u0107 kod javnog, tu dolazi i druga razina pri\u010de. Kada je ova cijela peripetija dobila svoje konkretn(ij)e obrise – a kojoj se o\u010dito i dalje ne nazire kraj – pitanje o tome zbog \u010dega se naprosto nije \u010ditav projekt oslonio u startu na ve\u0107 postoje\u0107u sportsku infrastrukturu postaje jo\u0161 izli\u0161nije. Split se kao grad prakti\u010dki u potpunosti urbanizirao ba\u0161 dobivanjem kandidature za Mediteranske igre (MIS) 1979. godine, nakon \u010dega je postao golemo gradili\u0161te. I tu nije bila rije\u010d samo o sportskim sadr\u017eajima poput poljudskog stadiona i bazena, te velike i male dvorane na Gripama, za koje je logi\u010dno bilo da te 2009. pro\u0111u kroz rekonstrukciju. Split i Dalmacija su besprijekornom organizacijom tog doga\u0111aja zapravo dobili \u010ditav niz javnih sadr\u017eaja, od RTV centra i novih sustava elektroprijenosnih, odnosno vodovodnih objekata, pa do prometne mre\u017ee i nadogradnje splitskog Hrvatskog narodnog kazali\u0161ta. Taj sportski doga\u0111aj je zapravo bio ogledalo splitskog moderniteta, ba\u0161 kao \u0161to je projekt Spaladium arene sada ogledalo<\/a> njegovog kompletnog raslojavanja.<\/p>\n\n\n\n Obnova postoje\u0107e infrastrukture izgra\u0111ene za MIS, koja je onomad odba\u010dena kao “neisplativa”, ne samo da bi ostavila zainteresirane strane bez mogu\u0107nosti politi\u010dko-poduzetni\u010dke eksploatacije projekta, ve\u0107 bi bila mnogima i opipljiv dokaz koliko su ti modernisti\u010dki projekti bili i ostali plod savr\u0161eno odra\u0111enog plana i programa, i to u slu\u017ebi javnog interesa. Takvo planiranje Split i Hrvatska nisu bili ni pribli\u017eno kadri nadma\u0161iti, a guranje plodova tog projekta u prvi plan samo bi prisna\u017eilo tu poraznu \u010dinjenicu. I zato su se doma\u0107i politi\u010dari, posebno oni splitski, vodili populisti\u010dkim frazama o “najve\u0107im ulaganjima jo\u0161 od Austro-Ugarske”, ignoriraju\u0107i najve\u0107i taj MIS-ov projekt koji je grad doslovce u\u010dinio gradom. Spaladium arena je tako\u0111er, kao primarno projekt vezan uz sportski doga\u0111aj, postala simbol jedne ere. Me\u0111utim, nakon \u0161to se i slu\u017ebeno pogase svjetla i zaklju\u010daju vrata, (p)ostat \u0107e simbol besramnog reketarenja javnog interesa.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Proslava titule europskog prvaka u vaterpolu mogla bi lako biti posljednji doga\u0111aj u splitskoj Spaladium areni. I tu se ne radi samo o propalom gra\u0111evinskom projektu s kriminalnim mutacijama ve\u0107 o potpunom nedostatku vizije razvoja grada. U subotu je u Splitu zavr\u0161ilo 35. po redu Europsko vaterpolsko prvenstvo, na kojem je hrvatska reprezentacija – uz […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":42812,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[136,49],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[1592],"class_list":["post-42810","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-infrastruktura","tag-sport","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42810","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42810"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42810\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42814,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42810\/revisions\/42814"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42812"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42810"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42810"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42810"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=42810"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=42810"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=42810"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=42810"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}