{"id":42520,"date":"2022-07-12T08:29:00","date_gmt":"2022-07-12T07:29:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=42520"},"modified":"2022-07-13T22:32:52","modified_gmt":"2022-07-13T21:32:52","slug":"albanci-u-sloveniji-kako-je-jugoslavenski-socijalizam-stvorio-privatnike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=42520","title":{"rendered":"Albanci u Sloveniji: Kako je jugoslavenski socijalizam stvorio privatnike"},"content":{"rendered":"\n

U jugoslavenskom periodu, a i nakon raspada dr\u017eave, dru\u0161tveno-ekonomska uloga albanskih migranata koji su dr\u017eali slasti\u010darnice i sli\u010dne obrte tretirana je kroz predrasude o mafija\u0161kom podrijetlu novca, klanovskom karakteru Albanaca i uro\u0111enoj gladi za novcem. Puno uvjerljivije obja\u0161njenje, a kojeg u \u010dlanku nudi Mladen Zobec, sugerira da je rije\u010d o poslovnim modelima koji su nadomje\u0161tali socijalisti\u010dku modernizaciju koja je u njihovom slu\u010daju zakazala.<\/p>\n\n\n\n

Usu\u0111ujem se s prili\u010dnom sigurno\u0161\u0107u procijeniti da me\u0111u \u010ditateljima Biltena nema puno onih koji imaju nekoliko prijatelja ili drugova Albanaca ili Albanki s Kosova ili iz Makedonije. Ta je procjena vjerojatno jo\u0161 pouzdanija u slu\u010daju Slovenije. Gdje god da tra\u017eili politi\u010dka, ekonomska ili kulturna obja\u0161njenja ove okolnosti, ne mo\u017eemo pore\u0107i da takvo iskustvo postoji na razini svakodnevnog \u017eivota ljudi. Iako se u Sloveniji i ostale doseljenike iz drugih dijelova nekada\u0161nje Jugoslavije naziva pogrdnim izrazima “ju\u017enjaci” ili “\u010defuri”, jaz izme\u0111u slavenskih migranata i ve\u0107inskog stanovni\u0161tva zna\u010dajno je manji u odnosu na jaz prema doseljenim Albancima.<\/p>\n\n\n\n

Koliko su albanski migranti strano tkivo u o\u010dima doma\u0107e populacije pokazuju i razgovori sa samodeklariranim (kulturnim) ljevi\u010darima, alternativcima i ostalim skupinama lijevog svjetonazora kojih u Sloveniji ne fali. Od njih se nerijetko \u010duju izrazi naklonosti prema Titu, crvenoj zvijezdi te jugoslavenskom bratstvu i jedinstvu. Ali kada je rije\u010d o Albancima (\u010de\u0161\u010de ih se naziva “\u0161iptarima”) aktiviraju se orijentalisti\u010dke stereotipne predstave o klanovima, albanskom preuzimanju Izole, Kranja ili nekog drugog grada, a \u010desta su i spominjanja mafija\u0161ki vo\u0111enih poduze\u0107a. \u010cinjenica da su Albanci shva\u0107eni kao “autsajderi” u kontekstu biv\u0161e Jugoslavije nije samo posebnost slovenske (kulturno) lijeve scene. Naprotiv, pri\u010da je zna\u010dajno \u0161ira, kao \u0161to je i kolega Bartul \u010covi\u0107 pokazao<\/a> nedavno na ovom portalu kroz tezu o Albancima kao “slonu u sobi jugoslavenske povijesti”.<\/p>\n\n\n\n

U ovom \u010dlanku prvenstveno nas zanima dru\u0161tvena povijest. Istra\u017eivanje \u017eivotnih iskustava albanskih migranata u Sloveniji slu\u017ei kao polazi\u0161te za razmatranje polo\u017eaja Albanaca u Jugoslaviji i dru\u0161tvenih nejednakosti koje su u Jugoslaviji postojale unato\u010d socijalizmu i za koje samoupravni dru\u0161tveni poredak nije uspio ponuditi uvjerljivu socijalisti\u010dku alternativu.<\/p>\n\n\n\n

Karakter albanskog <\/strong>do<\/strong>seljavanja u Sloveniju<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Na posljednjem jugoslavenskom popisu stanovni\u0161tva 1981. godine Albanaca je bilo gotovo 8 posto, odnosno koliko i Slovenaca, a vi\u0161e nego Makedonaca ili Crnogoraca. Ipak, za razliku od njih, Albanci u Jugoslaviji nisu imali mati\u010dnu republiku, premda je Kosovo s ve\u0107inskim albanskim stanovni\u0161tvom imalo status autonomne pokrajine u sastavu Srbije, ba\u0161 kao i Vojvodina. Albanci u Jugoslaviji uglavnom su \u017eivjeli na Kosovu i u Makedoniji, u dijelovima Jugoslavije koji su bili ekonomski najnerazvijeniji. To nije bezna\u010dajna okolnost, ako se uzme u obzir da su ekonomske razlike izme\u0111u najrazvijenije Slovenije i najnerazvijenijeg Kosova nadma\u0161ivale unutarnje razlika bilo koje druge europske dr\u017eave, uklju\u010duju\u0107i i poslovi\u010dno neravnomjerno razvijenu Italiju. Stoga ne \u010dudi \u0161to su Slovenija i Hrvatska bile pri\u017eeljikivane destinacije za migrantski rad za albansko stanovni\u0161tvo s Kosova i iz Makedonije. \u010cesto je to bio manualni, nekvalificirani rad sezonskog karaktera, uglavnom u gra\u0111evinarstvu, ali i u rudarstvu ili te\u0161koj industriji. U tom je smislu albanska radna snaga u Sloveniji dijelila sli\u010dnu sudbinu s drugim jugoslavenskim unutarnjim migrantima u Sloveniji, samo \u0161to su vjerojatno bili ni\u017ee pozicionirani u radnoj hijerarhiji.<\/p>\n\n\n\n

Vjerojatno je \u010ditateljima iz vlastitih \u017eivotnih iskustava poznato da su Albanci \u010desto bili zapo\u0161ljavani i u privatnim poduze\u0107ima ili obrtni\u010dkim radionicama, uglavnom u slasti\u010darnicama, pekarnicama, kioscima brze hrane, kao prodava\u010di na tr\u017enici ili sli\u010dno. Za razliku od zapo\u0161ljavanja u dru\u0161tvenom sektoru, privatni sektor (samo)zapo\u0161ljavanja nudio je bolje mogu\u0107nosti socijalne mobilnosti za dio albanskog stanovni\u0161tva, iako pod mnogo lo\u0161ijim radnim uvjetima i obi\u010dno bez standardnog paketa radni\u010dkih prava.<\/p>\n\n\n\n

Albanci su bili nadprosje\u010dno zastupljeni u privatnim obrtima u odnosu na ostale jugoslavenske unutarnje migrante. U Sloveniji su se prvo uglavnom zapo\u0161ljavali u obiteljskim slasti\u010darnicama, a ne\u0161to kasnije i u kioscima s brzom hranom te ugostiteljstvu.<\/p>\n\n\n\n

Predrasude kao ulazna to\u010dka za sociologiju <\/strong>jugoslovenskih <\/strong>albansk<\/strong>ih<\/strong> migracij<\/strong>a<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Koje su, dakle, politi\u010dke, ekonomske i kulturne okolnosti uzrokovale da migracija dijela Albanaca u Jugoslaviji bude posebno obilje\u017eena radom u privatnom sektoru? Za ilustraciju, vrijedi se pozabaviti trima uobi\u010dajenim predrasudama. Ukratko: 1) Sklonost (samo)zapo\u0161ljavanju u privatnom sektoru do\u017eivljavana je kao glad za velikom zaradom, umjesto da je shva\u0107ena kao izraz nepovjerenja prema jugoslavenskim institucijama i dru\u0161tvenom\/dr\u017eavnom sektoru 2) Eventualni financijski uspjeh albanskih privatnika migranata odmah se interpretirao kroz prizmu navodno mafija\u0161kog podrijetlo novca, umjesto fokusa na samoeksploataciju, dugo radno vrijeme i te\u0161ke uvjete rada 3) Op\u0107e je mjesto da Albanci koji se bave obiteljskim poslovima rade to na klanski na\u010din. Malo se pak vodi ra\u010duna o tome da su naslanjanjem na obiteljske veze privatne radnje omogu\u0107ile dru\u0161tvenu mobilnost tamo gdje je socijalisti\u010dka modernizacija zakazala.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to navedena obja\u0161njenja zapravo zna\u010de? U odre\u0111enim je epizodama jugoslavenskog socijalizma albansko stanovni\u0161tvo bilo izlo\u017eeno znatnom nepovjerenju jugoslavenskih vlasti, a nerijetko i izravnoj represiji. Relativno mirnom razdoblju kulturnog procvata izme\u0111u 1966. i 1981. prethodilo je Rankovi\u0107evsko nasilje, dok su osamdesete obilje\u017eene kosovskom krizom i sve sna\u017enijim i sve manje selektivnim represalijama. Dvije tre\u0107ine trajanja socijalisti\u010dke Jugoslavije bile su dakle obilje\u017eene kriznim uvjetima i me\u0111usobnim nepovjerenjem izme\u0111u dr\u017eavnih vlasti i Albanaca, koji su za vlast bili potencijalni iredentisti ili kontrarevolucionari, \u010desto i bez obzira na politi\u010dko opredjeljenje. U tom kontekstu valja razumjeti i samozapo\u0161ljavanje u privatnim poduze\u0107ima i obrtima, koje je nekim albanskim privatnicima doista donijelo boga\u0107enje, ali prije svega ve\u0107ini njih ponudilo relativnu neovisnost od institucija dru\u0161tvenog ili dr\u017eavnog sektora.<\/p>\n\n\n\n

Nadalje, poslovanje u privatnom sektoru omogu\u0107ilo je dru\u0161tvenu mobilnost ne zbog kriminalnih aktivnosti, ve\u0107 uglavnom zbog poslovnog modela utemeljenog na povoljnim proizvodima za \u0161iroku potro\u0161nju kao \u0161to su deserti za rastu\u0107u kupovnu mo\u0107 radni\u010dke klase ili brza hrana za doma\u0107i i imigrantski proletarijat. Ti su proizvodi mogli biti jeftini zbog niske cijene rada, iznimno dugog radnog vremena te \u010destog nepla\u0107anja \u010dlanova obitelji u monetarnom obliku.<\/p>\n\n\n\n

To nas dovodi do tre\u0107e predrasude o klanovskom karakteru albanskog dru\u0161tva. Istina je da je odnos izme\u0111u privatnih poduze\u0107a i obitelji u\u010destalo bio vrlo intiman, ali uglavnom u kontekstu potreba gore opisanog poslovnog modela temeljenog na samoiskori\u0161tavanju. Pri tome je sama legitimnost izraza \u201csamoiskori\u0161tavanje\u201d upitna po\u0161to potpuno zanemaruje da je za dio jugoslavenske populacije uklju\u010denost u privatni sektor, bilo kod ku\u0107e ili u drugim republikama, bila rijetka mogu\u0107nost dru\u0161tvene mobilnosti. Ali ta se mogu\u0107nost u slu\u010daju albanskih obrtnika mogla ostvariti samo u mjeri u kojoj je u privatni biznis bila uklju\u010dena pro\u0161irena obitelj s tradicionalnim obiteljskim odnosima, \u0161to je omogu\u0107avalo prijenos znanja i centralizirano upravljanje resursima na razini obitelji. Na taj na\u010din omogu\u0107ena je ekspanzija, a time i uklju\u010divanje novih \u010dlanova obitelji. Nerijetko su obrti migranata bili integrirani u doma\u0107u poljoprivrednu ili agro-pastoralnu proizvodnju kod ku\u0107e. Postojao je, dakle, simbiotski odnos izme\u0111u privatnih poduze\u0107a\/obrta i obiteljskih struktura, \u0161to je nudilo nivo dru\u0161tvene mobilnosti koji socijalisti\u010dka modernizacija nije mogla ponuditi. Umjesto retrogradne pri\u010de o klanovskom sustavu, valja se stoga zapitati za koje je potrebe kod jugoslavenskih Albanaca mobilizirana tradicionalna obitelj i za\u0161to te potrebe socijalisti\u010dka modernizacija nije uspijela zadovoljiti. Klasi\u010dna proletarizacija, koju je primjerice u makedonskom kontekstu ja\u010de iskusilo pravoslavno stanovni\u0161tvo, za Albance bi zna\u010dila neizbje\u017ean raspad zajednice i socijalne sigurnosti, a to s obzirom na niska obe\u0107anja socijalisti\u010dke modernizacije nije vrijedilo rizika.<\/p>\n\n\n\n

Protiv viktimizacije<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

\u010cinjenica je da su Albanci u Jugoslaviji \u010desto bili tretirani kao drugorazredno stanovni\u0161tvo, a njihovo natprosje\u010dno u\u010de\u0161\u0107e u privatnom sektoru dijelom odra\u017eava tu realnost. Ali to nije cijela istina. Kao \u0161to ne \u017eelimo prikrivati negativno albansko iskustvo u jugoslavenskom periodu, isto tako ne \u017eelimo prihvatiti viktimizacijsku interpretaciju po kojoj su Albanci u Jugoslaviji uvijek i zauvijek bili marginalizirani ili da su stalno i posvuda bili podvrgnuti represiji. Da je pri\u010da mnogo kompleksija dokazuje i samo postojanje brojnih uspje\u0161nih obrta u doba Jugoslavije koji su mnoge obitelji uspjeli izvu\u0107i iz siroma\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

Kao \u0161to je ilustrirao kolega \u010covi\u0107, jugoslavenske su vlasti ponegdje ulo\u017eile zna\u010dajan trud da smanje ekonomsku nejednakost izme\u0111u jugoslavenskog sjevera i juga i poku\u0161aju eliminirati nepravedan odnos prema Albancima po nacionalnom klju\u010du. To je i razlog za\u0161to su rasprave koje su nedavno poku\u0161ale primijeniti koncept rase na slu\u010daj jugoslavenskih Albanaca na vrlo skliskom terenu. Vrlo brzo upadamo u zamku viktimizacije koja zaboravlja na djelovanje samih migranata. U razgovoru s mnogim Albancima i sam sam \u010duo i negativna i pozitivna sje\u0107anja na socijalisti\u010dku Jugoslaviju, \u010desto i od istih ljudi. Ipak, iz perspektive Slovenije ili Hrvatske, socijalisti\u010dka je Jugoslavija bila ne\u0161to sasvim drugo nego iz perspektive Makedonije ili Kosova.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U jugoslavenskom periodu, a i nakon raspada dr\u017eave, dru\u0161tveno-ekonomska uloga albanskih migranata koji su dr\u017eali slasti\u010darnice i sli\u010dne obrte tretirana je kroz predrasude o mafija\u0161kom podrijetlu novca, klanovskom karakteru Albanaca i uro\u0111enoj gladi za novcem. Puno uvjerljivije obja\u0161njenje, a kojeg u \u010dlanku nudi Mladen Zobec, sugerira da je rije\u010d o poslovnim modelima koji su nadomje\u0161tali […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":42523,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[591,690],"theme":[455],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[1690],"class_list":["post-42520","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-slovenija","tag-socijalizam-2","theme-rad","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42520","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42520"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42520\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42526,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42520\/revisions\/42526"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42523"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42520"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42520"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42520"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=42520"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=42520"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=42520"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=42520"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}