{"id":42716,"date":"2022-08-30T12:15:24","date_gmt":"2022-08-30T11:15:24","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=42716"},"modified":"2022-08-30T12:15:24","modified_gmt":"2022-08-30T11:15:24","slug":"ljudi-se-po-bosni-ili-duse-ili-odlaze","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=42716","title":{"rendered":"Ljudi se po Bosni ili du\u0161e ili odlaze"},"content":{"rendered":"\n<p>Globalna nevladina organizacija Humans Rights Watch (HRW) ju\u010der je na svojim mre\u017enim stranicama objavila&nbsp;<a href=\"https:\/\/www.hrw.org\/news\/2022\/08\/29\/bosnia-and-herzegovina-deadly-air-pollution-killing-thousands\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">\u010dlanak<\/a>&nbsp;o zaga\u0111enju zraka u Bosni i Hercegovini i posljedicama koje ta zaga\u0111enja imaju po zdravlje stanovni\u0161tva. HRW isti\u010de da se BiH nalazi na neslavnom petom mjestu liste zemalja s najve\u0107om smrtnosti od zaga\u0111enja zraka. Rije\u010d je pak o podacima koji je iznijela Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u svom godi\u0161njem izvje\u0161taju o&nbsp;<a href=\"https:\/\/www.who.int\/data\/gho\/publications\/world-health-statistics\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">globalnoj zdravstvenoj statistici<\/a>. Istovremeno, Svjetska banka u svom regionalnom izvje\u0161taju o upravljanju zaga\u0111enjem zraka iz 2019., procijenila je da u Bosni i Hercegovini godi\u0161nje preuranjeno umre oko 3 300 ljudi, a kod 9% smrti u BiH, uzroke valja tra\u017eiti upravo u zaga\u0111enom zraku.<\/p>\n\n\n\n<p>Osnovni razlozi za ovakve porazne rezultate su lo\u0161a i zastarjela energetska infrastuktura, oslanjanje na fosilne izvore energije (prvenstveno ugljen) te siroma\u0161tvo. U Bosni i Hercegovini opskrba plinom je ograni\u010dena na ve\u0107e urbane centre. U tim slu\u010dajevima je plinska mre\u017ea zastarjela, a cijene plina previsoke \u0161to \u010desto dovodi u pitanje i samu opskrbu plinom prije po\u010detka sezone grijanja. Gra\u0111ani dijelova Bosne i Hercegovine izlo\u017eenih hladnim zimama (\u0161to je ve\u0107i dio zemlje, osim dijela Hercegovine) primorani su stoga grijati se na drva i ugljen \u0161to stvara velika zaga\u0111enja i mikroklimatske katastrofe o kojima \u010desto \u010ditamo u na\u0161im medijima. U gradovima u kojima postoji plinska mre\u017ea, siroma\u0161nija populacija se i prije inflacije i drasti\u010dnog poskupljenja plina grijala &#8220;prljavijim&#8221; gorivima.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>U medijskim izvje\u0161tajima ve\u0107inom smo bili fuksirani na glavni grad Sarajevo u kojem postoji kakva takva svijest o \u0161tetnostima zaga\u0111enja i alarmiranje gra\u0111ana ukoliko je postotak opasnih \u010destica u zraku previsok i \u0161tetan za zdravlja. Me\u0111utim, takav sustav upozorenja izostaje u ostatku Bosne i Hercegovine koji je podjednako pogo\u0111en zaga\u0111enjima. U situaciji u kojoj cijena energenata raste u nebo, o\u010dekivati je da \u0107e se ove zime jo\u0161 vi\u0161e gra\u0111ana BiH oslanjati na jeftinija goriva poput uglja i drva \u0161to \u0107e dodatno pogor\u0161ati kakvo\u0107u zraka u Bosni i Hercegovini. Naravno, ova pitanja i socijalno-ekolo\u0161ko-zdravstvena katastrofa koja prijeti Bosni i Hercegovini nije uop\u0107e na\u0161la svoje mjesto u kampanji za izbore koji \u0107e se odr\u017eati u listopadu. Izbori kao da se ti\u010du isklju\u010divo politi\u010dkih stranaka i njihove interesne mre\u017ee koja \u0107e poslu\u0161no iza\u0107i na birali\u0161ta i homogenizirati se oko tzv. etni\u010dkih pitanja. Ostatak gra\u0111ana BiH poku\u0161ava na\u0107i na\u010dina da se ne smrzne ili ne udu\u0161i od smoga ove zime. Izbori im nisu na agendi. Osim onog kona\u010dnog izbora: o odlasku iz dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n<p>Jedan drugi globalni izvje\u0161taj koji je tako\u0111er nedavno iza\u0161ao, pokazuje da je BiH prva na globalnoj listi zemalja s najve\u0107im smanjenjem broja stanovnika, prema podacima <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/ba.voanews.com\/a\/un-bih-prva-u-svijetu-po-smanjenju-broja-stanovnika\/6712780.html\" data-type=\"URL\" data-id=\"https:\/\/ba.voanews.com\/a\/un-bih-prva-u-svijetu-po-smanjenju-broja-stanovnika\/6712780.html\" target=\"_blank\">UN-ovog izvje\u0161taja<\/a> za 2022. godinu \u201ePerspektive svjetskog stanovni\u0161tva\u201d. Naima, BiH godi\u0161nje izgubi \u010dak 1.5% svoga stanovni\u0161tva. Ako se takav trend nastavi, BiH \u0107e za nekih tridesetak godina imat upola manje stanovnika nego danas. Drugim rije\u010dima, gra\u0111ani BiH biraju odlazak iz dr\u017eave kao oblik protesta i bijega od socijalne, ekolo\u0161ke i zdravstvene krize koja zahva\u0107a zemlju. Oni su davno izgubili vjeru i nadu da izbori, ali i izlazak na ulice, mogu vi\u0161e ni\u0161ta promijeniti. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Globalna nevladina organizacija Humans Rights Watch (HRW) ju\u010der je na svojim mre\u017enim stranicama objavila&nbsp;\u010dlanak&nbsp;o zaga\u0111enju zraka u Bosni i Hercegovini i posljedicama koje ta zaga\u0111enja imaju po zdravlje stanovni\u0161tva. HRW isti\u010de da se BiH nalazi na neslavnom petom mjestu liste zemalja s najve\u0107om smrtnosti od zaga\u0111enja zraka. Rije\u010d je pak o podacima koji je iznijela [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":42717,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1653,334,829,737,727,1378,357,532,612],"theme":[457],"country":[35],"articleformat":[205],"coauthors":[1630],"class_list":["post-42716","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-bosna-i-hercegovina","tag-ekologija","tag-ekoloska-katastrofa","tag-globalno-zatopljenje","tag-klimatska-kriza","tag-klimatska-politika","tag-klimatske-promjene","tag-plin","tag-zagadenje","theme-klima","country-bih","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42716","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42716"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42716\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42718,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42716\/revisions\/42718"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42717"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42716"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42716"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42716"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=42716"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=42716"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=42716"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=42716"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}