{"id":42271,"date":"2022-06-14T13:02:29","date_gmt":"2022-06-14T12:02:29","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=42271"},"modified":"2022-06-17T07:56:02","modified_gmt":"2022-06-17T06:56:02","slug":"teorije-lobiranja-i-bosnjacki-nacionalizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=42271","title":{"rendered":"Teorije lobiranja i bo\u0161nja\u010dki nacionalizam"},"content":{"rendered":"\n<p>Eksplanatorni aparat koji politi\u010dke odnose i pona\u0161anje politi\u010dkih aktera u BiH gleda kroz djelovanje nacionalnih lobija u posljednje je vrijeme sve ra\u0161ireniji. Polje rasprostranjenosti tih teorija se\u017ee od neozbiljnih dru\u0161tvenih mre\u017ea preko poluozbiljnih medija do &#8220;ozbiljnih&#8221; politi\u010dara poput \u010dlanova dr\u017eavnog predsjedni\u0161tva ili predsjednika najja\u010dih politi\u010dkih stranaka. Oni svjedo\u010de s jedne strane o intelektualnoj lijenosti, a s druge strane o \u0161ovinisti\u010dkoj strategiji demoniziranja, tobo\u017ee lobisti\u010dkih, nacija.<\/p>\n\n\n\n<p>Nerijetko pri\u010de o interesnim lobijima koji zakulisno kroje politiku i ekonomiju grani\u010de sa teorijama zavjere i, u kona\u010dnici, doprinose demonizaciji odre\u0111enih identitetskih grupa. Povijesno su naj\u010de\u0161\u0107e mete takvih teorija bili \u017didovi. Gej lobi prema uvrije\u017eenom narativu konzervativnih laika vlada Crkvom, a u na\u0161im uskim balkanskim okvirima lobiji su obi\u010dno nacionalno obojeni. Nedavno su tako &#8220;teorije lobiranja&#8221; ili &#8220;mapiranje lobista&#8221; postali novi eksplanatorni pravci trenutne politi\u010dke situacije u BiH. Kolale su one po medijima dugo, a onda ih je politi\u010dki verificirao \u017deljko Kom\u0161i\u0107 koji je prilikom gostovanja na HRT-u prije par tjedana izjavio da je njemu (odnosno, probosansko-bo\u0161nja\u010dkom bloku) puno ve\u0107i problem Andrej Plenkovi\u0107 od Zorana Milanovi\u0107a jer Plenkovi\u0107 ima jake briselske veze, a Milanovi\u0107, parafraziram, samo laje. Tada je bo\u0161nja\u010dka strana (konkretno SDA) odbijala EU inicijative koje bi poku\u0161ale dovesti do dogovora izme\u0111u politi\u010dkih strana oko pitanja izbornog zakona i blokade institucija BiH. Obja\u0161njavalo se tada da se dogovor ne mo\u017ee posti\u0107i u jeku izborne kampanje, a puno va\u017enije: do takvih pregovora dolazi na inicijativu Plenkovi\u0107a, odnosno njegovih briselskih frendova poput Charlesa Michela predsjednika Europskog vije\u0107a i nekada\u0161njeg belgijskog premijera.<\/p>\n\n\n\n<p>Par tjedana poslije te izjave, Charles Michel odjednom nije (samo) Plenkovi\u0107ev frend nego i netko tko je zaslu\u017eio pohvale. Razlog tomu je radni vikend u Bruxellesu tijekom kojeg su se okupili bh. politi\u010dari \u010dije su stranke zastupljene u dr\u017eavnom parlamentu. Cilj tog okupljanja bilo je usvajanje nekakvog dokumenta kojim bi bh. politi\u010dari iskazali spremnost na reforme, integraciju u EU i rje\u0161avanje goru\u0107ih politi\u010dkih pitanja poput izborne reforme i presude Evropskog suda za ljudska prava.&nbsp;Na skup se nisu odazvali jedino predsjednici SDS-a Mirko \u0160arovi\u0107 te SBB-a Fahrudin Radon\u010di\u0107. Dragan \u010covi\u0107, predsjednik HDZ-a, iz BiH je do\u0161ao u glavni grad Belgije, ali se odbio pridru\u017eiti spomenutom skupu jer bi time dao legitimitet &#8220;dvojici bo\u0161nja\u010dkih \u010dlanova predsjedni\u0161tva&#8221;, kako je okarakterizirao pojavljivanje \u017deljka Kom\u0161i\u0107a u Bruxellesu. Iz njegovih rije\u010di dalo se i\u0161\u010ditati da je spomenuti format pregovora, opet, rezultat odre\u0111enog lobiranja. Ovog put bo\u0161nja\u010dkog, koji je uspio u nakani da za pregovara\u010dki stol dovede sve parlamentarne stranke i time poja\u010da pregovara\u010dku poziciju probosansko-bo\u0161nja\u010dkog bloka. Na tome ve\u0107 mjesecima inzistira i Bakir Izetbegovi\u0107. On time \u017eeli izbje\u0107i situaciju da ga za vrijeme predizborne kampanje iz drugih pro-bosanskih stranka optu\u017ee za izdaju nacionalnih interesa jer se sastaje i dogovara sa Dodikom i \u010covi\u0107em.<\/p>\n\n\n\n<p>Drugim rije\u010dima, bo\u0161nja\u010dki, ili kako Dodik veli, muslimanski lobi je odradio svoje i opet podmetnuo kukavi\u010dje jaje predstavnicima ostala dva naroda. Tako zvu\u010di argumentacija hrvatskih politi\u010dkih predstavnika i medija proteklih dana. Naravno, eksplanatorna mo\u0107 &#8220;teorije lobiranja&#8221; ne ide dalje od toga i \u010desto zavr\u0161ava u redanju klasi\u010dnih \u0161ovinisti\u010dkih tropa i generalizacija o pretvornosti i prevrtljivosti cijelog jednog naroda. No, &#8220;snaga&#8221; tzv. bo\u0161nja\u010dkog lobija, a zadr\u017eat \u0107emo taj termin u svrhu plasti\u010dnosti argumentacije, proizlazi iz realnih politi\u010dkih i historijskih okolnosti. Bo\u0161njaci su danas dijasporska nacija. To im je donio zadnji rat i \u010dinjenica su su nacija koja je u tom ratu najvi\u0161e stradala i izbjegla. Otprilike dva milijuna Bo\u0161njaka danas \u017eivi izvan BiH, \u0161to negdje odgovara bo\u0161nja\u010dkoj populaciji koja i dalje \u017eivi u BiH. Ve\u0107ina njih je izbjegla u jeku rata u zemlje Zapadne Evrope, Sjeverne Amerike i Australije. Danas se taj broj pove\u0107ava radnim migracijama u zemlje EU-a. Me\u0111utim, upravo je poslijeratna dijaspora postala bitan element u izgradnji paralelnih struktura dr\u017eave BiH u me\u0111unarodnim okvirima. \u0160to pod time mislim?<\/p>\n\n\n\n<p>Za razliku od ostala dva naroda u BiH, koji u ratnom i poslijeratnom periodu predstavljaju politi\u010dke elite \u010dije je djelovanje usmjereno na dezintegraciju BiH kroz ja\u010danje srpskog entiteta ili pak kroz ideju stvaranja hrvatskog entiteta, bo\u0161nja\u010dke elite djeluju na dva kolosijeka. Jedan je nacionalni u smislu kona\u010dnog stvaranja nacije s trenutnim imenom i institucijama (jezikom, kulturom, infrastrukturom), a drugi je dr\u017eavotvorni, odnosno stvaranje i ja\u010danje Bosne i Hercegovine, po mogu\u0107nosti \u0161to vi\u0161e centralizirane i gra\u0111anske jer bi to u kona\u010dnici smanjilo dezintegriraju\u0107e djelovanje ostalih dviju politi\u010dkih elita. Pogotovo u kontekstu u kojem Bo\u0161njaci \u010dine i broj\u010dano vi\u0161e od polovice stanovni\u0161tva BiH. U situaciji u kojoj u me\u0111unarodnim forumima BiH predstavljaju i predstavnici politi\u010dkih opcija kojima BiH nije na prvom mjestu, bo\u0161nja\u010dka dijaspora preuzima ulogu u stvaranju alternativnog vanjskopoliti\u010dkog, pa onda i ako ho\u0107ete, lobisti\u010dkog aparata. Kako je rije\u010d o ve\u0107inom visokoobrazovanim \u010dlanovima dru\u0161tva koji su se brzo integrirali u dru\u0161tva \u0160vedske, Austrije ili Njema\u010dke, njihova socijalna i karijerna mobilnost im garantira i dolazak do odre\u0111enih politi\u010dkih pozicija jo\u0161 u prvoj generaciji doseljenika, a u drugoj je to jo\u0161 izra\u017eenije.<br><br>Kao recentni najprisutniji predstavnik upravo druge generacije bo\u0161nja\u010dke dijaspore u politici je mladi i ambiciozni zastupnik socijaldemokrata (SPD) u Bundestagu, dvadesetdevetogodi\u0161nji Adis Ahmetovi\u0107. Iako mu je mandat zapo\u010deo tek prije nekoliko mjeseci, on je ve\u0107 itekako poznat u bh. javnosti i redovan je gost u ovda\u0161njim medijima koji su ga predstavili za izaslanika Bundestaga za Zapadni Balkan. Ubrzo se uspostavilo da doti\u010dni nije nikakav izaslanik Bundestaga za Zapadni Balkan jer takva funkcija &#8211; ne postoji. No mladi Ahmetovi\u0107 se nije trudio da to demantira ili ispravi novinare koji su mu atribuirali tu funkciju. Demanti je do\u0161ao od njegovog starijeg strana\u010dkog kolege Josipa Juratovi\u0107a koji je ve\u0107 od ranije poznat u bh. javnosti kao pragmati\u010dan politi\u010dar, promotor interesa Bosne i Hercegovine i kriti\u010dar ovda\u0161njih nacionalisti\u010dkih politi\u010dkih struktura. Juratovi\u0107 je nedavno u intervjuu Hini ponovio da je Ahmetovi\u0107 izvjestitelj za zapadni Balkan SPD-a u Odboru za vanjsku politiku i jedan od nekoliko desetaka izvjestitelja koje Bundestag ima za zapadni Balkan u razli\u010ditim odborima i radnim grupama.<\/p>\n\n\n\n<p>Juratovi\u0107 je prvi put u ovom intervjuu otvoreno kritizirao Ahmetovi\u0107a i njegovo pre\u0161u\u0107ivanje bo\u0161nja\u010dkog nacionalizma kao destabiliziraju\u0107eg faktora u Bosni i Hercegovini. Naime, trenutno je na dnevnom redu Bundestaga rezolucija o BiH koja osu\u0111uje politi\u010dko djelovanje Dragana \u010covi\u0107a i Milorada Dodika, odnosno hrvatski i srpski nacionalizam, ali ne i bo\u0161nja\u010dki. Juratovi\u0107 taj propust pripisuje mladom Ahmetovi\u0107u. Uzimaju\u0107i u obzir raniju argumentaciju o ulozi bo\u0161nja\u010dke dijaspore te bo\u0161nja\u010dkom nacionalizmu koji je istovremeno i etni\u010dki i dr\u017eavotvorni, ovakva Ahmetovi\u0107eva pozicija ne \u010dudi. Ahmetovi\u0107 je politi\u010dar mla\u0111e generacije koji je (ideolo\u0161ki i politi\u010dki) odgojen isklju\u010divo u dijasporskim strukturama. Za razliku od Juratovi\u0107a koji ulazi u politiku kao jugoslovenski migrantski radnik i sindikalist kojem su mrski svi nacionalizmi, Ahmetovi\u0107 je odgojen u kontekstu u kojem se bo\u0161nja\u010dki nacionalizam normaliziran kao jedina alternativa dvama ostalim nacionalizmima, time vi\u0161e &#8211; jer je dr\u017eavotovoran.<\/p>\n\n\n\n<p>Teorija o bo\u0161nja\u010dkom lobiju je zapravo \u0161ovinisti\u010dka i ima za cilj dodatno mistificirati politi\u010dke odnose u BiH i demonizirati jednu cijelu naciju. Teorija o bo\u0161nja\u010dkoj dijaspori kao va\u017enoj karici bo\u0161nja\u010dkog nacionalizma historijski je i politi\u010dki utemeljena. Uostalom, Hrvati bi to trebali najbolje znati s obzirom na ulogu svoje dijaspore devedesetih.&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Eksplanatorni aparat koji politi\u010dke odnose i pona\u0161anje politi\u010dkih aktera u BiH gleda kroz djelovanje nacionalnih lobija u posljednje je vrijeme sve ra\u0161ireniji. Polje rasprostranjenosti tih teorija se\u017ee od neozbiljnih dru\u0161tvenih mre\u017ea preko poluozbiljnih medija do &#8220;ozbiljnih&#8221; politi\u010dara poput \u010dlanova dr\u017eavnog predsjedni\u0161tva ili predsjednika najja\u010dih politi\u010dkih stranaka. Oni svjedo\u010de s jedne strane o intelektualnoj lijenosti, a [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":42283,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[477,1188,1187,25],"theme":[456],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[1630],"class_list":["post-42271","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-bih-2","tag-lobiranje","tag-lobisti","tag-nacionalizam","theme-politika","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42271","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42271"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42271\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42285,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42271\/revisions\/42285"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42283"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42271"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42271"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42271"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=42271"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=42271"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=42271"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=42271"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}