Nakon velikog prosvjednog vala u Albaniji u o\u017eujku, prosvjedi protiv rastu\u0107ih cijena goriva i prehrambenih proizvoda pro\u0161log tjedna ponovno su krenuli, a vlada i opozicija se iz petnih \u017eila trude diskreditirati prosvjednike. Arlind Qori pi\u0161e o siroma\u0161tvu u Albaniji, uzrocima trenutne krize i mogu\u0107oj pojavi novih politi\u010dkih snaga. <\/p>\n\n\n\n
Trenutna ekonomska kriza posebno je osjetna u Albaniji, jednoj od najsiroma\u0161nijih dr\u017eava u Europi. Prema slu\u017ebenim podacima, 10% albanskog stanovni\u0161tva \u017eivi u uvjetima apsolutnog siroma\u0161tva, dok 33% \u017eivi ispod razine relativnog siroma\u0161tva. U usporedbi s 2021., cijene goriva porasle su za gotovo 50%, dok su se cijene \u017eitarica i drugih prehrambenih proizvoda pove\u0107ale za 20-30%. Taj porast cijena, koji je ve\u0107inom posljedica inflacije cijene transporta, posebno je poguban u siroma\u0161noj dr\u017eavi poput Albanije u kojoj je prosje\u010dna obitelj \u010dak i prije krize tro\u0161ila 41% prihoda na hranu (za usporedbu, prosje\u010dni gra\u0111anin Europske Unije tro\u0161i samo 13% prihoda na hranu). Iako vlada tvrdi da je kriza nuspojava rata u Ukrajini, njezin utjecaj u Albaniji ima vi\u0161e veze sa strukturom ekonomije i pro-oligarhijskim pona\u0161anjem dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n
Albanija ima jedno od najbogatijih naftnih polja u Europi, Patos-Marinz\u00eb, gdje se godi\u0161nje proizvede otprilike 1,5 milijun tona sirove nafte (rekordna koli\u010dina nafte od 2,25 milijuna tona proizvedena je 1974., za vrijeme birokratskog socijalizma). Albansko gospodarstvo koristi manje od 0,6 milijuna tona nafte godi\u0161nje, \u0161to zna\u010di da Albanija ima kapaciteta da bude samodostatna proizvo\u0111a\u010dica nafte. Industrija proizvodnje i prerade nafte bila je pod dr\u017eavnom kontrolom sve do 2000-ih. Manjak investicija, zastarjela tehnologija i, najva\u017enije, kontinuirana plja\u010dka doveli su do nagle privatizacije industrije. Kanadska kompanija Bankers Petroleum (koja je 2016. prodala svoje dionice kineskoj kompaniji Geo-Jade) 2004. je privatizirala najve\u0107a naftna polja i od tada kontrolira vi\u0161e od 90% proizvodnje sirove nafte u Albaniji. Gotovo istovremeno, 2008. privatizirana je i glavna rafinerija nafte u gradu Ballsh koja je pripala lokalnom oligarhu s mutnim vezama u Azerbejd\u017eanu. Ove privatizacije dovele su do uni\u0161tenja rafinerije u Ballshu 2021. i do monopolisti\u010dkih praksi kompanije Bankers Petroleum, \u0161tetnih po okoli\u0161. E-mail koji je procurio u albanski tisak pokazao je da se ameri\u010dki veleposlanik u Tirani umije\u0161ao u teku\u0107u istragu o Bankers Petroleum 2015., prije nego \u0161to su Kinezi preuzeli kompaniju. K tome, Bankers Petroleum ve\u0107 godinama prijavljuje gubitke i ne pla\u0107a porez na dobit od 50%, ve\u0107 samo godi\u0161nju rentu od 10%. S druge strane, uni\u0161tenje rafinerije u Ballshu dovelo je do potpune ovisnosti albanske ekonomije o uvoznoj nafti. Taj sektor kontrolira kartel oligarha koji odre\u0111uje cijene bez trunke kompeticije. Stoga Albanija proizvodi sirovu naftu koju ne rafinira i ne koristi, ve\u0107 za svoje potrebe uvozi naftu.<\/p>\n\n\n\n
U o\u017eujku se dogodio prosvjedni val kao odgovor na rastu\u0107u krizu, na iznena\u0111enje vlasti. Sve je po\u010delo na dru\u0161tvenim mre\u017eama, a za nekoliko dana tisu\u0107e ljudi su prosvjedovale zbog rastu\u0107ih cijena i indiferentnosti vlade. Iz tog mno\u0161tva mo\u017ee se izdvojiti nekoliko politi\u010dkih i ideolo\u0161kih snaga u tihoj borbi za hegemoniju. Na jednoj strani bili su \u010dlanovi raspadaju\u0107e Demokratske stranke Albanije i pregr\u0161t reakcionara koji su uvijek skloni teorijama zavjere (antivakserskim, kao i onim o Sorosu). U sredini su bili NGO liberali, koji su optu\u017eivali vladu za korupciju, ali uglavnom nisu adresirali koliziju interesa vlade i oligarha. Na lijevoj strani bili su aktivisti Organizata Politike, koji su isticali strukturne probleme deindustrijalizirane ekonomije i pro-oligarhijsko pona\u0161anje dr\u017eave i vladaju\u0107e klase. Nekoliko tjedana tisu\u0107e ljudi su se okupljale ispred sjedi\u0161ta vlade, koju su na kraju natjerali na blage ustupke.<\/p>\n\n\n\n
Vlada je prvo poku\u0161ala diskreditirati prosvjednike tvrde\u0107i da nisu osjetljivi na sudbinu Ukrajinaca i da igraju Putinovu igru, odnosno nasjedaju na njegov plan da unese razdor me\u0111u NATO saveznike. Paralelno s prosvjedima vlada je organizirala nekoliko mar\u0161eva solidarnosti s ukrajinskim narodom, poku\u0161avaju\u0107i suprotstaviti brigu za ratne \u017ertve \u201esebi\u010dnim\u201c prosvjednicima. Me\u0111utim, \u010dini se da joj to nije uspjelo, posebno jer tijekom ekonomskih prosvjeda nije zauzet geopoliti\u010dki stav, a neki prosvjednici su \u010dak dolazili s ukrajinskim zastavama, pokazuju\u0107i da su solidariziranje s napadnutom dr\u017eavom i prosvjedovanje protiv korupcije u Albaniji dio iste borbe. Kako su prosvjedi ja\u010dali, vlada je poduzimala boja\u017eljive korake kako bi ubla\u017eila neke od najgorih posljedica krize. Osnovala je Odbor za transparentnost kako bi kontrolirala cijene goriva i prehrambenih proizvoda. Drugo, podigla je minimalnu pla\u0107u za 15 eura i uvela tromjese\u010dnu kompenzaciju od 15-20 eura za umirovljenike i druge ranjive dru\u0161tvene skupine.<\/p>\n\n\n\n
Za ve\u0107inu ljudi ove mjere nisu bile dovoljne. Na primjer, velik dio albanskih umirovljenika dobiva samo 60-80 eura mirovine, \u0161to zna\u010di da se moraju oslanjati na rodbinu kako bi pre\u017eivjeli. S druge strane, ekstra prihodi koje vlada dobiva od oporezivanja potro\u0161nje (Albanija ima pau\u0161alni PDV od 20%) zapravo su, zbog inflacije, ve\u0107i od izvanrednih izdataka socijalnu za\u0161titu. \u0160tovi\u0161e, u usporedbi s drugim balkanskim dr\u017eavama, izvanredni izdaci za socijalnu za\u0161titu albanske vlade daleko je ni\u017ea ukoliko se gleda njezin udio u BDP-u (samo 0,3%, u usporedbi s 3,6% u Makedoniji i 2% BDP-a u Srbiji).<\/p>\n\n\n\n
Odbor za transparentnost, koji se navodno bavi kontrolom cijena, u osnovi funkcionira kao legalni kartel koji samo provodi zahtjeve uvoznika nafte. Cijene kruha i drugih prehrambenih proizvoda rastu nebu pod oblake. Rastu\u0107e siroma\u0161tvo stanovni\u0161tva poti\u010de daljnje nezadovoljstvo. Pro\u0161li tjedan zapo\u010deo je drugi val prosvjeda: pojavilo se nekoliko stotina prosvjednika, u organizaciji Organizata Politike. Me\u0111utim, na dru\u0161tvenim mre\u017eama vodi se velika kampanja la\u017ei i reakcionarnih floskula iza koje stoje prista\u0161e vlasti, ali i prista\u0161e Demokratske stranke koja strahuje za svoju poziciju zbog pojave novih politi\u010dkih snaga koje bi je mogle baciti na marginu politi\u010dkog sustava.<\/p>\n\n\n\n
Vladaju\u0107a Socijalisti\u010dka stranka trenutno se \u010dini sigurnom u svoju mo\u0107, pored slabe Demokratske stranke koja ve\u0107inu energije usmjerava na suzbijanje novih politi\u010dkih i dru\u0161tvenih snaga koje bi mogle do\u0107i na \u010delo opozicije. Edi Rama si nastoji stvoriti groteskni profil svjetskog vo\u0111e tako \u0161to posje\u0107uje Kijev i daje ratoborne izjave. Za to vrijeme doma\u0107i oligarsi ekstremno profitiraju od krize, privatno-javnih partnerstava i rasta sektora gra\u0111evine financiranog novcem iz organiziranog kriminala. Ve\u0107ina Albanaca smatra emigraciju jedinim na\u010dinom za izlazak iz krize, siroma\u0161tva i ekstremne eksploatacije. Ipak, rastu\u0107a potreba \u010ditavog dru\u0161tva za politi\u010dkom i ekonomskom promjenom artikulirana je sna\u017enije nego ikada.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nakon velikog prosvjednog vala u Albaniji u o\u017eujku, prosvjedi protiv rastu\u0107ih cijena goriva i prehrambenih proizvoda pro\u0161log tjedna ponovno su krenuli, a vlada i opozicija se iz petnih \u017eila trude diskreditirati prosvjednike. Arlind Qori pi\u0161e o siroma\u0161tvu u Albaniji, uzrocima trenutne krize i mogu\u0107oj pojavi novih politi\u010dkih snaga. Trenutna ekonomska kriza posebno je osjetna u […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":42322,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[516,1092,64,1551,509],"theme":[456],"country":[65],"articleformat":[450],"coauthors":[57],"class_list":["post-42319","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-albanija","tag-edi-rama","tag-kriza","tag-naftna-industrija","tag-prosvjedi","theme-politika","country-albanija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42319","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42319"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42319\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42323,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42319\/revisions\/42323"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42322"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42319"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42319"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42319"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=42319"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=42319"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=42319"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=42319"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}