{"id":42804,"date":"2022-09-09T10:59:25","date_gmt":"2022-09-09T09:59:25","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=42804"},"modified":"2022-09-09T11:27:30","modified_gmt":"2022-09-09T10:27:30","slug":"kraj-jednog-davno-svrsenog-vremena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=42804","title":{"rendered":"Kraj jednog davno svr\u0161enog vremena"},"content":{"rendered":"\n<p>Umrla je britanska kraljica Elizabeta Druga. BBC je ju\u010der popodne prekinuo svoj redovni program izvje\u0161tajem o naru\u0161enom zdravlju najdugovje\u010dnijeg britanskog monarha, da bi oko pola sedam po londonskom vremenu zastava na Buckinghamskoj pala\u010di bila spu\u0161tena na pola koplja, a kralji\u010dini lakeji su potom na kapiju pala\u010de postavili obavijest o njenoj smrti. Na BBC-u se u tom trenutku ukazao imperijalni portret kraljice iz profila uz taktove himne Ujedinjenog Kraljevstva. Cijeli ovaj ceremonijal, izgledao je u najmanju ruku, antikvarno. A to je tek po\u010detak vi\u0161ednevnog \u017ealovanja i protokola.<\/p>\n\n\n\n<p>Kraljica je doista predstavljala neko davno svr\u0161eno vrijeme u kojem se vlast dobiva ro\u0111enjem, a ne voljom politi\u010dkog naroda. Njezina vladavina Ujedinjenim Kraljevstvom te krunskim zemljama Commonwealtha (Kanada, Australija, Novi Zeland i neke karipske zemlje), iako vi\u0161e simboli\u010dka nego stvarna, ostatak je britanskog imperijalizma kojeg se malo tko izravno spominje u vrijeme javnog \u017ealovanja i prisje\u0107anja kralji\u010dine duge vladavine, najdu\u017ee u britanskoj povijesti. Ono \u0161to se da primijetiti, primjerice u rije\u010dima novoizabrane britanske premijerke Liz Truss, opet je taj antikvarni diskurs o &#8220;veli\u010danstvenoj povijesti na\u0161e zemlje&#8221;, &#8220;kraju drugog elizabetanskog doba&#8221; koji zavr\u0161ava zazivom&nbsp;&#8220;God Save the King.&#8221; Takav jezik i ne \u010dudi s obzirom da je cjelokupni post-brexitovski narativ torijevaca bio formiran upravo oko nostalgije nad nekada\u0161njim velikim carstvom. Liz Truss je samo zadnji od izdanaka tog politi\u010dkog establi\u0161menta \u010diji primjerci izgledaju politi\u010dki sve beznadnije.<br><br>Kraljicu i kraljevsku obitelj kako ih danas vidimo je stvorila upravo britanska medijska scena i njena reprezentacija s jedne strane \u017eeljna tabloidnog mesa i skandala s kraljevskih dvora, ali s druge strane odana konzervativnoj slici svijeta u kojoj je monarh bitna (simboli\u010dka) figura. Tako je ostalo do danas. A u vox populiju se vidi upravo utjecaj te medijske reprezentacije na strukturu osje\u0107aja naroda koja se stvarala zadnjih nekoliko desetlje\u0107a. Narod koji kraljici odaje po\u010dast pred njenim dvorcima (Balmoral, Winsdor i Buckingham) govori o njoj prije svega kao o jakoj, ljubaznoj, dragoj starijoj gospo\u0111i (&#8220;a lady&#8221;). Malo tko u njoj vidi predstavnika imperijalizma.<\/p>\n\n\n\n<p>Ako se britanski imperijalizam u medijskim izvje\u0161tajima i spominje, onda se obi\u010dno referira na njen povijesni posjet Republici Irskoj 2011. \u0161to je prvi takav posjet britanskog \u0161efa dr\u017eave neovisnoj Irskoj. Kraljica je pritom odala po\u010dast \u017ertvama britanske imperijalne vladavine i odr\u017eala govor u kojem se dijelom ispri\u010dala za tu povijesnu epizodu. Me\u0111utim, Britansko Carstvo koje je svoj vrhunac do\u017eivjelo za vladavine njene prabake Viktorije, bilo je puno \u0161ire od britanskog i irskog oto\u010dja. Bilo je to carstvo koje je svoje bogatstvo i svoj razvoj kao najve\u0107e svjetske sile 19. i dijela 20. stolje\u0107a temeljilo na ekstrakciji sirovina, resursa i radne snage u Africi, Aziji i na Karibima. Kraljica je, bar simboli\u010dki, predstavljala tu povijest, ali istovremeno i odlazak tog Carstva u povijest. Njena vladavina od samih po\u010detaka 1952. godine obilje\u017eena je postepenim smanjivanjem Carstva \u0161to je svoj vrhunac do\u017eivjelo u 1960-ima nezavisno\u0161\u0107u ve\u0107ine afri\u010dkih kolonija, a nastavilo se 1970-ih dekolonizacijom karipskih oto\u010dnih dr\u017eava.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p>Imperijalni segment kralji\u010dine vladavine ostat \u0107e tako medijski uti\u0161an, ali sre\u0107om tu su dru\u0161tvene mre\u017ee poput Twittera na kojem se pod hashtagovima #IrishTwitter ili #BlackTwitter donose druga\u010dije reakcije na kralji\u010dinu smrt od onih slu\u017ebenih, nesputane pristojno\u0161\u0107u ili maksimom &#8220;o mrtvima sve najbolje.&#8221; Ako vam idu\u0107ih dana cijeli ovaj ceremonijal koji \u0107e imati globalnu medijsku pa\u017enju dosadi, na\u0161a redakcija preporu\u010da da izlaz prona\u0111ete upravo na navedenim kanalima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Umrla je britanska kraljica Elizabeta Druga. BBC je ju\u010der popodne prekinuo svoj redovni program izvje\u0161tajem o naru\u0161enom zdravlju najdugovje\u010dnijeg britanskog monarha, da bi oko pola sedam po londonskom vremenu zastava na Buckinghamskoj pala\u010di bila spu\u0161tena na pola koplja, a kralji\u010dini lakeji su potom na kapiju pala\u010de postavili obavijest o njenoj smrti. Na BBC-u se u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":42805,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[578,1638],"theme":[458,456],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[1630],"class_list":["post-42804","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-imperijalizam","tag-ujedinjeno-kraljevstvo","theme-drustvo","theme-politika","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42804","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42804"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42804\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42809,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42804\/revisions\/42809"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42805"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42804"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42804"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42804"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=42804"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=42804"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=42804"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=42804"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}