Kao i u ve\u0107ini dr\u017eava i u Sloveniji traju \u017eustre rasprave o najispravnijoj metodi (de)regulacije cijene goriva. Klju\u010dnu ulogu u tim raspravama ima zaziv tr\u017ei\u0161ta. Me\u0111utim, tr\u017ei\u0161ta nema jer u praksi postoji gotovo pa monopol. A o\u010dito, zbog ustrajavanja na fosilnom gorivu i podila\u017eenju proizvo\u0111a\u010dima, nema ni budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n
Dugi redovi automobila ispred benzinskih postaja, nedostatak goriva na pojedinim postajama i bijes javnosti obilje\u017eili su dru\u0161tveni \u017eivot u Sloveniji proteklih dana. Gorivo je postalo glavna tema nakon \u0161to je novi premijer Robert Golob najavio promjenu re\u017eima regulacije cijena motornih goriva, \u010dime su benzin i dizel poskupjeli za oko 10%.<\/p>\n\n\n\n
Svi se jo\u0161 dobro sje\u0107amo vremena kada smo rezervoare punili gorivom po cijeni jednog eura za litru. Nedugo nakon toga, kako je potra\u017enja za naftnim derivatima naglo pala tijekom pandemije pale su i cijene. Naftna industrija odgovorila je smanjenjem proizvodnje, ali brzi oporavak ekonomske aktivnosti nije pratila razina proizvodnje; visoke cijene donose visoke profite naftnom poslovanju. Naime, planiranje proizvodnje sirove nafte je – posebice nakon naftnih \u0161okova 1970-ih – klju\u010dno politi\u010dko i privredno pitanje u kojem glavnu rije\u010d imaju Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave. Istodobno, inflatorni pritisci su pogor\u0161ani ratom u Ukrajini s obzirom na to da je Rusija va\u017ean dobavlja\u010d energije.<\/p>\n\n\n\n
Vlada Janeza Jan\u0161e poku\u0161ala je u prolje\u0107e – pred parlamentarne izbore – prili\u010dno opse\u017enim zahvatima ograni\u010diti rast cijena energenata, kako struje tako i motornih goriva. Slovenija je prije dva desetlje\u0107a bila me\u0111u onim europskim zemljama koje su najdu\u017ee zadr\u017eale regulirane cijene goriva: prvu deregulaciju du\u017e autocesta provela je centristi\u010dka vlada Mira Cerara, a “slobodno” oblikovanje cijene diljem zemlje uvela je Jan\u0161ina vlada prije manje od dvije godine.<\/p>\n\n\n\n
Deregulacija je rezultat dugotrajnog pritiska privatnih vlasnika Petrola kako bi narasla dobit tvrtke, \u0161to bi pove\u0107alo dividende i cijenu dionice – potonje bi omogu\u0107ilo “konsolidaciju vlasni\u0161tva” i u\u010dinilo Petrol aktraktivnom metom za me\u0111unarodni krupni kapital.<\/p>\n\n\n\n
Zbog ponovno uvedene Jan\u0161ine metode regulacije cijena u cijeloj zemlji, trgovci naftom tra\u017eili su visoke naknade iz dr\u017eavnog prora\u010duna – \u0161to im je Vlada obe\u0107ala. Me\u0111utim, regulacija istovremeno subvencionira strane autoprijevoznike koji kupuju gorivo na grani\u010dnim benzinskim postajama i zbog toga je, izme\u0111u ostalog, nova Vlada odlu\u010dila promijeniti regulatorni re\u017eim.<\/p>\n\n\n\n
\u201cNa\u017ealost, tr\u017ei\u0161te izvan autocesta ne funkcionira.\u201d Premijer Golob je tako pompozno najavio promjene, iako ova izjava nema smisla. Nova metoda regulacije po kojoj trgovci mogu slobodno odre\u0111ivati cijene na autocestama, dok \u0107e one van autocesta biti druk\u010dije regulirane, podigla je cijene benzina i dizela za oko 20 centi po litri.<\/p>\n\n\n\n
Promijenjenom metodom regulacije, koja ograni\u010dava trgovinske mar\u017ee samo na onim benzinskim postajama koje nisu uz autoceste, Vlada je \u017eeljela posti\u0107i balans izme\u0111u razli\u010ditih interesa. Potro\u0161a\u010di mogu jeftinije to\u010diti gorivo van autocesta (ovo o\u010dito ne funkcionira), dr\u017eavni prora\u010dun je manje optere\u0107en (prihodi od tro\u0161arina i poreza na dodanu vrijednost od prodaje goriva bitan su dio prihodovne strane prora\u010duna), a trgovci gorivom mogi zaraditi “po\u0161tene” profite (osobito uz autoceste od tranzitnog prometa koji se pove\u0107ava tijekom godi\u0161njih odmora).<\/p>\n\n\n\n
U isto vrijeme, iako je predana zelenoj tranziciji – za koju trenutno nedostaje najmanje 9 milijardi eura do 2030. – Vlada je odustala od nameta za za\u0161titu okoli\u0161a, a potom je popustila prijevoznicima i privremeno ukinula druge namete na dizel premda se radi o prljavom gorivu.<\/p>\n\n\n\n
Tr\u017ei\u0161na ekonomija benzina dr. Goloba unato\u010d balansiranju ne mo\u017ee zadovoljiti suprotstavljene dru\u0161tvene interese, pa naravno naginje u smjeru kapitala odnosno najja\u010de frakcije kapitala. Tr\u017ei\u0161te motornih goriva ni blizu ne funkcionira izvan mre\u017ee autocesta. “Ne funkcionira\u201d barem u smislu neoklasi\u010dne ekonomije, odnosno jednostavno re\u010deno po formuli \u2013 konkurencija, koordinacija ponude i potra\u017enje, uspostavljanje ravnote\u017ee. Me\u0111utim, funkcionira u smislu da je sli\u010dno mnogim tr\u017ei\u0161tima (potro\u0161ne robe) u kojima pojedini kapital dobiva ovu ili onu prednost, \u0161to mu donosi iznadprosje\u010dnu dobit.<\/p>\n\n\n\n
Ve\u0107inu prodaje u Sloveniji kontrolira Petrol, koji zauzima oko 70% tr\u017ei\u0161ta naftnih derivata. Zajedno s drugim najve\u0107im dobavlja\u010dem, austrijskim OMV-om, ostvaruju tr\u017ei\u0161ni udjel od oko 90%. Uz to, OMV se \u010dak povla\u010di jer \u0107e ma\u0111arski MOL zajedno s hrvatskom INA-om preuzeti njihovih 120 benzinskih postaja diljem zemlje. Ukratko, tr\u017ei\u0161te je visoko koncentrirano, prakti\u010dki monopolizirano. Da bi ono funkcioniralo – kao \u0161to su politi\u010dki du\u017enosnici obe\u0107ali tijekom deregulacije – trebao bi nam ulazak novih dobavlja\u010da, koji bi morali instalirati stotine benzinskih postaja, jer je lokacija klju\u010dna u ovom poslu: osim tr\u017ei\u0161nog monopola, i sama lokacija omogu\u0107uje rentu.<\/p>\n\n\n\n
Petrol je najve\u0107a slovenska energetska tvrtka, najve\u0107i uvoznik i najve\u0107a tvrtka po prihodima. Grupa Petrol pro\u0161le je godine ostvarila rekordne poslovne rezultate, pove\u0107av\u0161i neto dobit za \u010dak 72%. Energetska kriza i visoke cijene koje ona donosi velika su prilika za visoke profite naftne industrije. Dobar dio bit \u0107e raspore\u0111en u obliku dividende me\u0111u vlasnicima grupiranim u tri tabora: dr\u017eavi koja kontrolira dobrih 20 posto, a neizravno oko 30 posto, financijskim ulaga\u010dima koji posjeduju ne\u0161to manje od 40 posto te malim dioni\u010darima koji zajedno prelaze 20 posto udjela. Me\u0111u njima je i biv\u0161i ministar za\u0161tite okoli\u0161a (!) Andrej Vizjak koji je prigodno kupio ve\u0107i paket dionica neposredno prije deregulacije cijena.<\/p>\n\n\n\n
Petrol najve\u0107i dio prihoda ostvaruje od prodaje naftnih derivata, petinu od prodaje robe \u0161iroke potro\u0161nje (tu postoji i pravno-politi\u010dki monopol nastao radni\u010dkim zatvaranjem du\u0107ana nedjeljom kada benzinske postaje mogu normalno raditi), te ostatak od prodaje ostalih energenata i ostalih usluga. U podru\u010dju naftnih derivata Petrol je vertikalno integrirana tvrtka koja se bavi preradom, skladi\u0161tenjem te veleprodajom i maloprodajom. Jasno je, dakle, da ima veliku mo\u0107 i utjecaj. Usput je oja\u010dao mo\u0107 i imid\u017e suosnivanjem ekolo\u0161ke nevladine organizacije koja promi\u010de zelenu tranziciju – naravno isklju\u010divo iz perspektive pogodne za poslovanje i korist kompanije.<\/p>\n\n\n\n
Unato\u010d tome, Petrol u Sloveniji zapo\u0161ljava tek ne\u0161to vi\u0161e od 3.000 ljudi jer je velika ve\u0107ina njegovih benzinskih postaja pod fran\u0161izom, odnosno prepu\u0161tena vanjskim suradnicima. Takav sustav sna\u017eno utje\u010de na radnike koji su zna\u010dajno slabije pla\u0107eni od zaposlenih u mati\u010dnoj tvrtki, a uvjeti rada su im i te\u017ei. Njihovo sindikalno organiziranje je zbog rascjepkanosti vrlo zahtjevno, gotovo nemogu\u0107e, \u0161to je pokazao jedan od sindikalnih poku\u0161aja prije desetak godina.<\/p>\n\n\n\n
Nakon \u0161to su se ispred benzinskih postaja po\u010deli gomilati redovi prije poskupljenja na mnogim mjestima je goriva nestalo \u0161to je pobudilo sumnje i optu\u017ebe na ra\u010dun trgovaca naftom. Ne bi bilo neobi\u010dno da je takva isporuka goriva planirana jer su trgovci s potpuno istom robom sljede\u0107i dan zaradili mnogo vi\u0161e. No, i drugo obja\u0161njenje je jednako problemati\u010dno: \u010dinjenica da Petrol nije bio u stanju logisti\u010dki izdr\u017eati navalu ukazuje na krhkost tzv. lean poslovnih modela. Oni su optimizirani za maksimalno smanjenje tro\u0161kova, ali nisu otporni na najmanje udarce. Zbog potencijalne tr\u017ei\u0161ne manipulacije, pompu sada pokre\u0107u pravobranitelji tr\u017ei\u0161nog natjecanja i liberalni mediji, \u0161to samo ukazuje na njihovu kratkovidnost ili \u010dak sljepo\u0107u.<\/p>\n\n\n\n
Petrol je dakle lokalna ina\u010dica fosilnog kapitala koji zbog uloge nafte u globalnoj akumulaciji kapitala ima nevjerojatnu snagu i visoku isplativost. Petrol je tako\u0111er – kao \u0161to je to i ina\u010de slu\u010daj u svijetu – integriran s dr\u017eavom i unato\u010d jasnim upozorenjima vezanim za klimatski kolaps, nastavlja ulagati u proizvodnju i potro\u0161nju fosilnih goriva.<\/p>\n\n\n\n
Prema nedavnoj studiji, kako bi se zadr\u017eala polovica \u0161ansi da globalno zatopljenje ne prije\u0111e +1,5 \u00b0C do kraja stolje\u0107a, trebalo bi otpisati va\u0111enje 40% ve\u0107 pripremljenih rezervi fosilnih goriva; dakle ve\u0107 ulo\u017eeni kapital. Dakle, ne treba ra\u010dunati na to da kapital jednog dana samo prestane s ekstrakcijom fosilnih goriva.<\/p>\n\n\n\n
Naftni “boom” zapravo ima dvije strane medalje: s jedne strane, pritisak na realne razine radni\u010dkih nadnica, a s druge, visoke profite za fosilni kapital, \u0161to nas vodi u ekolo\u0161ki i klimatski kolaps. Bez ozbiljnih intervencija u rad ovih tvrtki bit \u0107e te\u0161ko, ako ne i nemogu\u0107e, poduzeti ozbiljnije korake prema postuglji\u010dnom dru\u0161tvu. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kao i u ve\u0107ini dr\u017eava i u Sloveniji traju \u017eustre rasprave o najispravnijoj metodi (de)regulacije cijene goriva. Klju\u010dnu ulogu u tim raspravama ima zaziv tr\u017ei\u0161ta. Me\u0111utim, tr\u017ei\u0161ta nema jer u praksi postoji gotovo pa monopol. A o\u010dito, zbog ustrajavanja na fosilnom gorivu i podila\u017eenju proizvo\u0111a\u010dima, nema ni budu\u0107nosti. Dugi redovi automobila ispred benzinskih postaja, nedostatak […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":42386,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[650,591],"theme":[457],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[164],"class_list":["post-42372","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-fosilna-goriva","tag-slovenija","theme-klima","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42372","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42372"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42372\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42389,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42372\/revisions\/42389"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42386"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42372"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42372"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42372"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=42372"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=42372"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=42372"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=42372"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}