U Bugarskoj se zbog niza doma\u0107ih i me\u0111unarodnih skandala raspada vladaju\u0107a koalicija koja je pro\u0161le jeseni stala na kraj dvanaestogodi\u0161njoj vladavini GERB-a. U neizvjesnoj atmosferi zbog prekinutog dotoka ruskog plina bez osigurane alternative, vrtoglavih poskupljenja zbog najve\u0107e stope inflacije u Europi i uru\u0161enog zdravstvenog sustava, Bugari po \u010detvrti put u dvije godine uskoro izlaze na izbore. <\/p>\n\n\n\n
Bugarska se ve\u0107 preko dvije godine ne uspijeva izvu\u0107i iz niza politi\u010dkih kriza. Tri runde parlamentarnih izbora, kao i nadolaze\u0107a \u010detvrta, ne uspijevaju dovesti do \u017eeljene stabilnosti nakon nebrojenih skandala koji su nagrizli dotad nepokolebljivu dvanaestogodi\u0161nju vladavinu stranke desnog centra GERB. Ustvari, upravo su politi\u010dki skandali predstavljali klju\u010dan kota\u010di\u0107 duge vladavine GERB-a, s obzirom na to da je javnost u jednom trenu otupjela pod navalom konstantne bujice spektakularnih otkri\u0107a. Bilo je tako do pro\u0161le jeseni kad je krhka koalicija triju anti-GERB stranaka formirala vladu koja se upravo raspada.<\/p>\n\n\n\n
Glavna stranka vladaju\u0107e koalicije sastoji se od klju\u010dnih lica dviju tehni\u010dkih vlada iz 2021. Zove se “Nastavljamo promjene\u201c (PP), a ve\u0107inom se temelji na meritokratskoj karizmi dvojice osniva\u010da s harvardskom diplomom. Drugi \u010dlanovi koalicije su BSP, ITN (“Postoji takav narod”), desno-populisti\u010dka stranka poznatog TV voditelja i turbo-folk\/rock pjeva\u010da Slavi Trifonova, i stranka Demokratska Bugarska, koja je i sama krhka koalicija \u010detiriju liberalnih, zelenih i konzervativnih stranaka. Iskoristiv\u0161i zamah antikorupcijskih prosvjeda<\/a> 2020., nova vlada obe\u0107ala je brzu i beskompromisnu pravosudnu reformu kako bi ukinula utjecaj mafije na dr\u017eavu i pokrenula \u017eeljenu, ali uvijek nepotpunu “europeizaciju\u201c Bugarske. No samo pola godine kasnije, vladaju\u0107a koalicija uru\u0161ila se pod pritiskom nekoliko kriza proiza\u0161lih iz doma\u0107eg i me\u0111unarodnog konteksta.<\/p>\n\n\n\n Rat u Ukrajini bio je rani znak upozorenja: tada su se \u010dlanovi koalicije sva\u0111ali oko toga koji stav bi vlada trebala zauzeti po tom pitanju. Budu\u0107i da je stranka BSP tradicionalno bliska Rusiji, oni nisu htjeli previ\u0161e kritizirati Rusiju, a kamoli blagosloviti slanje oru\u017eja u Ukrajinu. Me\u0111utim, na kraju su se prilagodili \u010dinjenici da je nekoliko mjeseci nakon izbijanja rata Bugarska postala drugi najve\u0107i dobavlja\u010d<\/a> oru\u017eja za Ukrajinu. Premijer Kiril Petkov se u po\u010detku kleo<\/a> da Bugarska ne \u0161alje oru\u017eje, a Ukrajina je to poduprla time \u0161to je od Bugarske tra\u017eila da samo popravi o\u0161te\u0107enu bugarsku vojnu opremu. S vremenom se otkrilo da je premijer znao za neslu\u017ebene kanale kojima je oru\u017eje letjelo u Ukrajinu (uglavnom putem ameri\u010dkih firmi), nakon \u010dega je priznao i da je to odobravao<\/a>. Slanje oru\u017eja u Ukrajinu ga je zavadilo s predsjednikom Rumenom Radevim koji ga je i “uveo\u201c u politiku. Podno\u0161enjem la\u017ei o Ukrajini, BSP je pokazao da je bio najfleksibilniji i najprilagodljiviji \u010dlan vladaju\u0107e koalicije, \u010dak i usprkos ruskim prijetnjama sigurnom odmazdom (uklju\u010duju\u0107i i vojnu).<\/p>\n\n\n\n \u0160oumenova stranka ITN pokazala se puno manje fleksibilnom i uru\u0161ila je koaliciju zbog pitanja pristupanja Sjeverne Makedonije Europskoj uniji. Bugarska je prethodno ulo\u017eila veto na pridru\u017eivanje Sjeverne Makedonije Europskoj uniji, zahtijevaju\u0107i da Sjeverna Makedonija izmijeni svoj ustav i prestane “otimati<\/a>\u201c bugarsku povijest. Bugarska \u017eeli da Makedonija “prizna\u201c da makedonska narodnost i jezik ne postoje, ve\u0107 su izdanak bugarskog. “Harvardska\u201c stranka uspje\u0161no je radila na tome da se veto ukine, a onda je vo\u0111a ITN-a objavio da se njegova stranka povla\u010di iz koalicije jer ne mogu biti suu\u010desnici u “nacionalnoj izdaji\u201c. Velika je ironija da bi se vlada koja toliko podr\u017eava Ukrajinu, i koja je \u010dak spremna riskirati sukob s Rusijom, raspala zbog Sjeverne Makedonije, a slu\u017ebeno bugarsko stajali\u0161te o povijesti i identitetu Sjeverne Makedonije u savr\u0161enom je skladu s ruskim stajali\u0161tem o Ukrajini: \u201cmanji susjed\u201d je la\u017ena dr\u017eava s la\u017enim jezikom, naseljena malim Rusima odnosno malim Bugarima kojima su bolj\u0161evici\/komunisti isprali mozak, pa su povjerovali da su prava nacija itd.<\/p>\n\n\n\n Paroksizam oko Sjeverne Makedonije poklopio se s time da je vlada smijenila privatnu firmu<\/a> koja kontrolira biosigunost na bugarsko-turskoj granici, za koju je zastupnik PP-a tvrdio<\/a> da je glavna tranzitna ruta za krijum\u010darenje heroina iz Afganistana u Europu te da ju je odobrila vlada. Stoga su politi\u010dki komentatori zaklju\u010dili da je ITN razorio koaliciju kako bi za\u0161titio korumpirane interese kojima navodno slu\u017ei te da je Makedonija bila samo izgovor. <\/p>\n\n\n\n Otprilike u to vrijeme, u pretjerano ornom poku\u0161aju da ispuni svoje euro-atlantske du\u017enosti, vlada je protjerala sedamdesetak ruskih diplomata i osoblja ambasade zbog optu\u017ebi za \u0161pijuna\u017eu, \u010dime je zaledila odnose s Rusijom. Taj potez \u2013 onkraj “normalnog<\/a>\u201c zakonskog postupka protjerivanja \u2013 \u010dinio se drskim, s obzirom na to da Bugarska nije prekinula diplomatske odnose s Rusijom \u010dak ni kad su stajale na razli\u010ditim stranama barikada tijekom Drugog svjetskog rata. Nakon \u0161to je vlada odbila poslu\u0161ati Gazprom i obvezati se na shemu pla\u0107anja u rubljima \u2013 \u0161to je rezultiralo naglim prekidom opskrbe plinom krajem travnja \u2013 uslijedio je diplomatski sukob. Iako se taj potez slavilo kao dugo o\u010dekivani prekid bugarske energetske ovisnosti o Rusiji, dr\u017eava za to nije dobro pripremljena, jer bi izgradnja veze s Gr\u010dkom preko koje Bugarska mo\u017ee primati ukapljeni plin iz SAD-a trebala trajati<\/a> do kraja srpnja 2022. Vlada je u nekoliko navrata tvrdila da naporno radi kako bi zadovoljila energetske potrebe Bugarske plinom koji \u0107e biti jeftiniji od Gazpromovog, ali to se tek treba ostvariti, a cijena plina na me\u0111unarodnoj razini se penje zbog rata u Ukrajini.<\/p>\n\n\n\n Protjerivanja su dodala ulje na vatru sukoba rusofila i rusofoba \u2013 davne (pred)politi\u010dke podjele koja prethodi svim drugima u modernoj bugarskoj povijesti. Lena Borislavova \u2013 voditeljica premijerovog kabineta \u2013 odgovorila je na kritike objavom<\/a> da mnoge utjecajne javne li\u010dnosti, intelektualci i politi\u010dari primaju pla\u0107u Ruske ambasade vi\u0161u od 2.000 eura mjese\u010dno kako bi \u0161irili pro-ruske stavove. Na ovaj na\u010din Borislavova je svaku kritiku odnosa bugarske vlade prema Rusiji svela na to da je “pla\u0107ena” od Rusije. Borislavova nije podastrla nikakve dokaze, ali sama njezina tvrdnja pokazuje duboki ideolo\u0161ki cinizam u koji upada bugarsko dru\u0161tvo. Takvo politi\u010dko okru\u017eenje te\u0161ko \u0107e izazvati ve\u0107i entuzijazam oko izbora. Izlaznost je, dapa\u010de, u posljednje vrijeme u kontinuirano silaznom trendu i izgleda da ga tehnokratski post-ideolo\u0161ki horizont ve\u0107ine stranaka ne mo\u017ee zaustaviti (s iznimkom stranke Vazra\u017edane (Preporod), novog ekstremno desnog aktera u usponu koji je jahao na valovima nezadovoljstva protiv cijepljenja i pandemije, a sada iskori\u0161tava povrije\u0111ene osje\u0107aje bugarskih rusofila).<\/p>\n\n\n\n Zao\u0161travanje odnosa s Rusijom, iako potpuno opravdano, na europskoj razini stvorilo je ne samo politi\u010dke, ve\u0107 i ekonomske posljedice. Nezaustavljiv rast cijena plina izazvao je prosvjede nezadovoljnih voza\u010da autobusa i taksista u Bugarskoj. Poskupljenje plina ubrzalo je pove\u0107anje cijene komunalnih usluga i potjeralo inflaciju jo\u0161 vi\u0161e u stratosferu. Na primjer, u kasno prolje\u0107e inflacija je iznosila preko 14% – jedna od najvi\u0161ih stopa u Europi. Cijene hrane tako\u0111er vrtoglavo rastu, \u0161to dovodi do tu\u010dnjava oko ulja i drugih namirnica u velikim supermarketima. Jedna takva prilika zavr\u0161ila je kobno<\/a> za 77-godi\u0161njeg umirovljenika nedugo nakon \u0161to je po\u010detak rata izazvao prve udare u indeksu potro\u0161a\u010dkih cijena. Ostaje za vidjeti ho\u0107e li poku\u0161aj Europske centralne banke da zauzda inflaciju pove\u0107anjem kamatnih stopa biti uspje\u0161an ili \u0107e to, \u0161to je vjerojatnije, pove\u0107ati ionako znatnu zadu\u017eenost Bugarske, potpomognuto nezaustavljivim postpandemijskim balonom cijena imovine. <\/p>\n\n\n\n Kako bi malo ubla\u017eila pritisak na ku\u0107anstva, Vlada je uvela niz mjera poput ukidanja PDV-a i tro\u0161arina na kruh i benzin. Pomalo zabavno, nulta stopa PDV-a na kruh usvojena je gre\u0161kom<\/a> jer je jedna zastupnica Demokratske Bugarske priznala da je prilikom glasanja pritisnula krivi gumb i zahtijevala da se njezin glas povu\u010de. Molba joj nije usli\u0161ana. Vlada je tako\u0111er pove\u0107ala mirovine, ali ti iznosi nisu ni blizu onima koje je dala poduze\u0107ima u obliku subvencija za struju. Najavljen je plan<\/a> da se poduze\u0107a makne sa slobodnih tr\u017ei\u0161ta energije i stavi ih se na regulirano tr\u017ei\u0161te za ku\u0107anstva, \u0161to je ironi\u010dno s obzirom na aktivan pritisak poslovnih krugova da se tr\u017ei\u0161te energije liberalizira. Odbaciv\u0161i svaki tr\u017ei\u0161ni \u017ear, poduze\u0107a su pozdravila predlo\u017eenu gornju granicu od 250 BGN (oko 130 eura) po megavatu. U me\u0111uvremenu je grijanje za ku\u0107anstva poskupjelo<\/a> za 40 posto, a struja za 3,3 posto.<\/p>\n\n\n\n A jo\u0161 nismo ni spomenuli divljanje Covida koje se nastavlja nesmanjenom mjerom i izgledno je da \u0107e u doglednoj budu\u0107nosti ponovno odnijeti neslu\u0107enu koli\u010dinu \u017eivota (slu\u017ebeni broj iznosi 70.000). U me\u0111uvremenu su krajem lipnja otkrivena i dva slu\u010daja majmunskih boginja, ali je sustavno otupljivanje javnog zdravstva bilo iznimno uspje\u0161no, pa se nitko ni ne usudi predlo\u017eiti bilo kakve mjere protiv nove prijetnje epidemije. <\/em><\/p>\n\n\n\n Bugari \u0107e se usred ovog (neiscrpnog) popis problema i neizvjesnosti nevoljko odvu\u0107i na glasanje po \u010detvrti put u dvije godine. Situacija je toliko lo\u0161a da je \u010dak i duboko korumpirani vo\u0111a GERB-a Bojko Borisov (koji je bio premijer dvanaest dugih i mra\u010dnih godina) izjavio<\/a> da se ne bi usudio “popravljati dr\u017eavu\u201c. To nije sprije\u010dilo ersatz-opozicijsku koaliciju sastavljenu od GERB-a, ITN-a (biv\u0161eg partnera PP-a), ekstremno desne stranke Vazra\u017edane i liberalnog DPS-a u tome da krajem lipnja sru\u0161e vladu prvim uspje\u0161nim izglasavanjem nepovjerenja<\/a> u modernoj politi\u010dkoj povijesti Bugarske. Budu\u0107i da se ne \u010dini izglednim da \u0107e trenutna konfiguracija proizvesti novu stabilnu ve\u0107inu unutar ovog parlamenta (\u010dak ni prema atlantisti\u010dkoj osi, s obzirom na to da i PP, ITN DPS i GERB svojataju proeuropski identitet), ostaje za vidjeti ho\u0107e li novi izbori uspjeti stabilizirati politi\u010dku scenu barem toliko da \u0107e uop\u0107e postojati vlada protiv koje \u0107e se mo\u0107i prosvjedovati kad nastupi zima. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U Bugarskoj se zbog niza doma\u0107ih i me\u0111unarodnih skandala raspada vladaju\u0107a koalicija koja je pro\u0161le jeseni stala na kraj dvanaestogodi\u0161njoj vladavini GERB-a. U neizvjesnoj atmosferi zbog prekinutog dotoka ruskog plina bez osigurane alternative, vrtoglavih poskupljenja zbog najve\u0107e stope inflacije u Europi i uru\u0161enog zdravstvenog sustava, Bugari po \u010detvrti put u dvije godine uskoro izlaze na […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":42515,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[564,64,432],"theme":[456],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[191],"class_list":["post-42509","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-bugarska","tag-kriza","tag-politika","theme-politika","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42509","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42509"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42509\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42518,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42509\/revisions\/42518"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42515"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42509"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42509"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42509"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=42509"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=42509"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=42509"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=42509"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}“Otimanje bugarske povijesti” <\/h2>\n\n\n\n
Rusofili vs. rusofobi<\/h2>\n\n\n\n
Poskupljenje i nepovjerenje<\/h2>\n\n\n\n