Iz usputnog pregleda svjetskih i doma\u0107ih medija proteklih tjedana jedna je stvar jasna: vrlo brzo, vjerojatno na jesen, o\u010dekuje nas recesija. Nova kriza je, dakle, neminovna, a anketirani i intervjuirani ekonomisti se jedino ne sla\u017eu oko njenog oblika i trajanja. Neki smatraju da \u0107e biti duboka i kratkotrajna, neki su skloni suprotnim karakteristikama, a neki se ne usu\u0111uju prognozirati zbog uklju\u010denih brojnih drugih varijabli poput rata i pandemije. No, konsenzus prevladava.<\/p>\n\n\n\n
Atmosfera je prili\u010dno druk\u010dija u odnosu na predrecesijski period 2007. godine. Osim pokojeg marginaliziranog glasa upozorenja, ekonomska je struka tada u prili\u010dnoj mjeri bila slijepa za ono \u0161to slijedi. Ili kako se to u naknadnim refleksijama o toj sljepo\u0107i isticalo: nisu baratali konceptom sistemskog rizika. Danas su o\u010dito oprezniji. Me\u0111utim, tome nije razlog rast svijesti o sistemskom riziku \u2013 iako su ga pro\u0161la recesija i kasnije pandemija zna\u010dajno potaknule \u2013 ve\u0107 prosta \u010dinjenica da nadolaze\u0107a recesija ne\u0107e biti “prirodna” ili “spontana”. Ona \u0107e biti izazvana. A izazvat \u0107e je centralne banke podizanjem kamatnih stopa u namjeri obuzdavanja inflacije.<\/p>\n\n\n\n
Sve su va\u017enije svjetske centralne banke krenule u tom smjeru, \u0161to potezima \u0161to namjerama. Iza takve politike stoji relativno jednostavna logika: vi\u0161e kamatne stope \u0107e dovesti do smanjenja ekonomske aktivnosti uslijed visoke cijene kredita, a smanjena ekonomska aktivnost \u0107e rezultirati nezaposleno\u0161\u0107u i ni\u017eom razinom potra\u017enje koja bi trebala smanjiti cijene i umiriti inflaciju. Tako\u0111er, rast nezaposlenosti bi trebao zaustaviti i spiralu nadnica i cijena (wage-price spiral) koja navodno diktira i povisuje inflaciju. Radnici tra\u017ee ve\u0107e nadnice, a poslodavci kako bi mogli isplatiti te nadnice podi\u017eu cijenu roba i tako ulazimo u nezaustavljivu spiralu koju mo\u017ee zaustaviti samo nezaposlenost. U uvjetima visoke nezaposlenosti radnici nemaju polugu za pritiskanje kapitalista i tra\u017eenje ve\u0107e nadnice jer postoje nezaposleni koji bi radili za ni\u017eu.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, kako smo u vi\u0161e navrata ovdje pisali<\/a>, uzrok trenutne inflacije, a ni njen zama\u0161njak ne predstavljaju radni\u010dke nadnice. Vi\u0161e istra\u017eivanja u vi\u0161e dr\u017eava je pokazalo<\/a> da pove\u0107anje nadnica u prili\u010dnoj mjeri kaska za inflacijom i da razloge ne treba tra\u017eiti u radni\u010dkoj “pohlepi”. Rije\u010dima britanskog sindikalista Micka Lyncha<\/a>, svjedo\u010dimo istovremeno gotovo punoj zaposlenosti i opadanju nadnica, nezabilje\u017eenom fenomenu dosad. No, situacija donekle varira od dr\u017eave do dr\u017eave i guverneri i politi\u010dari sumnjaju na mogu\u0107nost sna\u017enijih klasnih anga\u017emana, pogotovo u SAD-u, koji bi mogli rezultirati dodatnim inflatornim pritiscima. Taj oprez, uz kombinaciju s ustrajnim lekcijama iz osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, motivira monetarne vlasti u smjeru politike podizanja kamatnih stopa. Unato\u010d tome \u0161to podaci ukazuju da iza inflacije stoji spirala profita i cijena. Drugim rije\u010dima, da mjesta za obuzdavanje inflacije itekako ima u profitima kompanija koji su zna\u010dajno narasli u posljednjih godinu dana. Pogotovo u sektorima energije i drugih “globalnih” roba.<\/p>\n\n\n\n No, \u010dak i da su monetarne i politi\u010dke vlasti u pravu i da nemamo drugu opciju za obuzdavanje inflacije osim podizanja kamatnih stopa, koje \u0107e, prema rije\u010dima \u010delnika ameri\u010dkog FED-a Jeromea Powella, “prouzro\u010diti ne\u0161to patnje”, u zraku ostaje prili\u010dno relevantno pitanje. U kakvom to ekonomskom sistemu \u017eivimo da nam je za rje\u0161avanje jednog problema potrebna izazvana recesija i patnja ekonomski najugro\u017eenijih slojeva dru\u0161tva? Je li to zakon socijalne fizike kojemu se moramo povinovati? \u010cak i da to je jedino rje\u0161enje, a ne klasna politika, minimum politi\u010dkog i ljudskog dostojanstva zahtijeva da propitamo prirodu sistema u kojem je to jedino rje\u0161enje. Promjena samog sistema je trenutno politi\u010dki nerealno rje\u0161enje, ali i za sisteme sa zna\u010dajno vi\u0161e politi\u010dkih opcija i rje\u0161enja na repertoaru se danas koristi izraz diktatura ili totalitarizam.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Iz usputnog pregleda svjetskih i doma\u0107ih medija proteklih tjedana jedna je stvar jasna: vrlo brzo, vjerojatno na jesen, o\u010dekuje nas recesija. Nova kriza je, dakle, neminovna, a anketirani i intervjuirani ekonomisti se jedino ne sla\u017eu oko njenog oblika i trajanja. Neki smatraju da \u0107e biti duboka i kratkotrajna, neki su skloni suprotnim karakteristikama, a neki […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":42398,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[228,213],"theme":[455],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-42395","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomija","tag-financije","theme-rad","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42395","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42395"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42395\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42399,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42395\/revisions\/42399"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42398"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42395"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42395"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42395"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=42395"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=42395"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=42395"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=42395"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}