{"id":4274,"date":"2015-01-27T08:00:07","date_gmt":"2015-01-27T07:00:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=4274"},"modified":"2015-01-27T09:30:37","modified_gmt":"2015-01-27T08:30:37","slug":"svicarac-rastava-od-stola-i-postelje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=4274","title":{"rendered":"“\u0160vicarac” \u2013 rastava od stola i postelje"},"content":{"rendered":"

Nedavni ponovni dramati\u010dni rast te\u010daja \u0161vicarskog franka prijeti dodatnim osiroma\u0161enjem velikog broja du\u017enika u kreditima “s valutnom klauzulom u \u0161vicarcima” u zemljama Isto\u010dne Europe, pri \u010demu je Hrvatska me\u0111u najpogo\u0111enijima. Dosada\u0161nja nevoljkost vlada i sudstva da se suo\u010de sa socijalnim posljedicama evidentno nepo\u0161tenog poslovanja banaka \u010dini se dugoro\u010dno neodr\u017eivom.
\n<\/strong><\/p>\n

Nedavno odustajanje \u0160vicarske narodne banke od politike obrane te\u010daja franka u odnosu na euro i mogu\u0107e socijalne posljedice po du\u017enike u Hrvatskoj (koji imaju kredite s valutnom klauzulom u \u0161vicarskim francima, \u0161to je biblijski nazvano frankogedonom)<\/em> zapravo je puno prozai\u010dnija pri\u010da u kojoj se ispreple\u0107e mno\u0161tvo rukavaca. Jedan govori o tome kako su se ovda\u0161nje politi\u010dke elite svesrdno trudile da zasjednu za “europski stol”, dok su stanovni\u0161tvu na europskoj periferiji s tog stola u isto vrijeme plasirani toksi\u010dni proizvodi. Drugi rukavac opisuje naglo otre\u017enjenje hrvatskih politi\u010dara nakon kona\u010dnog ulaska u Europsku uniju: u samo tri godine pre\u0161li su put od stava da “dr\u017eava ne mo\u017ee biti va\u0161a mama i ne mo\u017ee preuzimati odgovornost za va\u0161e odluke” (Vesna Pusi\u0107 u vezi kredita u \u0161vicarcima, listopad 2011.), do onoga da je “dr\u017eava tu da za\u0161titi svoje gra\u0111ane” (Zoran Milanovi\u0107, sije\u010danj 2015.), tako da je Sabor, na hitnu intervenciju Vlade, 23. sije\u010dnja ove godine izmijenio Zakon o potro\u0161a\u010dkom kreditiranju kojim se te\u010daj \u0161vicarskog franka fiksira na 6,39 kuna na godinu dana.<\/p>\n

Tre\u0107i rukavac pokazuje pak kako su si u ekonomijama s visokim stupnjem euroizacije, kakva je ona u Hrvatskoj, uz privatiziran bankarski sektor (vi\u0161e od 90% banaka u stranom je vlasni\u0161tvu), dr\u017eava i njezine institucije, prvenstveno Hrvatska narodna banka (HNB), iz ruku izbile poluge za vo\u0111enje adekvatne monetarne politike i rje\u0161avanje makroekonomskih neravnote\u017ea. \u010cetvrti rukavac govori o u\u010dincima procesa financijalizacije na ku\u0107anstava koja, u uvjetima odustajanja od javne stambene i ostalih socijalnih politika, “putem ulaska u du\u017eni\u010dki odnos rje\u0161avaju pitanje stanovanja”, s tim da “nisu ni pribli\u017eno bila u stanju razumjeti rizike kojima se izla\u017eu prilikom kupnje nekretnine i rje\u0161avanja pitanja \u017eivotnog prostora”. 1<\/a><\/sup> Na naj\u0161irem planu, jedan rukavac ove pri\u010de odnosi se na dug koji je u neoliberalizmu sve manje privatni, a sve vi\u0161e strukturni, imperativ te uz inzistiranje na diskursu li\u010dne odgovornosti predstavlja instrument kontrole i discipline. Na obiteljskom i osobnom planu, drugi rukavac te pri\u010de doti\u010de se sudbina mnogih koji su u me\u0111uvremenu “ostali bez doma, zdravlja i obitelji te su dovedeni do samog ruba egzistencije”, kako pi\u0161e u uvodu Crne knjige Udruge Franak, u kojoj su sabrani iskazi kreditnih du\u017enika.<\/p>\n

Pre\u0161u\u0107ivani rizik<\/strong><\/p>\n

Statisti\u010dki gledano, svaka deseta osoba koju sretnete \u017eivi u obitelji koja je optere\u0107ena kreditom vezanim uz \u0161vicarski franak. Prema i dalje dominantnom stavu u medijima, svi su oni sami odgovorni za poziciju u kojoj su se na\u0161li, jer su se temeljem svjesne kalkulacije (homo oeconomicus<\/em>) odlu\u010dili za kredite s povoljnijim uvjetima, pa ih dr\u017eava ne bi trebala potpuno osloboditi rizika koje su zajedno s takvim kreditom preuzeli. Me\u0111utim, zanimljivo je primijetiti kako kredite s valutnom klauzulom u \u0161vicarskim francima banke-majke uglavnom nisu plasirale u svojim mati\u010dnim, zapadnoeuropskim zemljama, ve\u0107 su ih njihove k\u0107eri nudile na novim tr\u017ei\u0161tima, dakle u dr\u017eavama europske periferije koje su ve\u0107inom ujedno postsocijalisti\u010dke: u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Poljskoj, Ma\u0111arskoj (koja je pak u me\u0111uvremenu taj problem rije\u0161ila), Rumunjskoj, Bugarskoj, zatim Gr\u010dkoj, Cipru i drugdje. Uz gra\u0111ane u Hrvatskoj, danas su zbog kredita u \u0161vicarcima najpogo\u0111eniji oni u Poljskoj.<\/p>\n

Plasman visokorizi\u010dnih kredita s valutnom klauzulom u \u0161vicarskim francima u Hrvatskoj po\u010dinje 2000-ih, najve\u0107i broj ugovoren je 2006. i 2007., a njihova ponuda prestaje negdje krajem 2008. godine, s prvim znacima krize. Do tog vremena, krediti u \u0161vicarskim francima predstavljaju 24 posto ukupnih kredita s valutnom klauzulom i oko 40 posto dugoro\u010dnih stambenih kredita. 2<\/a><\/sup> Pritom, ni banke ni HNB nisu klijente na odgovaraju\u0107i na\u010din upozorili na rizike (tada\u0161nji viceguverner a dana\u0161nji guverner HNB-a Boris Vuj\u010di\u0107 spominjao je samo mogu\u0107i porast te\u010daja franka od 18 posto kao najgori mogu\u0107i scenarij, dok se ve\u0107 u kolovozu 2011. dogodio porast od \u010dak 60 posto), premda su te rizike banke kasnije rado prebacile na klijente. Naime, jednostranim odlukama o pove\u0107anju kamatnih stopa, a uz porast vrijednosti \u0161vicarskog franka, banke su ve\u0107inu du\u017enika u\u010dinile kreditno nesposobnima \u2013 rate kredita mnogima su odavno prerasle jednu tre\u0107inu prihoda \u2013 prema istim onim kriterijima prema kojima su im u po\u010detku davale kredite. 3<\/a><\/sup><\/p>\n

Cijelo to vrijeme vlast je imala neku mutnu predod\u017ebu o tome \u0161to se doga\u0111a i reagirala je samo u situaciji krajnje nu\u017ede, kao, uostalom, i sada. U ljeto 2011. godine, kada je tako\u0111er do\u0161lo do porasta vrijednosti \u0161vicarskog franka, tada\u0161nja HDZ-ova premijerka Jadranka Kosor poku\u0161ala je posti\u0107i dogovor s bankama i intervenirati, no na kraju ju je preduhitrila \u0160vicarska narodna banka koja je odlu\u010dila da \u0107e braniti ja\u010danje franka iznad 1,20 CHF za euro. Druga intervencija vrijedna spomena je ona biv\u0161eg SDP-ovog ministra financija Slavka Lini\u0107a, koji je krajem 2013. inicirao izmjene Zakona o potro\u0161a\u010dkom kreditiranju, po kojima za kredite u \u0161vicarskim francima vrijedi kamata ni\u017ea od 3,23 posto dok su god na snazi izvanredne okolnosti aprecijacije te\u010daja ve\u0107e od 20 posto.<\/p>\n

Nepotvr\u0111ena presuda<\/strong><\/p>\n

No najva\u017eniji potez u tom periodu nije povukla dr\u017eava, nego Udruga Franak koja je inicirala kolektivni spor pred Trgova\u010dkim sudom u Zagrebu protiv osam najve\u0107ih poslovnih banaka u Hrvatskoj. 4<\/a><\/sup> Sudac Radovan Dobroni\u0107 donio je u srpnju 2013. prvostupanjsku presudu kojom je osam tu\u017eenih banaka proglasio krivima za nezakonito poslovanje kod ugovaranja kredita s valutnom klauzulom u \u0161vicarskim francima i promjenjivom kamatnom stopom. U srpnju 2014. Visoki trgova\u010dki sud prihvatio je dio Dobroni\u0107eve presude: donio je odluku da su ni\u0161tetne promjenjive kamatne stope (u svim bankama osim u Sberbanci), dok nije prihvatio onaj dio presude koji se odnosi na valutnu klauzulu u \u0161vicarskim francima. Nakon \u017ealbi obiju strana, odluka Vrhovnog suda jo\u0161 se \u010deka.<\/p>\n

Te\u010daj \u0161vicarskog franka, kako smo rekli, nedavnom odlukom Sabora fiksiran je na 6,39 kuna na godinu dana, \u0161to vrijedi za sve kredite s klauzulom u toj valuti, s tim da Vlada namjerava, u roku od nekoliko mjeseci, ponuditi trajno rje\u0161enje. Udruga Franak, sli\u010dno ma\u0111arskom modelu, predla\u017ee konverziju svih kredita s valutnom klauzulom u \u0161vicarcima u kunske bez valutne klauzule i utvr\u0111ivanje glavnice po te\u010daju kune prema \u0161vicarskom franku na dan zaklju\u010denja prvotnog ugovora. O\u010dekivano, guverner Vuj\u010di\u0107 ka\u017ee da bi konverzija svih stambenih kredita s valutnom klauzulom (konverzija \u0161vicaraca povla\u010di i konverziju eurskih kredita) u kune zna\u010dila izuzetno visok pad \u2013 preko 70 posto \u2013 me\u0111unarodnih pri\u010duva. Ako bi Vlada pak prihvatila neko od rje\u0161enja koja predla\u017ee HNB \u2013 smanjenje kamatne stope, ili formiranje balona odgo\u0111enih potra\u017eivanja, ili preugovaranje kredita polaze\u0107i od dana\u0161nje vrijednosti nekretnine i kreditne sposobnosti du\u017enika, u krajnjem slu\u010daju prijenos nekretnine na banku s dugoro\u010dnim ugovorom o zakupu i pravom prvokupa nekretnine \u2013 to bi zna\u010dilo da \u0107e se dug u ovom slu\u010daju i dalje koristiti kao mehanizam za izvla\u010denje vrijednosti i izvla\u0161tenje, bilo tako \u0161to \u0107e nekretnine du\u017enika prije\u0107i u vlasni\u0161tvo banke ili tako \u0161to \u0107e se \u0161tednja, onih koji je mo\u017eda jo\u0161 imaju, preusmjeriti u djelomi\u010dnu otplatu kredita.<\/p>\n

Bez politike koja bi, svjesna svih opisanih procesa, odabrala smjer potpuno druga\u010diji od dosada\u0161njeg, ne\u0107e biti ni pravog razvoda od \u0161vicarca, ve\u0107 samo rastave od stola i postelje, da se poslu\u017eimo slikom koju je ponudio redatelj Arsen Oremovi\u0107 naslovom svog dokumentarnog filma “U braku sa \u0161vicarcem”.<\/p>\n

  1. Mislav \u017ditko, “Rast temeljen na dugu”, Le Monde diplomatique \u2013 hrvatsko izdanje, sije\u010danj 2013.; Petra Rodik i Mislav \u017ditko, “Financialization, household debt and new vulnerabilities in post-socijalist societies”, 2015.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  2. Petra Rodik i Mislav \u017ditko, “Financialization, household debt and new vulnerabilities in post-socijalist societies”, 2015.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  3. Petra Rodik, “Kreditna zadu\u017eenost i pad \u017eivotnog standarda”, istra\u017eiva\u010dki izvje\u0161taj, Udruga Franak, Zagreb, 2012.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  4. Op\u0161irno je o tome pisala Petra Rodik u tekstu “Udruga Franak u borbi s bankama”, Le Monde diplomatique \u2013 hrvatsko izdanje, travanj 2013.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Nedavno odustajanje \u0160vicarske narodne banke od politike obrane te\u010daja franka u odnosu na euro i mogu\u0107e socijalne posljedice po du\u017enike u Hrvatskoj zapravo je puno prozai\u010dnija pri\u010da u kojoj se ispreple\u0107e mno\u0161tvo rukavaca. <\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":4278,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[34],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[200],"class_list":["post-4274","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-tranzicija","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4274","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4274"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4274\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4287,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4274\/revisions\/4287"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4278"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4274"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4274"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4274"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=4274"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=4274"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=4274"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=4274"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}