{"id":42423,"date":"2022-06-29T11:35:00","date_gmt":"2022-06-29T10:35:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=42423"},"modified":"2022-06-29T11:43:57","modified_gmt":"2022-06-29T10:43:57","slug":"kraj-kraja-geografije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=42423","title":{"rendered":"Kraj kraja geografije"},"content":{"rendered":"\n

Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije ju\u010der je na svojim stranicama objavilo popis<\/a> na kojem se nalazi 25 dr\u017eavljana SAD-a protiv kojih su uvedene “osobne sankcije”. Rije\u010d je, naravno, o odgovoru na sankcije kojima je Ruska Federacija izlo\u017eena nakon invazije na Ukrajinu. Popis sadr\u017ei tri grupe ljudi: \u010dlanove obitelji ameri\u010dkog predsjednika Joea Bidena, nekoliko zastupnika u Senatu koje ruske vlasti smatraju odgovornima za “formuliranje rusofobnih politika” i odre\u0111eni broj akademika, \u010dlanova jedne ekspertne grupe, koji su sudjelovali savjetima u izradi anti-ruskih restrikcija i sankcija. Upravo se me\u0111u tim akademicima isti\u010de jedno ime: Francis Fukuyama.<\/p>\n\n\n\n

Ironija s Fukuyaminim imenom na popisu je i vi\u0161e nego o\u010dita. Rije\u010d je o profesoru koji je itekako poznat van akademskih i intelektualnih krugova, a slavu je postigao epohalnom dijagnozom krajem pro\u0161log stolje\u0107a, nakon pada komunisti\u010dkih re\u017eima. Fukuyama je tada, na tragu trijumfa kapitalizma i liberalne demokracije, proglasio kraj povijesti. Sama teza je ne\u0161to kompleksnija od jezgrovite dijagnoze, ali to mu nije previ\u0161e pomoglo. Financijska kriza iz 2008. godine i naknadna “populisti\u010dka dekada” u zapadnoj politici ozbiljno su mu ugrozile legitimitet i u\u010dinile ge predmetom sprdnje. Ime na popisu ruskog Ministarstva vanjskih poslova predstavlja epilog tridesetogodi\u0161njeg \u017eivota najpoznatije globalne dijagnoze. Drugim rije\u010dima, Fukuyama je izli\u0161nost vlastite teze do\u017eivio na vlastitoj ko\u017ei i to u obliku dokumenta ruske birokracije.<\/p>\n\n\n\n

Rat u Ukrajini je, dakle, i kona\u010dna geopoliti\u010dka potvrda neodr\u017eivosti teze o “vje\u010dnom trijumfu” ideja hladnoratovskih pobjednika. Analitika i retorika koje su se razvile oko ruske invazije aktivirale su pojmove i perspektive koji su bili smatrane anakronima i muzealiziranima samim “krajem povijesti”. Zbog toga je i sam po\u010detak rata bio izda\u0161no popra\u0107en eksplozijom povijesnih analogija, bilo da se radi o onima iz ruske povijesti bilo onima iz \u0161ire europske ili svjetske povijesti. No, nastavak rata i sve jasnije konture ruskih motiva, a i onih ostalih sudionika, bilo izravnih bilo neizravnih, upu\u0107uju na to da je izraz “kraj povijesti” zapravo bio neprikladan. Kao \u0161to je u nedavnom \u010dlanku<\/a> o energetskoj dimenziji rata na New Statesmanu istaknula profesorica politi\u010dke ekonomije na Cambridgeu, Helen Thompson, prikladniji opis politi\u010dke i intelektualne klime na Zapadu u proteklih tridesetak godina bio bi “kraj geografije”.<\/p>\n\n\n\n

Posthladnoratovska slika svijeta, pra\u0107ena vjerom u globalizaciju koja \u0107e tr\u017ei\u0161ta u\u010diniti “proto\u010dnim” i stavom o tehnologiji kao “meritokratskom” kriteriju napretka i trijumfa, potpuno je zaboravila na materijalne faktore koji \u010dine i tr\u017ei\u0161ta i tehnologiju vidljivom. Putinova invazija na Ukrajinu, postaje sve o\u010ditije, upravo je oklada na tu iluziju u koju je prvenstveno Europa zapala, a po kojoj geologija (\u010ditaj: resursi) i lokacije luka, na primjer, vi\u0161e nisu bitni. Rije\u010d je o okladi na, kako ju Thompson naziva, “liberalnu umi\u0161ljenost” koja je “iskrivila povijest zapadne geopoliti\u010dke nadmo\u0107i, tretiraju\u0107i politi\u010dke uvjete koji su omogu\u0107ili tehnolo\u0161ke inovacije nu\u017eno va\u017enijim od raspodjele materijalnih resursa.” S tim da je Zapad u tom smislu itekako podijeljen: SAD je bogat energetskim resursima dok je Europa gotovo u potpunosti ovisna o njihovom uvozu. Ta je razlika, primje\u0107uje Thompson, bila potpuno zaboravljena u periodu navodnog liberalnog trijumfa koji je podrazumijevao ujedinjenost Zapada.<\/p>\n\n\n\n

Putin u svojim ratnim kalkulacijama igra upravo na tu razjedinjost koja \u0107e postajati sve vidljivija za koji mjesec padom temperatura i rastom cijena energenata. U tom \u0107e periodu, izgleda da smatraju u Kremlju, nu\u017eno do\u0107i do popu\u0161tanja o\u0161trog stava me\u0111u europskim dr\u017eavama prema ruskoj invaziji i ta poluga energetskog pritiska \u0107e im donijeti pri\u017eeljkivane rezultate. Naravno, nije ta igra bez rizika ni za Rusiju. Oni ne mogu, kako je istaknuo<\/a> Gideon Rachmann prije dva dana u Financial Timesu, tek tako europsku potra\u017enju za energentima zamijeniti kineskom i indijskom. Preciznije, za naftu mogu, ali za plin ne jer je potrebno vrijeme za izradu plinovoda kojeg ba\u0161 i nemaju. Ukratko, Ruska Federacija se, prema Rachmannu, u tom energetskom “nadmudrivanju” kratkoro\u010dno nalazi u solidnoj poziciji, ali dugoro\u010dno u prili\u010dno zeznutoj. Nadaju se zapravo da do dugoro\u010dnih problema ne\u0107e ni do\u0107i ako Europa naredne zime poklekne uslijed nedostatka energenata, visoke inflacije i politi\u010dke nestabilnosti.<\/p>\n\n\n\n

Putinove tirade o degeneraciji Zapada, nestanku tradicionalnih vrijednosti i sli\u010dne fantazije i teorije zavjere drage svakom desni\u010darskom uhu nije trebalo nikada \u010ditati doslovno. Naravno, ciljalo se tim tiradama i na u\u010dinke ideolo\u0161ke konsolidacije u ruskom dru\u0161tvu, ali te\u0161ko se oteti dojmu da se radilo o pomalo posprdnim \u0161iframa: Europa je napustila tradicionalne vrijednosti, ali ne one kulturne, seksualne ili “civilizacijske”, ve\u0107 politi\u010dke, i to one koje geologiju i geografiju uzimaju ozbiljno u obzir. Ako ih ne uzme\u0161 u obzir lako postane\u0161 \u017ertva kalkulacija ambicioznog autokrata.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije ju\u010der je na svojim stranicama objavilo popis na kojem se nalazi 25 dr\u017eavljana SAD-a protiv kojih su uvedene “osobne sankcije”. Rije\u010d je, naravno, o odgovoru na sankcije kojima je Ruska Federacija izlo\u017eena nakon invazije na Ukrajinu. Popis sadr\u017ei tri grupe ljudi: \u010dlanove obitelji ameri\u010dkog predsjednika Joea Bidena, nekoliko zastupnika u […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":42425,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[128,1071,137],"theme":[456],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-42423","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-energetika","tag-geopolitika","tag-rat","theme-politika","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42423","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42423"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42423\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42431,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42423\/revisions\/42431"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42425"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42423"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42423"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42423"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=42423"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=42423"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=42423"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=42423"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}