\u0160irom bugarskog politi\u010dkog spektra pri\u010da se o demografskoj krizi i \u0161iri se panika oko odumiranja nacije. Ta je kriza pritom striktno definirana kao kriza reprodukcije etni\u010dki bugarske i relativno dobro obrazovane radne snage. Me\u0111utim, klju\u010dan problem je da Bugarska do\u017eivljava sve dublju krizu dru\u0161tvene reprodukcije nakon vi\u0161e od trideset godina kapitalizma, tr\u017ei\u0161nih reformi i uni\u0161tavanja javnog sektora. Za Bilten pi\u0161u \u010dlanice bugarske feministi\u010dke organizacije LevFem. <\/p>\n\n\n\n
Bugarskom kru\u017ei bauk, bauk demografske krize. S najni\u017eom stopom rasta stanovni\u0161tva u Europi prema Eurostatu<\/a>, Bugarska je me\u0111u zemljama svijeta koje se najbr\u017ee smanjuju<\/a>. Javni izvje\u0161taji i predvi\u0111anja institucija poput Bugarske akademije znanosti upozoravaju da \u0107e stanovni\u0161tvo zbog teku\u0107ih demografskih promjena pasti na otprilike 5,5 milijuna do 2050. (s trenutnih 6,5 milijuna) i da \u0107e zbog starenja stanovni\u0161tva, tendencije zabilje\u017eene diljem Europe, demografska situacija biti jo\u0161 izazovnija. Sve to poja\u010dava trend koji je po\u010deo odmah nakon pada \u017deljezne zavjese 1989. kad je otprilike dva milijuna ljudi u masovnom migracijskom valu oti\u0161lo iz balkanskih u druge, uglavnom zapadne, dr\u017eave. Taj je proces dodatno produbljen 2014., ukidanjem restrikcija radnih migracija unutar Europske unije za osobe iz Bugarske i Rumunjske.<\/p>\n\n\n\n Moralna panika i strah da “bugarska nacija odumire\u201c toliko su duboko ukorijenjeni u javnom diskursu da se \u010dine gotovo neospornima. Javne institucije, politi\u010dke stranke, stru\u010dnjaci, organizacije i pokreti s cijelog politi\u010dkog spektra nekriti\u010dki prihva\u0107aju ovaj narativ, a brojne su kampanje u pro\u0161losti bile posve\u0107ene pove\u0107anju stope nataliteta<\/a>, posebno me\u0111u visoko obrazovanim ljudima mla\u0111ima od 35 godina, povratku mladih i visoko obrazovanih Bugara<\/a> u domovinu ili poticajima za radnike<\/a> (\u010desto pripadnike bugarskih etni\u010dkih manjina) iz dr\u017eava poput Ukrajine, Moldavije i Srbije da presele u Bugarsku. Demografska kriza u dominantnom diskursu striktno je definirana kao kriza reprodukcije bijele, etni\u010dki bugarske i relativno dobro obrazovane radne snage. Me\u0111utim, Bugarska ne prolazi demografsku krizu, ve\u0107 do\u017eivljava sve dublju krizu dru\u0161tvene reprodukcije nakon vi\u0161e od trideset godina kapitalizma i tr\u017ei\u0161nih reformi i uni\u0161tavanja javnog sektora. <\/p>\n\n\n\n Za dr\u017eavu koja se konstantno \u017eali na demografsku krizu, Bugarska ima neke na prvi pogled iznena\u0111uju\u0107e politike u podru\u010dju skrbi o djeci i socijalne skrbi. Na primjer, mogli bismo o\u010dekivati velikodu\u0161ne doplatke, porezne i druge olak\u0161ice za ku\u0107anstva s vi\u0161e djece. Me\u0111utim, u stvarnosti samo ku\u0107anstva koja imaju prihod ni\u017ei od 510 BGN (oko 250 EUR) po osobi mjese\u010dno imaju pravo na puni iznos dje\u010djeg doplatka. Od kolovoza 2022. minimalna pla\u0107a iznosi 710 BGN (oko 350 EUR). To zna\u010di da u praksi samo ljudi koji zara\u0111uju puno manje od ionako vrlo niske minimalne pla\u0107e imaju pravo na puni iznos dje\u010djeg doplatka. Nadalje, iznos doplatka je bijedan: za jedno dijete ku\u0107anstvo ima pravo na 50 BGN mjese\u010dno, za dvoje djece 110 BGN, za troje djece 165 BGN, a za \u010detvero 175 BGN i po 20 BGN za svako idu\u0107e dijete. Kao \u0161to Vanja Grigorova pokazuje u izvje\u0161taju <\/a>“<\/a>Poor against poor<\/a>\u201c, dje\u010dji doplatak raste sve do tre\u0107eg djeteta, ali ku\u0107anstva s \u010detvero ili vi\u0161e djece dobivaju znatno manje sredstava po djetetu od ku\u0107anstava s manje od \u010detvero djece. Razlog za to je duboko rasisti\u010dke prirode i cilja na “obeshrabrivanje\u201c ljudi iz marginaliziranih romskih zajednica \u2013 koje se \u010desto u javnoj imaginaciji prikazuju kao obitelji sastavljene od brojne djece i samohranih majki koje ne rade i “parazitiraju\u201c na sustavu socijalne pomo\u0107i \u2013 od toga da imaju vi\u0161e djece.<\/p>\n\n\n\n Primanje dje\u010djeg doplatka vezano je uz uvjet nepropu\u0161tanja nastave: ako je dijete izostalo s vi\u0161e od pet satova u mjesecu i nije donijelo doktorsku ispri\u010dnicu ili drugi oblik slu\u017ebenog opravdanja izostanka, dje\u010dji doplatak se pauzira na jednu godinu. Me\u0111utim, djecu iz obitelji koja ne dobivaju dje\u010dji doplatak ne ka\u017enjava se za propu\u0161tanje nastave. Jo\u0161 jednom, ova mjera penalizira samo siroma\u0161ne i povezana je s rasisti\u010dkim narativom da samo romska djeca \u010desto izostaju s nastave. K tome, maloljetne majke nemaju pravo na dje\u010dji doplatak, ve\u0107 samo na isplate u naturi (na primjer, dobivaju pakete s hranom i potrep\u0161tinama za bebe.) Logika je sli\u010dna \u2013 maloljetne majke \u010desto dolaze iz romske zajednice i treba im “vodstvo\u201c kako bi novac potro\u0161ile na dijete, a ne na alkohol i cigarete, \u0161to javnost zami\u0161lja da bi ina\u010de u\u010dinile. Svi ovi primjeri jasno pokazuju kako je politika dje\u010djih doplataka u Bugarskoj osmi\u0161ljena kako bi ponizila i kaznila marginalizirane, dok ostaje van dosega za gotovo svu djecu osim one najsiroma\u0161nije.<\/p>\n\n\n\n Situacija je jo\u0161 gora kad pogledamo sustav javne skrbi za djecu. Uzmimo na primjer dje\u010dje vrti\u0107e: uz ovako nizak natalitet, trebalo bi biti vi\u0161e nego dovoljno mjesta za svu djecu u preostalim vrti\u0107ima, zar ne? Ne ba\u0161. Bugarska regionalna politika do\u017eivjela je potpuni kolaps, \u0161to zna\u010di da su sve poslovne, kulturne i dru\u0161tvene prilike koncentrirane u nekoliko ve\u0107ih gradova, dok su manji gradovi i ruralna podru\u010dja potpuno napu\u0161teni (u doslovnom i politi\u010dkom smislu). Glavni grad Sofija s izme\u0111u 1,5 i 2 milijuna stanovnika dom je tre\u0107ine stanovni\u0161tva. Iako se grad \u0161iri i novi kvartovi konstantno ni\u010du, gotovo se uop\u0107e ne ula\u017ee u javnu infrastrukturu, \u0161to je dovelo do ozbiljnog manjka mjesta u dje\u010djim vrti\u0107ima u glavnom gradu u zadnjih deset godina. Kriza je tako dramati\u010dna da je gotovo polovica djece vrti\u0107ke dobi<\/a> u Sofiji (oko 10.000 djece) ostala bez mjesta u vrti\u0107u samo ove godine.<\/p>\n\n\n\n Zbog takve situacije roditelji su prisiljeni pla\u0107ati privatne vrti\u0107e \u010dije cijene ponekad i prelaze 1.000 BGN (cca 551 eura) mjese\u010dno (prosje\u010dna pla\u0107a u Sofiji za 2022. iznosi otprilike 2.000 BGN \u2013 1.023 eura) ili dati otkaz kako bi mogli biti s djecom. Ne iznena\u0111uje da su gotovo uvijek \u017eene te koje prestaju raditi kako bi preuzele brigu o djeci. Porodiljni dopust u Bugarskoj jedan je od najdu\u017eih na svijetu \u2013 traje dvije godine – me\u0111utim, tijekom druge godine \u017eena dobiva samo minimalnu pla\u0107u od 710 BGN (363 eura) mjese\u010dno, dok tijekom prve godine mo\u017ee dobiti 90% iznosa pla\u0107e. Nedavno istra\u017eivanje<\/a> majki djece vrti\u0107ke dobi u Sofiji koje su provele Lea Vajsova i LevFem jasno pokazuje koje su posljedice manjka mjesta u vrti\u0107ima na \u017eivote \u017eena: \u017eene imaju vrlo niske prihode, \u010desto uzimaju nepla\u0107ene dopuste nakon porodiljnog dopusta ako dijete ne dobije mjesto u vrti\u0107u, prisiljene su prihva\u0107ati poslove u nepunom radnom vremenu iako tra\u017ee full-time posao, svaka deseta \u017eena prisiljena je prestati raditi. To smanjuje ekonomsku neovisnost \u017eena, \u0161to je posebno problemati\u010dno u nasilnim vezama, a dugoro\u010dno im smanjuje i mirovine. Zapravo, za \u017eene sama \u010dinjenica da imaju djecu \u010desto zna\u010di da im je zajam\u010deno siroma\u0161tvo u mirovini. <\/p>\n\n\n\n S obzirom na \u017ealopojke o “izumiranju nacije\u201c, Bugarska \u010dini iznimno malo kako bi odr\u017eala funkcionalan zdravstveni sustav koji mo\u017ee pokriti potrebe stanovni\u0161tva. Prema Eurostatu<\/a>, Bugarska ima najkra\u0107i o\u010dekivani \u017eivotni vijek i jednu od najvi\u0161ih stopa smrtnosti djece u EU, no prema izdvajanju za zdravstvenu prevenciju i zdravstvenu skrb po glavi stanovnika je pri dnu EU. Ni u jednoj drugoj \u010dlanici EU pacijenti ne pla\u0107aju tako veliku participaciju za lijekove i bolni\u010dku njegu povrh regularnog zdravstvenog osiguranja. \u010cak i ako imaju zdravstveno osiguranje, Bugari pla\u0107aju oko polovice tro\u0161kova<\/a> zdravstvenih usluga iz svog d\u017eepa.<\/p>\n\n\n\n U neoliberalnoj reformi kasnih 90-ih sve su bolnice dobile status gospodarskih subjekata, \u0161to zna\u010di da bi trebale samostalno funkcionirati u tr\u017ei\u0161noj ekonomiji. Bolnice dobivaju subvencije od Dr\u017eavnog zavoda za zdravstveno osiguranje (DZZO), ali iznosi su uvjetovani brojem pacijenata i izvr\u0161enih operacija. \u0160to vi\u0161e pacijenata bolnica mo\u017ee “pribaviti\u201c, to joj se ve\u0107i bud\u017eet odobrava. Suvi\u0161no je re\u0107i da ovo poga\u0111a bolnice u manjim mjestima koja nemaju dovoljno pacijenata. Da stvar bude jo\u0161 gora, i privatne bolnice mogu dobivati javna sredstva za pojedine zahvate, \u0161to zna\u010di da i one konkuriraju ve\u0107 financijski iscrpljenim dr\u017eavnim bolnicama. Prema izvje\u0161tajima DZZO-a za 2018.\/2019., ve\u0107ina doprinosa za zdravstveno osiguranje odlazi na financiranje privatnih bolnica, dok su op\u0107inske bolnice najve\u0107i gubitnici. No samo mali, bogati segment stanovni\u0161tva mo\u017ee si priu\u0161titi lije\u010denje u privatnoj bolnici, dok istovremeno privatne bolnice \u2013 za razliku od dr\u017eavnih i op\u0107inskih \u2013 mogu birati za koja \u0107e se podru\u010dja specijalizirati kako bi ostvarile ve\u0107e povrate. Dakle, dr\u017eava ima paralelni zdravstveni sustav za bogate, dok su svi ostali prepu\u0161teni iscrpljenom javnom sustavu.<\/p>\n\n\n\n Radni uvjeti zdravstvenih radnika iz dana u dan sve su gori. Ni\u017ei prora\u010duni, posebno u bolnicama u manjim gradovima i ruralnim podru\u010djima, zna\u010de smanjenje pla\u0107a za medicinske sestre i mlade doktore\/ice. Sestre \u010desto rade za minimalnu pla\u0107u i rade dva ili \u010dak tri posla da bi spojile kraj s krajem, a moraju pokrivati i do tridesetak pacijenata po smjeni. Nepodno\u0161ljivo radno optere\u0107enje i bijedne pla\u0107e prisiljavaju zdravstvene radnike da tra\u017ee posao u inozemstvu: 2018. su bugarske bolnice imale manjak od gotovo 30.000 medicinskih sestara. Mladi ljudi migriraju u inozemstvo, dok starije \u017eene ostaju i rade daleko nakon dobi za umirovljenje kako bi se “pokrile\u201c rupe u sustavu.<\/p>\n\n\n\n Situacija u sustavu skrbi za starije i nemo\u0107ne nije puno druga\u010dija: obilje\u017eavaju je dramati\u010dni rezovi u izdacima, dok skrbni\u010dki rad obavljaju ili \u010dlanovi obitelji ili privatno anga\u017eirani njegovatelji. U oba slu\u010daja to su uglavnom \u017eene koje rade ili za mizerne pla\u0107e (studija<\/a> LevFema pokazala je da su njegovateljice pla\u0107ene samo 10 BGN po radnom danu) ili potpuno besplatno ako se brinu o \u010dlanu obitelji.<\/p>\n\n\n\n Generalna besperspektivnost u zemlji i regiji op\u0107enito jedan je glavnih razloga ogromnog vala migracija prema zemljama Zapadne i Ju\u017ene Europe. Vrlo \u010desto su \u017eene te koje migriraju u potrazi za boljim prilikama i zavr\u0161avaju kao njegovateljice u privatnim domovima. Izme\u0111u 300.000 i 600.000 \u017eena zaposleno je u ku\u0107noj njezi samo u Njema\u010dkoj, gdje rad vikendom i dvadeset\u010detverosatne smjene nisu neuobi\u010dajeni. Ovaj “sivi\u201c sektor skrbi sastavljen je gotovo isklju\u010divo od \u017eena iz Isto\u010dne Europe: bez ugovora o radu, bez fiksne satnice, bez reguliranih godi\u0161njih odmora, bez zdravstvenog osiguranja, za pla\u0107u koja je uglavnom daleko ispod nacionalnog minimalca. Ove radne migracije za Isto\u010dnu Europu zna\u010de jo\u0161 manje radnika\/ica u sektoru skrbi. Iako ima poku\u0161aja da se ove rupe popune radnom snagom iz jo\u0161 siroma\u0161nijih dr\u017eava<\/a>, Bugarska nije “atraktivna destinacija\u201c za takve radnike. Umjesto toga, rupe u sustavu popunjavaju starije \u017eene i \u010dlanovi obitelji. Jednostavno re\u010deno, u Bugarskoj siroma\u0161ne i stare \u017eene brinu o siroma\u0161nim i starim ljudima.<\/p>\n\n\n\n Konstantno blebetanje o demografskoj krizi prikriva jednu jednostavnu \u010dinjenicu: Bugarska je u krizi dru\u0161tvene reprodukcije, a oni koji pla\u0107aju najve\u0107u cijenu te krize su \u017eene. Iako Bugarska trenutno ne do\u017eivljava poku\u0161aje ukidanja reproduktivnih prava kakvima svjedo\u010dimo u Poljskoj, Hrvatskoj, SAD-u i drugdje, sve od fijaska s Istanbulskom konvencijom 2018. jasno je da ultrakonzervativni akteri napadaju osnovne slobode i prava \u017eena, queer osoba i svih onih koji osporavaju patrijarhalni poredak koje nam takve organizacije i pokreti \u017eele nametnuti. Oni su spremni demografsku krizu pretvoriti u diskurzivno oru\u017eje u toj borbi, a mi im moramo biti spremni odgovoriti: nema demografske krize, radi se o krizi dru\u0161tvene reprodukcije i odbijamo platiti njezinu cijenu!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u0160irom bugarskog politi\u010dkog spektra pri\u010da se o demografskoj krizi i \u0161iri se panika oko odumiranja nacije. Ta je kriza pritom striktno definirana kao kriza reprodukcije etni\u010dki bugarske i relativno dobro obrazovane radne snage. Me\u0111utim, klju\u010dan problem je da Bugarska do\u017eivljava sve dublju krizu dru\u0161tvene reprodukcije nakon vi\u0161e od trideset godina kapitalizma, tr\u017ei\u0161nih reformi i uni\u0161tavanja […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":42672,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[564,1702,46,835,435],"theme":[458],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[1701],"class_list":["post-42665","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-bugarska","tag-demografska-kriza","tag-migracije","tag-reproduktivni-rad","tag-zdravstvo","theme-drustvo","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42665","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42665"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42665\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42674,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42665\/revisions\/42674"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42672"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42665"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42665"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42665"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=42665"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=42665"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=42665"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=42665"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Sustav skrbi za djecu: nemogu\u0107a misija<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Izumiranje nacije ili mrtav sustav (zdravstvene) skrbi?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Reproduktivna, a ne demografska kriza!<\/strong><\/h2>\n\n\n\n