{"id":42541,"date":"2022-07-14T08:00:00","date_gmt":"2022-07-14T07:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=42541"},"modified":"2022-07-15T01:43:45","modified_gmt":"2022-07-15T00:43:45","slug":"makedonija-tone-u-siromastvo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=42541","title":{"rendered":"Makedonija tone u siroma\u0161tvo"},"content":{"rendered":"\n

Dok predstavnici makedonske vlasti ponosno govore o padu nezaposlenosti i hvale se time da su ispunili predizborno obe\u0107anje o rastu prosje\u010dne pla\u0107e iznad 500 eura, taj prosjek ne zna\u010di puno s obzirom na rastu\u0107u nejednakost, dok zbog krize izazvane pandemijom i inflacije sve vi\u0161e stanovni\u0161tva tone u siroma\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n

To\u010dno 451.900 ljudi u Makedoniji \u017eivjelo je ispod granice siroma\u0161tva na koncu 2020. godine, \u0161to je 21,8 posto ukupnog stanovni\u0161tva u zemlji, pokazuju novi podaci, bazirani na laekenskim pokazateljima<\/a> siroma\u0161tva, koje je Dr\u017eavni ured za statistiku objavio u svibnju ove godine. Broj siroma\u0161nih porastao je u odnosu na prethodnu 2019. godinu za 3.800 gra\u0111ana ili za 0,2 posto, a na rast siroma\u0161tva velik utjecaj imala je, naravno, pojava pandemije Covid-19. Mjere koje je Vlada poduzela u borbi protiv pandemije, poput karantene, zabrane kretanja i rada u javnim ustanovama i druge, pridonijele su tisu\u0107ama otpu\u0161tanja i smanjenoj gospodarskoj aktivnosti, \u0161to je dovelo do pada \u017eivotnog standarda kod mnogih obitelji. Unato\u010d tome \u0161to se Vlada u proteklom razdoblju kontinuirano hvalila kako se uspje\u0161no nosi s gospodarskim problemima tijekom pandemije, te kako je danas stopa nezaposlenosti na povijesno najni\u017eoj razini, a prosje\u010dna pla\u0107a na povijesno najvi\u0161oj razini, nove okolnosti u kojima se zemlja nalazi, a prije svega rast inflacije, signaliziraju da bi se broj siroma\u0161nih gra\u0111ana jo\u0161 mogao pove\u0107avati.<\/p>\n\n\n\n

Redovit zdrav obrok kao nemogu\u0107a misija<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Prihodi u obitelji su osnova za prora\u010dun siroma\u0161tva u Makedoniji, a prag siroma\u0161tva definiran je na 60 posto takozvanog medijalnog ekvivalentnog dohotka. Medijalni dohodak je upravo onaj koji je u sredini niza podataka o dohotku stanovni\u0161tva, ra\u010dunaju\u0107i od najni\u017eeg do najvi\u0161eg iznosa. Zatim se utvr\u0111uje ekvivalentni medijalni prihod, ovisno o broju \u010dlanova i njihovom uzrastu. Prag siroma\u0161tva za jedno\u010dlanu obitelj je u 2020. godini iznosio 110.000 denara (1.788 eura), dok je ekvivalentni medijalni dohodak \u010detvero\u010dlane obitelji s dvoje djece bio 231.210 denara. (3.756 eura godi\u0161nje ili 313 eura mjese\u010dno). Obitelji s prihodima ispod ovih granica smatraju se siroma\u0161nima, odnosno \u017eive ispod granice siroma\u0161tva. Promatrano prema vrsti ku\u0107anstva, stopa siroma\u0161tva za ku\u0107anstva koja \u010dine dvije odrasle osobe s dvoje uzdr\u017eavane djece u 2020. godini iznosi 20,7 posto.<\/p>\n\n\n\n

Zabrinjavaju\u0107e je da siroma\u0161tvo najvi\u0161e poga\u0111a mlade. Naime, podaci Dr\u017eavnog ureda za statistiku pokazuju da \u010dak 30,3 posto ukupnog stanovni\u0161tva mla\u0111eg od 17 godina \u017eivi u siroma\u0161tvu. Kapacitet obitelji da svaki drugi dan mo\u017ee jesti meso, piletinu, ribu ili odgovaraju\u0107i vegetarijanski obrok, jedan je od glavnih pokazatelja koji se u Makedoniji koristi pri izra\u010dunavanju broja gra\u0111ana koji su ozbiljno materijalno ugro\u017eeni, tj. \u017eive u dubokom siroma\u0161tvu. Nakon kontinuiranog rasta cijena osnovnih prehrambenih proizvoda i energenata u zemlji, ispunjenje ovog zahtjeva za veliki broj makedonskih obitelji postaje nemogu\u0107a misija. Oni su prisiljeni izdvajati sve vi\u0161e novca iz obiteljskog prora\u010duna za podmirivanje tro\u0161kova struje, grijanja i re\u017eija, na ra\u010dun smanjenja tro\u0161kova za zdravu prehranu, obnavljanje odje\u0107e, dru\u017eenje i posje\u0107ivanje kulturnih doga\u0111anja.<\/p>\n\n\n\n

Ukinuto pove\u0107anje pla\u0107a<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Predstavnici vlasti u Makedoniji ponosno i sa sjajem u o\u010dima u svojim javnim nastupima isti\u010du ispunjenje predizbornog obe\u0107anja od prije nekoliko godina da \u0107e prosje\u010dna pla\u0107a u zemlji porasti iznad granice od 500 eura. I to se stvarno dogodilo. Uz pomo\u0107 kontinuiranog pove\u0107anja pla\u0107a u javnoj upravi ve\u0107 nekoliko godina zaredom, uz pove\u0107anje granice minimalne pla\u0107e, te uz realni rast osobnih dohodaka u nekoliko djelatnosti, prvenstveno u IT industriji, prosje\u010dna mjese\u010dna ispla\u0107ena neto pla\u0107a po zaposlenom za travanj ove godine u Makedoniji dosegnula je 31.525 denara (oko 512 eura). Istodobno je stopa nezaposlenosti u prvom kvartalu ove godine pala na 14,8 posto, \u0161to je rekordno smanjenje. Me\u0111utim, fine brojke na papiru ne odra\u017eavaju probleme u stvarnosti.<\/p>\n\n\n\n

Naime, politi\u010dari nevoljno govore o \u010dinjenicama koje pokazuju da statisti\u010dki rast prosje\u010dne pla\u0107e ne zna\u010di i pobolj\u0161anje standarda i kvalitete \u017eivota gra\u0111ana. Naprotiv, novonastale okolnosti u koje je zapala doma\u0107a ekonomija pridonijele su poni\u0161tavanju rasta pla\u0107a i pove\u0107anju opasnosti od osiroma\u0161enja velikog broja gra\u0111ana Makedonije. Uostalom, stopa inflacije, u Makedoniji u lipnju 2022. u odnosu na lipanj 2021. je iznosila 14,5 posto, \u0161to je porast u odnosu na prethodni mjesec kada je stopa inflacije iznosila 11,9 posto. Uzme li se u obzir da je rast prosje\u010dne mjese\u010dne neto pla\u0107e ispla\u0107ene po zaposlenom za travanj ove godine iznosio 10,9 posto u odnosu na travanj pro\u0161le godine, postaje jasno da je rast cijena ve\u0107 sada ve\u0107i od rasta prosje\u010dne pla\u0107e, bez obzira na \u010dinjenicu da je prema\u0161ila limit od 500 eura. U i\u0161\u010dekivanju novih podataka o prosje\u010dnoj pla\u0107i za svibanj i lipanj, izvjesno je da \u0107e stopa inflacije pojesti svaki rast pla\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Osim toga, kada se govori o rastu prosje\u010dne pla\u0107e, mora se uzeti u obzir i na\u010din na koji se prosjek izra\u010dunava. Naime, statistika prilikom prora\u010duna uklju\u010duje poslovne subjekte svih oblika vlasni\u0161tva (privatnog i drugog), ali ne i individualne poljoprivrednike i osobe koje rade po ugovoru o djelu. No i bez obzira na to, ve\u0107ina radnika u Makedoniji prima pla\u0107u znatno manju od dr\u017eavnog prosjeka. Naime, prema slu\u017ebenim statisti\u010dkim podacima, u prvom kvartalu 2022. godine u zemlji je bilo ukupno 691.498 zaposlenih osoba, a vi\u0161e od 450.000 njih primalo je pla\u0107u ni\u017eu od dr\u017eavnog prosjeka.<\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 jedna stvar koju makedonski politi\u010dari zaboravljaju kada hvale rast prosje\u010dne pla\u0107e je situacija u regiji. Makedonija je s prosjekom od 512 eura pri dnu ljestvice zemalja biv\u0161e Jugoslavije rangiranih prema visini prosje\u010dne pla\u0107e. Tako je u Crnoj Gori prosje\u010dna pla\u0107a dosegla 707 eura, u BiH 552 eura, Srbiji 619 eura, Hrvatskoj 999 eura i Sloveniji 1.304 eura.<\/p>\n\n\n\n

Sve vi\u0161e socijalnih slu\u010dajeva<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Prema podacima Ministarstva rada i socijalne politike, prije pandemije socijalnu pomo\u0107 primalo je 27.000 ku\u0107anstava. U 2021. taj se broj pove\u0107ao za 8.500 novih slu\u010dajeva. Iz ministarstva su ve\u0107 najavili da se u 2022. godini o\u010dekuje dodatnih 5.500 ku\u0107anstava koji \u0107e postati novi primatelji socijalne pomo\u0107i. Uzev\u0161i u obzir \u010dinjenicu da su ove najave bile izre\u010dene jo\u0161 prije po\u010detka drugog rasta cijena osnovnih \u017eivotnih namirnica i energenata, mo\u017ee se o\u010dekivati da \u0107e njihov broj biti i ve\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

Nove prijetnje u odnosu na siroma\u0161tvo vidi i Svjetska banka. U proljetnom izvje\u0161\u0107u, koje analizira situaciju sa siroma\u0161tvom u regiji, za Makedoniju se navodi da su, i pored oporavka gospodarskog rasta i pada siroma\u0161tva u prethodnom desetlje\u0107u, energetska kriza i rat u Ukrajini donijeli nove izazove. \u201cZemlja je postigla zna\u010dajan napredak u smanjenju siroma\u0161tva od globalne financijske krize 2008. godine. Stopa siroma\u0161tva pala je s oko 36 posto u 2009. na 18 posto u 2018., uglavnom potaknuto porastom zaposlenosti i ve\u0107im primanjima od rada. Ali negativni u\u010dinci krize izazvane Covidom-19 poni\u0161tili su prethodne dobitke”, stoji u izvje\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

U izvje\u0161\u0107u se isti\u010de da je Vlada osigurala mjere potpore, uklju\u010duju\u0107i subvencije, socijalne doprinose u privatnom sektoru te nov\u010dane naknade i bonove za ugro\u017eene osobe, koje su u odre\u0111enoj mjeri ubla\u017eile negativne utjecaje Covida-19 na siroma\u0161tvo. \u201cKako je oporavak napredovao, energetska kriza i rat u Ukrajini donijeli su nove izazove. Predvi\u0111a se da \u0107e rast usporiti u 2022. godini zbog sukoba i gospodarskih sankcija. O\u010dekuje se da \u0107e manja potra\u017enja iz EU-a i vi\u0161e cijene energije, metala, hrane i poljoprivrednih proizvoda imati negativan utjecaj na gospodarstvo. Vjerojatna je inflacija ve\u0107a od 5 posto unato\u010d vladinim mjerama. Inflatorni pritisci (osobito cijene energije i hrane) mogu pove\u0107ati tro\u0161kove \u017eivota, \u0161to vi\u0161e poga\u0111a one manje dobrostoje\u0107e”, stoji u izvje\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

U posljednjoj re\u010denici priop\u0107enja Svjetske banke precizirano je tko \u0107e najvi\u0161e stradati zbog nepovoljnih strujanja u svjetskoj i doma\u0107oj ekonomiji. Ako uzmemo u obzir da je prema posljednjim statisti\u010dkim podacima Ginijev koeficijent nejednakosti raspodjele dohotka me\u0111u stanovni\u0161tvom porastao s 30,7 posto u 2019. na 31,4 posto u 2020., postaje jasno da u Makedoniji pada u vodu poku\u0161aj da se nekakva srednja klasa vrati u \u017eivot, te je posve sigurno da \u0107e sve ve\u0107i broj gra\u0111ana tonuti u siroma\u0161tvo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dok predstavnici makedonske vlasti ponosno govore o padu nezaposlenosti i hvale se time da su ispunili predizborno obe\u0107anje o rastu prosje\u010dne pla\u0107e iznad 500 eura, taj prosjek ne zna\u010di puno s obzirom na rastu\u0107u nejednakost, dok zbog krize izazvane pandemijom i inflacije sve vi\u0161e stanovni\u0161tva tone u siroma\u0161tvo. To\u010dno 451.900 ljudi u Makedoniji \u017eivjelo je […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":42545,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[64,582,443,1072],"theme":[458],"country":[24],"articleformat":[450],"coauthors":[1617],"class_list":["post-42541","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-kriza","tag-makedonija","tag-nejednakost","tag-siromastvo","theme-drustvo","country-makedonija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42541","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42541"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42541\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42548,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42541\/revisions\/42548"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42545"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42541"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42541"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42541"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=42541"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=42541"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=42541"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=42541"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}