{"id":42466,"date":"2022-07-05T10:29:00","date_gmt":"2022-07-05T09:29:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=42466"},"modified":"2022-07-05T15:46:21","modified_gmt":"2022-07-05T14:46:21","slug":"kulturni-ratovi-nesto","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=42466","title":{"rendered":"Sjeme kulturnih ratova"},"content":{"rendered":"\n

Vjerojatno najpopularnija tema na intelektualnoj ljevici posljednjih godina je ona o sudbini i kraju neoliberalizma. I marginalnija i utjecajnija \u0161tampa pune su \u010dlanaka o prirodi tog kraja i o ispravnosti same dijagnoze. Pote\u0161ko\u0107e s tim raspravama le\u017ee u samim po\u010detnim parametrima: naime, na ljevici postoji cijela lepeza pozicija i interpretacija kad je rije\u010d o neoliberalizmu. Neki mu uskra\u0107uju pravo samosvojnog pojma, neki mu izvor vide u klasnoj akciji odozdo, neki u intelektualnom trendu koji je zapo\u010deo u Mont Pelerinu, a neki u makroekonomskim politikama koje su bile odgovor na konkretne izazove prije \u010detrdesetak godina, a ne realizacija ideolo\u0161kih sklonosti.<\/p>\n\n\n\n

Izostanak tog “zajedni\u010dkog nazivnika” u prili\u010dnoj mjeri stoji iza jo\u0161 jednog zamjetnog trenda \u2013 proliferacije razli\u010ditih povijesti neoliberalizma. Jedan od zapa\u017eenijih naslova objavljenih ove godine na temu jest studija<\/a> povjesni\u010dara Garyja Gerstlea “The Rise and Fall of the Neoliberal Order: America and the World in the Free Market Era” (Uspon i pad neoliberalnog poretka: Amerika i svijet u eri slobodnog tr\u017ei\u0161ta). Postoji vi\u0161e aspekata kojima se Gerstleov narativ nastoji izdvojiti od onih konkuriraju\u0107ih, a ovdje mo\u017eemo spomenuti dva: uloga pada komunizma u periodu uspona neoliberalizma te prili\u010dno zanemarenu popularnost koji je projekt imao u odre\u0111enim segmentima ni\u017eih klasa. No, ostavimo te aspekte po strani i podcrtajmo jedan koji ima zna\u010dajnu ulogu u teku\u0107im politi\u010dkim sukobima koji se u nedostatku boljeg izraza nazivaju kulturnim ratovima.<\/p>\n\n\n\n

Na ljevici se taj tip suvremenih ideolo\u0161kih sukoba \u010desto odbacuje kao puka dimna zavjesa kojom desnica skre\u0107e pa\u017enju s ekonomskih pitanja i klasne nejednakosti. Takav pristup, iako u sebi sadr\u017ei zrnce istine, pati od dva problema. Prvi se ti\u010de upitne hijerharizacije politi\u010dkih pitanja: za\u0161to bi klasna nejednakost bila va\u017enija od rodne ili etni\u010dke? A drugi je vezan uz nedostatak uvjerljivijeg obja\u0161njenja od “dimne zavjese” i “skretanja problema” \u2013 to jest od puke manipulacije. Gerstle nudi prikladnu ulaznu to\u010dku koja ne iscrpljuje obja\u0161njenja nastanka i dinamike kulturnih ratova, ali nudi kvalitetan kompas za kretanje po tom delikatnom terenu. Njegova perspektiva nije sasvim nova, ali je vrlo jasna i politi\u010dki operativna. Gerstle, naime, tvrdi da su se obje strane u kulturnim ratovima \u2013 konzervativci i lijevi liberali \u2013 zapravo ideolo\u0161ki prilagodili ekonomskim promjenama koje je sa sobom donio neoliberalizam.<\/p>\n\n\n\n

Konzervativci, koje Gerstle naziva neo-viktorijancima, su odgovor na neizvjesnost i rizike slobodnog tr\u017ei\u0161ta prona\u0161li u tradicionalnim obiteljskim strukturama i patrijarhalnim vrijednostima koje u odre\u0111enoj mjeri zamjenjuju i\u0161\u010dezavaju\u0107u dr\u017eavu blagostanja. Te su ideolo\u0161ke pozicije, naravno, postojale i prije, ali u ovom specifi\u010dnom politi\u010dko-ekonomskom kontekstu i trenutku zadobivaju specifi\u010dnu funkciju i politi\u010dku o\u0161tricu. S druge strane, njihovi protivnici, koje Gerstle naziva kozmopolitima, novonastalim okolnostima su se prilagodili veli\u010danjem individualnih prava, hibridnih identiteta i slobodnog izbora na svim razinama. I te su orijentacije postojale i prije, ali u kontekstu afirmacije slobodnog tr\u017ei\u0161ta, individualnog izbora i investitorske autonomije zadobivaju sasvim druk\u010diji politi\u010dki zna\u010daj. Ono \u0161to jam\u010di ustrajnost kulturnih ratova i polarizaciju dru\u0161tva na tom tragu jest \u010dinjenica da su se obje strane na razli\u010dite na\u010dine prilagodile ekonomskim promjenama i tako ekonomska pitanja izgnala iz politi\u010dke sfere. Ali politika se ne mo\u017ee izgnati iz ljudi.<\/p>\n\n\n\n

Ako se ekonomski teren postavi kao neutralan i konsenzualan, onda se ispu\u0161ni ventili moraju pojaviti negdje drugdje. Posrijedi nije zakon socijalne fizike. Progla\u0161enje ekonomije ne-ideolo\u0161kom sferom ne jam\u010di da \u0107e realni u\u010dinci ekonomskih procesa izostati. Samo \u0107e se druk\u010dije ideolo\u0161ki kamuflirati. I, naravno, nisu sve kamufla\u017ee prihvatljive. Gerstle se u svojoj studiji fokusirao na ameri\u010dki kontekst, ali sli\u010dni ekonomski procesi kojima smo svjedo\u010dili u na\u0161em kontekstu, kao i negativna trgovinska bilanca s Amerikom kad je u pitanju ideologija, sugeriraju da bi ovim analiti\u010dko-politi\u010dkim kompasom mogli baratati i u na\u0161em dvori\u0161tu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vjerojatno najpopularnija tema na intelektualnoj ljevici posljednjih godina je ona o sudbini i kraju neoliberalizma. I marginalnija i utjecajnija \u0161tampa pune su \u010dlanaka o prirodi tog kraja i o ispravnosti same dijagnoze. Pote\u0161ko\u0107e s tim raspravama le\u017ee u samim po\u010detnim parametrima: naime, na ljevici postoji cijela lepeza pozicija i interpretacija kad je rije\u010d o neoliberalizmu. […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":42470,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[103,568,646],"theme":[458],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-42466","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ideologija","tag-neoliberalizam","tag-povijest","theme-drustvo","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42466","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42466"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42466\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42475,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42466\/revisions\/42475"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42470"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42466"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42466"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42466"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=42466"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=42466"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=42466"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=42466"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}