Kombinacija neovisne ekonomske analitike i pu\u010dke mudrosti iz feudalnih vremena oblikuje na\u0161e predod\u017ebe o ekonomiji. Iz njih proizlazi i formula uspjeha koja se sastoji od ni\u017eih poreza i vrijednih ljudi. Dakle, ako je dr\u017eava skromna i nenametljiva, a narod vrijedan i ponizan, uspjeh je zagarantiran. Na\u0161a dr\u017eava o\u010dito nije tako “dizajnirana”, a narod ba\u0161tini previ\u0161e “socijalisti\u010dkog mentaliteta” da bi bili uspje\u0161ni. Za razliku od, na primjer, Njema\u010dke. O toj nam razlici svjedo\u010de bilance i grafovi, ali i svjedo\u010denja pokoljenja koje socijalisti\u010dka modernizacija nije zahvatila i koji su morali iz feudalnog doba sko\u010diti izravno u “njema\u010dko ekonomsko \u010dudo”.<\/p>\n\n\n\n
Uspje\u0161nost njema\u010dke ekonomije je varirala od tih \u0161ezdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, ali predo\u017ebe o radi\u0161nim i preciznim Nijemcima su ostale na snazi. Dodatno su bile i “podebljane” u posljednjih desetak godina, pogotovo u periodu krize eurozone u kojem je racionalna i efikasna Njema\u010dke dijelila lekcije ju\u017enim zemljama poput Gr\u010dke, Italije i \u0160panjolske. No, sasvim je izvjesno da ekonomska i geopoliti\u010dka pozadina koja je hranila tu racionalnost polako kopni i da njema\u010dki ekonomski model vi\u0161e nije odr\u017eiv. Takvo \u0161to sugerira i prvi deficit u trgovinskoj bilanci nakon 1991. godine, ali i dubinski procesi koji oslonce njema\u010dkog uspjeha dovode u pitanje. Ta tri oslonca su, kako isti\u010de britanski ekonomist James Meadway u \u010dlanku <\/a>u New Statesmanu: jeftini energenti, izvozne prednosti i ograni\u010denje rasta pla\u0107a u samoj Njema\u010dkoj.<\/p>\n\n\n\n Prvi oslonac je evidentno naru\u0161en. Njema\u010dka je u proteklom periodu postala u prili\u010dnoj mjeri ovisna o ruskom plinu i nafti. Invazija na Ukrajinu i sve kasnije posljedice u\u010dinili su svoje, a opcija za brzu prilagodbu nema. Naime, prema podacima za 2020. godinu, Njema\u010dka je vi\u0161e od polovice plina uvozila iz Rusije i otprilike tre\u0107inu nafte. Jeftina cijena ruskih energenata bila je itekako va\u017ean faktor konkurentnosti njema\u010dkih proizvoda. Rastom cijene energenata i neizvjesno\u0161\u0107u opskrbe gubi se taj faktor, a kompenzacijskih mehanizama nema na vidiku. Naru\u0161en je i drugi oslonac. Jedan od va\u017enijih elemenata njema\u010dkog izvoza bila je kineska potra\u017enja za proizvodima koji proizvode druge proizvode \u2013 dakle, sredstvima proizvodnju, strojevima i alatima. Me\u0111utim, Kina je u me\u0111uvremenu razvila vlastite kapacitete za proizvodnju takvih proizvoda. To se u knjigama dalo primijetiti i prije pandemije, a trend se nakon izbijanja pandemije dodatno zao\u0161trio. Sli\u010dne su brojke i pokazatelji zabilje\u017eeni i kad je u pitanju izvoz njema\u010dkih automobila.<\/p>\n\n\n\n Tre\u0107i oslonac je, kako tvrdi Meadway, jedini jo\u0161 stabilan. Napad na radni\u010dki standard u Njema\u010dkoj zapo\u010deo je po\u010detkom dvijetisu\u0107itih u re\u017eiji socijaldemokrata, ali konstantno je bio prisutan relokacijom proizvodnje u \u010ce\u0161ku, Slova\u010dku i Poljsku gdje je cijena rada bila ni\u017ea, a istovremeno dr\u017eala i onu Njema\u010dkoj dovoljni niskom. Realne nadnice gotovo da nisu rasle uop\u0107e od 90-ih do izbijanja krize 2008., a od 2004. do krize su bilje\u017eile i pad. Nakon krize dolazi do blagog rasta, ali on je kompenziran strukturom spominjanih ekonomija poput Gr\u010dke i \u0160panjolske. Njihovi dugovi, javni i privatni, slu\u017eili su u prili\u010dnoj mjeri kao potra\u017enja za njema\u010dke proizvode, a istovremeno su devalvirale vrijednost eura \u0161to je njema\u010dkom izvozu van eurozone davalo konkurentsku prednost. Ni\u017ea vrijednost eura je \u010dinila njema\u010dke proizvode jeftinijima.<\/p>\n\n\n\n No, nije pao samo udio pla\u0107a u nacionalnom dohotku. Pala je i razina investicija. Ulaganja njema\u010dkih firmi su \u010dinile 25% BDP-a 80-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a, a u proteklom desetlje\u0107u tek 20% BDP-a. Ti nam podaci, smatra Meadway, govore da se radi o ekonomiji koja \u017eivi na posu\u0111enom vremena: “eksploatira me\u0111unarodnu poziciju, a ne investira u budu\u0107nost”. S obzirom na gubitak preostalih oslonaca, izvjesno je da \u0107e se njema\u010dka vlada u dosluhu s kapitalom jo\u0161 sna\u017enije osloniti na sni\u017eavanja nadnica i pla\u0107a. Alternativni scenarij koji bi uklju\u010divao napu\u0161tanje izvoznog modela, ja\u010danje doma\u0107e potra\u017enje putem rasta realnih nadnica i javne investicije u svrhu kreiranja poslova u trenutnoj se politi\u010dkoj konstelaciji ne \u010dini realnim i zamislivim. A budu\u0107a realnost i zamislivost tog modela prvenstveno \u0107e ovisiti o radni\u010dkom otporu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kombinacija neovisne ekonomske analitike i pu\u010dke mudrosti iz feudalnih vremena oblikuje na\u0161e predod\u017ebe o ekonomiji. Iz njih proizlazi i formula uspjeha koja se sastoji od ni\u017eih poreza i vrijednih ljudi. Dakle, ako je dr\u017eava skromna i nenametljiva, a narod vrijedan i ponizan, uspjeh je zagarantiran. Na\u0161a dr\u017eava o\u010dito nije tako “dizajnirana”, a narod ba\u0161tini previ\u0161e […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":42507,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[228,64],"theme":[455],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-42505","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomija","tag-kriza","theme-rad","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42505","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42505"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42505\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42506,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42505\/revisions\/42506"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42507"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42505"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42505"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42505"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=42505"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=42505"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=42505"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=42505"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}