Rijeka nikako da do\u017eivi punokrvnu postindustrijsku transformaciju. Industrija je likvidirana, ali turizam nikako da do\u0111e. No, \u010dini se da bi novi projekt mogao biti pokreta\u010d. Ironi\u010dno je da iza projekta stoji njema\u010dko brodogradili\u0161te koje svoju turisti\u010dku investiciju reklamira kao centar inovacija u pomorstvu i maritimnoj industriji. U pa\u017eljivom zaobila\u017eenju spominjanja turizma i investitor i vlasti retori\u010dki skrivaju o\u010dite namjere iza slavne gradske industrijske povijesti.<\/p>\n\n\n\n
Netom li smo konstatirali da nam je brodogra\u0111evna industrija temeljito upropa\u0161tena, iz Rijeke odnedavno dopiru vedriji glasovi. Sude\u0107i prema medijskoj intonaciji, posebno onoj s rije\u010dkih adresa, dalo bi se pomisliti da predstoji renesansa te djelatnosti na ovoj strani Jadrana. Ili, ajde, bar na Kvarneru, tamo gdje se lagano navikavamo na prazne navoze, ako je rije\u010d o iole ve\u0107im \u0161kverovima. Na djelu je ono \u0161to se u nekim drugim situacijama znalo okrstiti kao lijepa rije\u010dka pri\u010da, s naglaskom na reklamnom potencijalu fraze.<\/p>\n\n\n\n
Zahvale i komplimenti pritom idu L\u00fcrssenu, njema\u010dkom brodogradili\u0161tu koje ulazi na hrvatsko tr\u017ei\u0161te, dakle, premda nije posrijedi gradnja brodova. Ne, bremenska kompanija jo\u0161 ranije preuzela je vlasni\u0161tvo nad Liburnia Riviera Hotelima, a sad je na redu glavni njezin jadranski pothvat. U savezu s hrvatskom dr\u017eavnom tvrtkom ACI sagradit \u0107e ove\u0107u marinu i niz poslovnih objekata na lokaciji Porto Baro\u0161, tik do Mrtvog kanala. \u0160iri gradski centar dobit \u0107e novo lice i s mora i s kopna, uz da\u0161ak luksuza i glamura kojim se Rijeka ina\u010de nikad nije razmetala, te preobrazbu samog ekonomskog profila grada.<\/p>\n\n\n\n
Ipak, da ne bi ispalo kako je brodogradnja usput negdje zaturena, L\u00fcrssen je svojoj osnovnoj djelatnosti na licu mjesta posvetio jedan zgodan ured. Otvoren je i predstavlja se pod neformalnim nazivom “centar za dizajn jahti te za razvoj, istra\u017eivanje, inovacije i investicije u maritimnoj industriji”. E, da, zaboravili smo napomenuti da se L\u00fcrssen bavi u prvome redu proizvodnjom velikih i rasko\u0161nih jahta, s pone\u0161to takti\u010dkog fokusa i na patrolna slu\u017ebena plovila.<\/p>\n\n\n\n
Tamo svoje radno mjesto nalazi, ili \u0107e tek na\u0107i, barem stotinu doma\u0107ih brodogra\u0111evnih stru\u010dnjaka, ubudu\u0107e odreda predanih osmi\u0161ljavanju krstarica za uglednije individualce. Kad se razmotri sve u promo-paketu jahta-vez-apartman-STEM, naoko su logi\u010dan nastavak hvalospjevi kojima odzvanja javni prostor u vezi s atraktivnim o\u017eivotvorenjem koncesije na odavno zapu\u0161teni lu\u010dki kompleks. Prilikom otvaranja ureda, recimo, ministrica turizma i sporta RH Nikolina Brnjac iskazala je svoje bezrezervno zadovoljstvo “jer grad Rijeka postaje centar izvrsnosti u maritimnoj industriji za cijelu Europu”.<\/p>\n\n\n\n
No mogu\u0107e je da je ona, ne jako vi\u010dna tom sektoru, ustvari samo reproducirala izjavu Petera L\u00fcrssena, suvlasnika njema\u010dke kompanije. “\u017delja nam je da Rijeka postane u svjetskim razmjerima prepoznati centar inovacija u pomorstvu”, istaknuo je rado vi\u0111eni gost, zapravo vi\u0161e doma\u0107in, pred svojim rije\u010dkim uredom. Mediji u prenijeli i nadanje izvr\u0161ne direktorice te dizajnerske radionice Teute Duleti\u0107 “da \u0107e Rijeka i Hrvatska postati centar izvrsnosti u brodogradnji”.<\/p>\n\n\n\n
Ako na trenutak sintetiziramo izre\u010dene \u017eelje i poruke, Rijeka bi uskoro trebala osvanuti kao europski i svjetski centar izvrsnosti te inovacija. Ujedno u maritimnoj industriji i pomorstvu i brodogradnji, bez obzira \u0161to granice izme\u0111u tih sektora ovdje nisu najjasnije, ali shvatljivo je u na\u010delu. I za svaku je pohvalu, opet na\u010delno, osim \u0161to par \u010dinjeni\u010dnih momenata prijeti da unese nemir u pomno osmi\u0161ljenu idilu. Prvo, u tim je industrijama Rijeka ve\u0107 itekako bila centar svakovrsne izvrsnosti, jednako europski i svjetski, a \u010dak ne jako davno, nego jo\u0161 u ovome mla\u0111ahnom stolje\u0107u.<\/p>\n\n\n\n
Drugo, s jednim dizajnerskim studiom za visokoestetizirano ma\u0161tanje o privatnim dvorcima na moru, pak, sigurno se ne postaje me\u0111unarodnim centrom u pobrojanim industrijama. Mo\u017ee se rije\u010dki atelje jahtoskiciranja vinuti ozbiljno visoko, ali van okvira u\u017eeg faha ne\u0107e iza\u0107i bez gradnje samih plovila u Rijeci. I pretra\u017eili smo zavidnu mno\u017einu tekstova u potrazi za nekim tragom 3. Maja u ovom poslu, me\u0111utim, ne prona\u0161av\u0161i ga u javno izricanim planovima, ba\u0161 kao ni remontni Viktor Lenac.<\/p>\n\n\n\n
No ve\u0107 smo dali naznaku onoga \u0161to L\u00fcrssen primarno tra\u017ei u Rijeci, a to nije brodogradnja, pa ve\u0107inom ni \u0161iri kontekst maritimne industrije. Tra\u017ei isto \u0161to i ministrica Nikolina Brnjac, te ACI, kao i elita hrvatske ekonomsko-politi\u010dke pameti, ako to ne zvu\u010di preuzetno. Zna\u010di, turizam i pouzdanu zaradu privatnog investitora, ali nam ostaje primijetiti da nijedna strana ne istupa otvoreno u tom pogledu. Najprecizniji je bio jedan izvje\u0161taj Novog lista po kojem \u0107e marina, projektirana za brodove du\u017ee od 19 metara, “repozicionirati grad iz tranzitne postaje(…) u urbano turisti\u010dko sredi\u0161te”.<\/p>\n\n\n\n
Da se ne bismo igrali skriva\u010da po za\u0161ti\u0107enom industrijsko-kulturnom ambijentu Porto Baro\u0161a, naime, to je upravo to. Rijeka se turistificira nalik onome \u0161to su ve\u0107 pro\u0161li Split i Zadar, dijelom \u0160ibenik i Pula, dok \u0107e L\u00fcrssenov ured poslu\u017eiti i za redizajniranje grada. Tako\u0111er, jasno je da se ta poslovna i politi\u010dka vizija ne mo\u017ee promovirati vulgarno, nego je nu\u017eno perspektivu servirati u finijem aran\u017emanu \u00e0 la Monte Carlo. Ima toga jo\u0161, ali dodat \u0107emo svega jedan bonus-primjer, o najavljenoj ulozi neonauti\u010dke Rijeke u razvoju tzv. e-brodova.<\/p>\n\n\n\n
L\u00fcrssen se pomalo bavi i time, jer se radi o proizvodnoj ni\u0161i u nastajanju, a Hrvatska se ve\u0107 osje\u0107a velesilom u sektoru e-automobila. Po\u017eeljno je stoga uvijek nabaciti makar aluziju na tu vrstu razvojnog sna, ovaj put doslovno mokrog, pa uskoro o\u010dekujmo i trajekte bez posade. Bit \u0107e da je glupo imati nadohvat i Matu Rimca s taksijima bez \u0161ofera i L\u00fcrssenov ured, a Rijeci da zadnji samoplove\u0107i izum ostane torpedo. “U ovoj \u0107e marini, prvi put u Hrvatskoj ali i znatno \u0161ire”, \u010ditamo tako u istim onim rije\u010dkim novinama, “biti razvijeni sustavi za autonomnu i djelomi\u010dno autonomnu navigaciju plovila”.<\/p>\n\n\n\n
Rijeka se tako privodi svrsi znala\u010dkim otkrivanjem slane vode i probojem u najspekulativnija podru\u010dja maritimne industrije. Rijeka na moru, tako bi se nekako mogao imenovati dugo zazivani waterfront uz Deltu, s obzirom na to da su ga htjeli utemeljiti jo\u0161 i Goran \u0160trok i Gabriele Volpi prije desetak godina. Tad je u igri bila i gradnja do 1.500 stanova u \u0161iroj zoni isto\u010dno od Mrtvog kanala, namijenjenih imu\u0107nijim kupcima, a ne zna\u010di da se taj dio lijepe pri\u010de ne\u0107e reaktualizirati.<\/p>\n\n\n\n
U me\u0111uvremenu su propale druge ambiciozne pripovijesti, od stadiona Kantrida izmje\u0161tenog na brdo umjesto pod njim obnovljenog, do fijaska s Europskom prijestolnicom kulture. Projekt EPK zapo\u010det je otkazom svima zaposlenima osim uprave, suo\u010davaju\u0107i grad s realnim socijalnim sadr\u017eajem zami\u0161ljene preorijentacije. To\u010dnije, zapo\u010deo je malo prije toga izvedbom Opere industriale na sve\u010danosti otvaranja, a slijedi vrijeme za postindustrijski nastavak. \u010citava je Rijeka danas kulisa za u\u0161minkavanje operetnoga tranzicijskog mentaliteta na usluzi kapitalu gladnome lokalnih resursa.<\/p>\n\n\n\n
Ekonomska i tehnolo\u0161ka dekonstrukcija grada zavidne industrijske pro\u0161losti i samo pro\u0161losti, svejedno nije mogla uznapredovati mimo dr\u017eavnopoliti\u010dkog okvira. I nije toliko problem u razvojnom vrludanju jedne manje sredine, koliko je mu\u010dna \u010dinjenica da je ta provincijalna devijacija uklopljena u \u0161iru sliku. Potapanje brodogradnje ipak je bio umnogome nacionalni program, a sad se radujmo \u0161to ima voljnih da unajme preostali kadar i zadr\u017ee dodanu vrijednost u salonu svoje megajahte.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Rijeka nikako da do\u017eivi punokrvnu postindustrijsku transformaciju. Industrija je likvidirana, ali turizam nikako da do\u0111e. No, \u010dini se da bi novi projekt mogao biti pokreta\u010d. Ironi\u010dno je da iza projekta stoji njema\u010dko brodogradili\u0161te koje svoju turisti\u010dku investiciju reklamira kao centar inovacija u pomorstvu i maritimnoj industriji. U pa\u017eljivom zaobila\u017eenju spominjanja turizma i investitor i vlasti […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":42394,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[199,94],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-42392","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-industrija","tag-turizam","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42392","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42392"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42392\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42393,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42392\/revisions\/42393"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42394"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42392"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42392"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42392"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=42392"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=42392"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=42392"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=42392"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}