{"id":42589,"date":"2022-07-21T08:14:00","date_gmt":"2022-07-21T07:14:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=42589"},"modified":"2022-07-25T10:47:09","modified_gmt":"2022-07-25T09:47:09","slug":"metalac-kontra-zaborava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=42589","title":{"rendered":"Metalac kontra zaborava"},"content":{"rendered":"\n

Sportski su kolektivi imali va\u017enu ulogu u na\u0161oj revolucionarnoj i antifa\u0161isti\u010dkoj povijesti. Me\u0111u njima se isti\u010de zagreba\u010dki Diza\u010dki klub Metalac koji se svoje povijesti ne srami. Pri\u010du o klubu iz Doma sportova donosi Ivana Peri\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Nasmijanih o\u010diju i sna\u017enog stiska ruke do\u010dekuje nas Branko Zemunik na ulazu u teretanu Diza\u010dkog kluba Metalac u zagreba\u010dkom Domu sportova. Na zidovima s lijeve i desne strane ulaza poredano je nekoliko fotografija, pehara i medalja, od prvenstava 1970-ih do onih nedavnijih. Osvajali su Metalci i Metalke naveliko i lani, kada su postali ekipni pobjednici Hrvatske i osvaja\u010di Kupa za mu\u0161karce i \u017eene, \u0161to je prvi put da je jedan klub uzeo sve ekipne titule u povijesti doma\u0107eg nam dizanja utega. Op\u0107enito, gdje god da se okrenete kada je u pitanju ovaj sport, naletit \u0107ete na Metalac.<\/p>\n\n\n\n

Da i to spomenemo, prvi \u010dovjek koji se u nas po\u010deo intenzivnije baviti dizanjem utega bio je jedan od prvih hrvatskih hrva\u010da i osniva\u010d te\u0161koatletskog kluba Atlas Maks Leidinger. Leidinger je 1903. iz svog d\u017eepa pribavio \u010detiri \u017eonglir bombe (svaka po 12 i pol kg), jednu osovinu s bu\u010dicama od 54 kg, jednu obi\u010dnu bu\u010dicu od 38 kg i jednu osovinu s kota\u010dima. Po pet kota\u010da na svakoj strani, pa krenuo dizati. Diza\u010dka strast pro\u0161irila se po gradu, a vi\u0161e od sto godina kasnije, jedina sportska organizacija u Zagrebu koja ima certificirane trenere za olimpijsko dizanje utega diza\u010dki je klub Metalac. Jedan od tih trenera je i Zemunik, koji je u Metalac do\u0161ao davne 1969. godine, kada je klub jo\u0161 boravio na adresi u Ilici. Po\u010detkom 1970-ih prebacili su se u Dom sportova, i ondje ostali do dana dana\u0161njeg. Zemunik je i sam osvaja\u010d brojnih medalja, bio je diza\u010dki prvak Jugoslavije, a zatim i posljednji trener i selektor reprezentacije Jugoslavije, od 1988. do 1991. godine. Legendarni je trener generacija diza\u010da i diza\u010dica, predava\u010d, autor knjiga o dizanju utega.<\/p>\n\n\n\n

Po\u010deci<\/h2>\n\n\n\n

Iako fri\u0161ko s te\u0161ke stomatolo\u0161ke operacije, s \u010detiri zuba manje u ustima, rado nas je malo proveo kroz dvoranu i ispri\u010dao nam o povijesti kluba. U Metalcu su se uo\u010di nastupa na Olimpijadama pripremali i vesla\u010dki \u0161ampioni bra\u0107a Sinkovi\u0107, utege su dizali pod Zemunikovim budnim trenerskim okom. Unato\u010d brojnim uspjesima i duga\u010dkoj listi trofeja, financijska situacija u klubu je te\u0161ka – ugovor o kori\u0161tenju dvorane moraju obnavljati svake godine, a tro\u0161kove odlaska na natjecanja Metalci i Metalke snose sami. “To je tako oduvijek s Metalcem, uvijek smo se nekako borili, pre\u017eivljavali”, ka\u017ee Zemunik. Pritom zaista misli na \u010ditavu povijest kluba. Naime, DK Metalac svoje korijene vu\u010de iz Radni\u010dkog sportskog dru\u0161tva Metalac, a tu poveznicu klub i danas isti\u010de na svojim slu\u017ebenim stranicama i dru\u0161tvenim mre\u017eama<\/u><\/a>.<\/p>\n\n\n\n

“Na\u017ealost, nemamo puno arhivskog materijala iz tog vremena, puno toga o Metalcu je uni\u0161teno, jo\u0161 vi\u0161e toga je zaboravljeno. Samo da to spomenem, Metalac je dao devet narodnih heroja”, govori nam Zemunik. Opakoj ma\u0161ineriji brisanja radni\u010dke sportske povijesti oduprijela se jedna knjiga, monografija Zlatne godine RSD Metalca (1929.-1979.), izdana povodom pedesete obljetnice postojanja dru\u0161tva. Jedini primjerak koji posjeduje, a koji mu je 1979. godine poklonjen, kako pi\u0161e u posveti, “u znak zahvalnosti za pru\u017eenu pomo\u0107 i suradnju na organizaciji zlatnog jubileja Metalca”, Zemunik nam zdu\u0161no posu\u0111uje, da u njemu prona\u0111emo sve \u0161to nas zanima o Metalcu.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/a>
Na fotografiji: Branko Zemunik<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

\u010citamo tako kako su 1929. svugdje pod udarom kraljevske vlasti kulturno-prosvjetna dru\u0161tva, napredni sindikati i sportske organizacije, a vladaju\u0107i krugovi razra\u0111uju tezu o takozvanom “neutralnom sportu”. Me\u0111utim, grupa radnika na \u010dijem se \u010delu nalaze Ivan Koro\u0161ec, Branimir Resimi\u0107 i Ivan Slugi\u0107, a kojima se ubrzo pridru\u017euju Vlado Mutak, bra\u0107a Hadelan, Ivan Le\u0161nik i Mijo Polan\u010dec, priprema stvaranje novog radni\u010dkog sportskog dru\u0161tva. Okupljaju\u0107i oko sebe metalske radnike i radnice, prikupljaju najnu\u017enije rekvizite, od grafi\u010dkog sportskog dru\u0161tva Grafi\u010dar dobivaju igrali\u0161te za prve treninge, i formiraju Metalac. Sve se to odvija u prolje\u0107e 1929., a 15. lipnja iste godine odr\u017eana je Osniva\u010dka skup\u0161tina, kojoj je prisustvovalo 18 \u010dlanova. Godinu dana kasnije klub je brojao 70 aktivnih \u010dlanova i \u010dlanica.<\/p>\n\n\n\n

Koliko je taj pothvat bio vanredan, govori i svjedo\u010danstvo grupe radnika objavljeno 1950. godine, u kojem se prisje\u0107aju kako je \u201csasvim nevjerojatno da se u ono vrijeme, gotovo neposredno nakon progla\u0161enja diktature 6. sije\u010dnja, legalno osniva jedno ovakovo radni\u010dko sportsko dru\u0161tvo\u201d. Radni\u010dki sportski pokret u zemlji bio je usko vezan s Komunisti\u010dkom partijom i Savezom komunisti\u010dke omladine Jugoslavije. Na to se u monografiji osvr\u0107e i Josip Broz Tito, \u010dlan i do\u017eivotni po\u010dasni predsjednik Metalaca. Tito 1979. godine pi\u0161e: “Pridru\u017euju\u0107i se evociranju uspomena na vrijeme kada je osnovano Radni\u010dko sportsko dru\u0161tvo Metalac, \u017eelim da istaknem da je djelovanje radni\u010dkih sportskih i kulturno-umjetni\u010dkih dru\u0161tava u predratnom periodu, odnosno djelovanje \u010dlanova KPJ i SKOJ-a me\u0111u njima, bilo od izvanrednog zna\u010daja za povezivanje Partije sa \u0161irokim masama. A upravo to povezivanje s masama odigralo je odlu\u010duju\u0107u ulogu u te\u0161kim godinama narodnooslobodila\u010dkog rata i revolucije.”<\/p>\n\n\n\n

Narodnooslobodila\u010dki Metalac<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Okupaciju 1941. godine Metalac je do\u010dekao u ilegali. U sije\u010dnju 1941., odlukom banskih vlasti, a nakon poku\u0161aja tzv. Hrvatske sportske sloge da se neka sportska dru\u0161tva spoje, Metalac je kao i ve\u0107ina radni\u010dko-sportskih dru\u0161tava zabranjen. Bilo je poku\u0161aja da se mu se dopusti daljnja egzistencija, ali pod uvjetom da dru\u0161tvo promijeni svoju politi\u010dko-klasnu orijentaciju, \u0161to je kategori\u010dki odbijeno.<\/p>\n\n\n\n

Kako pi\u0161e redakcija Metalca povodom pedesetog jubileja dru\u0161tva: “Izrastao u eri naj\u017ee\u0161\u0107e bur\u017eoaske diktature, s \u010dvrstom jezgrom svjesnih proleterskih snaga, Metalac je bio lu\u010dono\u0161a novih ideja. Partijski i sindikalni rad s mladima bio je zna\u010dajniji od postignutih sportskih rezultata. Ali najzna\u010dajniji rezultat tog predratnog Metalca je ljudsko opredjeljenje njegovih \u010dlanova odsudne 1941. godine.” Umjesto igranja u redovima fa\u0161ista, Metalci i Metalke pridru\u017eili su se narodnooslobodila\u010dkoj borbi. Prema nepotpunim podacima, u Narodnooslobodila\u010dkom pokretu sudjelovalo je najmanje dvjesto \u010dlanova i \u010dlanica Metalca.<\/p>\n\n\n\n

“Kada u ovom trenutku bacimo pogled unatrag, a posebno na tokove razvitka na\u0161e revolucije, vidjet \u0107emo da nema gotovo niti jedne forme njezine aktivnosti, a da u njoj nije sudjelovao po neki od \u010dlanova Metalca. Tako, na primjer, Rade Kon\u010dar, sekretar Centralnog komiteta KP Hrvatske, Jo\u017ea Vlahovi\u0107, legendarni sekretar Pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Hrvatsku, Ivica Lovin\u010di\u0107, jedan od najaktivnijih ilegalaca, Petar Bi\u0161kup-Veno istaknuti junak i komandant partizanskih jedinica od \u010dete do divizije, Dragica Kon\u010dar aktivna partijska radnica u Zagrebu, Silvio Pelcl komandant jedne od prvih partizanskih jedinica u zagreba\u010dkoj okolici”, navodi se u monografiji. Imena devet narodnih heroja Metalca, koje nam je spomenuo i Zemunik, ispisana su na po\u010detnim stranicama knjige: Petar Bi\u0161kup-Veno, Marijan \u010cavi\u0107, Dragica Kon\u010dar, Rade Kon\u010dar, Ivica Lovin\u010di\u0107, Marko Ore\u0161kovi\u0107, Jo\u017ea Vlahovi\u0107, Milutin Balti\u0107, Ivan \u0160ibl.<\/p>\n\n\n\n

Mnogo je Metalaca i Metalki koji nisu postali slu\u017ebeni heroji i heroine, ali su \u017eivote dali i izgubili u Drugom svjetskom ratu. Spomenut \u0107emo ovdje samo dvije takve sudbine: Albin Halu\u017ean, jedan od osniva\u010da hrva\u010dkog kluba Metalac i njegov prvi trener, ubijen je 14. velja\u010de 1942. u Zagrebu. Metal\u010devu igra\u010dicu hazene Zoru Gredelj-Lele\u0161 usta\u0161e su ubile 8. svibnja 1945. godine.<\/p>\n\n\n\n

Povratak radni\u010dkog Metalca<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Nakon Drugog svjetskog rata Metalac je nastavio s radom kao sportsko dru\u0161tvo, a tom nazivu vra\u0107en je pridjev radni\u010dki na godi\u0161njoj skup\u0161tini 1969. godine, kad se slavila \u010detrdeseta obljetnica postojanja. Nije bilo ve\u0107ih izmjena u broju \u010dlanstva ni klubova, jer se umjesto onih koji su iz razli\u010ditih razloga prestali postojati, formirani novi klubovi. Metalac je tako 1969. godine imao deset klubova i \u0161esto aktivnih sporta\u0161a i sporta\u0161ica s kojima je radilo 12 profesionalnih trenera. Me\u0111u tim klubovima bio je i diza\u010dki klub Metalac. DK Metalac osnovan je u prosincu 1966. na adresi Ilica 17. Osniva\u010dkoj su skup\u0161tini prisustvovali i igra\u010di iz nekih drugih klubova izvan Zagreba, koji su izrazili \u017eelju da postanu \u010dlanovi Metalca. Izabran je upravni odbor kluba u sastavu: Tomislav Hrka\u010d, predsjednik, Pavle Veldin, potpredsjednik, Volo\u0111a Ivasovi\u010d, tajnik, Toni Markovi\u010d, blagajnik, Mladen Lasti\u010d, lije\u010dnik, Marijan Kraljevi\u010d, stru\u010dni referent, Petar \u0160oban, \u010dlan uprave.<\/p>\n\n\n\n

Svi su klubovi i tih godina muku mu\u010dili s infrastrukturom i financijskim sredstvima. “Koliko god su va\u017eni sportski rezultati, natjecanje u saveznim ligama i podvizi na me\u0111unarodnim natjecanjima, isto toliko je bitno da se svim radnim ljudima omogu\u0107i da se koriste raspolo\u017eivim objektima i za vlastite potrebe. Nadamo se da Metalac ne\u0107e biti vje\u010dni podstanar u gradu u kojem su njegovi sporta\u0161i pro\u017eivjeli pedeset godina. Zbog toga treba o\u010dekivati da \u0107e boksa\u010di, diza\u010di, juda\u0161i, nogometa\u0161i, rukometa\u0161i, rva\u010di, tenisa\u010di, stolnotenisa\u010di i karatisti s vi\u0161e nade i optimizma u\u0107i u \u0161esto desetlje\u0107e postojanja radni\u010dkog sportskog dru\u0161tva Metalac”, zaklju\u010duju Metalci povodom pedesetog jubileja 1979. godine.<\/p>\n\n\n\n

Pro\u0161lo je vi\u0161e od \u010detrdeset godina od izricanja te \u017eelje, a da se nije ostvarila dao nam je do znanja ve\u0107 prvi Zemunikov komentar kad smo u Dom sportova kro\u010dili, onaj o stresnoj obnovi ugovora za kori\u0161tenje dvorane svake godine. U Metalcu se i dalje trenira s puno entuzijazma i ljubavi prema sportu, ali i zajedni\u010dkom dru\u017eenju i povezivanju. Ljudi koji klub vode znaju i javno uva\u017eavaju otkud je potekao, a to je u hrvatskom sportu velika rijetkost. To da o radni\u010dkim i antifa\u0161isti\u010dkim korijenima na\u0161ih klubova ne postoji samo poneka pra\u0161njava knjiga, nego da u klubu postoje ljudi koji su o takvim knjigama voljni pri\u010dati i drugima ih posu\u0111ivati, Metalac \u010dini jednom od svijetlih to\u010dki dana\u0161njeg hrvatskog sporta.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sportski su kolektivi imali va\u017enu ulogu u na\u0161oj revolucionarnoj i antifa\u0161isti\u010dkoj povijesti. Me\u0111u njima se isti\u010de zagreba\u010dki Diza\u010dki klub Metalac koji se svoje povijesti ne srami. Pri\u010du o klubu iz Doma sportova donosi Ivana Peri\u0107. Nasmijanih o\u010diju i sna\u017enog stiska ruke do\u010dekuje nas Branko Zemunik na ulazu u teretanu Diza\u010dkog kluba Metalac u zagreba\u010dkom Domu […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":42591,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[440,49],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[1284],"class_list":["post-42589","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ljevica","tag-sport","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42589","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42589"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42589\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42594,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42589\/revisions\/42594"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42591"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42589"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42589"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42589"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=42589"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=42589"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=42589"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=42589"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}