Rumunjska je jedna od rijetkih zemalja koja ima proporcionalnu stopu poreza, neslavni takozvani flat rate. Predstavnik socijaldemokrata je pro\u0161log mjeseca predlo\u017eio povratak progresivnog oporezivanja. Taj prijedlog je pokrenuo o\u0161tre i pomalo bizarne rasprave koje su se u prili\u010dnoj mjeri svele na pitanje \u0161to je to “Zapad” kojem Rumunjska te\u017ei.<\/p>\n\n\n\n
U vrijeme dok Rumunjska nastoji smisliti ekonomsku strategiju postpandemijskog oporavka i odgovore na izazove koje je donijela ruska invazija na Ukrajinu, novi \u010delnik socijaldemokrata (PSD), Mariel Ciolacu, u javnost je plasirao politi\u010dku bombu: predlo\u017eio je uvo\u0111enje progresivnog oporezivanja dohotka. To je napravio po\u010detkom svibnja, a otada se ne sti\u0161avaju rasprave i ne zaustavlja vrtlog politi\u010dkih strasti. Unato\u010d tome \u0161to je prijedlog tek probne naravi i prili\u010dno maglovit, izazvao je reakcije skandaliziraju\u0107eg nerazumijevanja me\u0111u ostalim politi\u010dkim akterima: \u010dak se i predsjednik dr\u017eave osjetio pozvanim, premda mu to ovlasti ne dopu\u0161taju, da poru\u010di javnosti kako promjena fiskalnog sustava ne\u0107e biti.<\/p>\n\n\n\n
Rumunjska je jedna od rijetkih zemalja u svijetu, a kamoli u Europi, koja je zadr\u017eala proporcionalnu poreznu stopu, me\u0111unarodno poznatu kao flat rate<\/em>. Uvedena je 2005. godine kao dio obuhvatnijih neoliberalnih reformi i otada je vrlo rijetko propitkivana. Oko nje je vladao konsenzus svih politi\u010dkih aktera u zemlji, dodatno poduprt stavovima me\u0111unarodnih institucija koje nadziru rumunjski prora\u010dun, Me\u0111unarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke. Cijelo vrijeme su je podr\u017eavali i socijaldemokrati, uklju\u010duju\u0107i i kratke periode njihova boravka na vlasti: \u010dak su je 2018. smanjili sa 16 na 10%. U takvom kontekstu prijedlog Ciolacua zaista djeluje provokativno. \u0160tovi\u0161e, sam prijedlog se ne mo\u017ee tek tako zanemariti: PSD je dio nove vladaju\u0107e koalicije koju \u010dini zajedno s liberalima desnog centra (PNL) i glavnom strankom ma\u0111arske zajednice (UDMR). I PNL i UDMR su se, kao zagovaratelji financijske odgovornosti, suprotstavili prijedlogu i proglasili ga obi\u010dnim fiskalnim populizmom. \u0160to se ti\u010de pak opozicije, njen glavni predstavnik, centralno desni USR, prijedlog je odbacio jer smatraju da progresivno oporezivanje nije prikladno za rumunjski kontekst.<\/p>\n\n\n\n U odgovoru na kritike socijaldemokrati su se poslu\u017eili “civilizacijskim argumentom”: s obzirom na to da ve\u0107ina zapadnoeuropskih dr\u017eava ima progresivni sustav oporezivanja, Rumunjska bi trebala slijediti njihov primjer i ponovo ga uvesti. Socijaldemokratsko spominjanje “zapadnog modela” je otvorilo Pandorinu kutiju. Naime, na rumunjskoj je desnici \u010dest slogan bio upravo “zemlja kao na Zapadu” i redovito kontrastiran s “crvenom kugom” koja bi trebala ozna\u010davati socijaldemokrate, njihove politike i korupciju. No, ovaj put je upravo “crvena kuga” proglasila dru\u0161tveno odgovoran fiskalni sustav dijelom “zapadnog modela”: prisutan je u svim razvijenim europskim zemljama, a \u010dak i u SAD-u.<\/p>\n\n\n\n U takvom se kontekstu debata o progresivnom oporezivanju pretvorila u debatu o zna\u010denju “Zapada” u rumunjskoj ekonomskoj politici. Mediji bliski desnom centru nisu propustili pridonijeti raspravi: njihovi su stru\u010dni komentatori poru\u010dili da si Rumunjska, ako \u017eeli postati zapadna zemlja, ne mo\u017ee priu\u0161titi progresivno oporezivanje. Prema njihovom stavu, rumunjska srednja klasa, “glavni kreator bogatstva”, nije dovoljno razvijena da podnese teret takvog fiskalnog sustava. Ako se Rumunjska \u017eeli pridru\u017eiti razvijenim zemljama zapravo treba odbaciti politike tih razvijenih zemalja. Pomalo bizarno, debate podsje\u0107aju na one koje su se odvijale prije Drugog svjetskog rata, a ticale su se uvo\u0111enja socijalne dr\u017eave. I tada su se \u010dule opaske kako je srednjoj klasi zapravo potrebna pomo\u0107 jer ne mo\u017ee podnijeti teret instaliranja dr\u017eave blagostanja.<\/p>\n\n\n\n Ovakvi opskurni argumenti o tome \u0161to Zapad predstavlja ne mogu sakriti puno va\u017eniji i pragmati\u010dniji problem. A radi se o \u010dinjenici da Rumunjska ima jedan od najslabijih fiskalnih kapaciteta u Europi: i to ne samo u usporedbi sa zemljama zapadne Europe ve\u0107 i u usporedbi sa susjednim zemljama na istoku kontinenta. Naprimjer, 2019. godine prora\u010dunski prihodi su iznosili 14.6% BDP-a, dok je prosjek u Europskoj uniji 19.7%. Rije\u010d je o najni\u017eem udjelu u EU, a za primjer mo\u017eemo istaknuti da u Hrvatskoj iznosi 21.7% BDP-a, a u Bugarskoj 20.2%. Ako se u pri\u010du uklju\u010de i socijalni doprinosi slika je ista. Ispred Rumunjske je jedino Irska, ali ona to duguje specifi\u010dnoj poziciji i politikama porezne oaze.<\/p>\n\n\n\n Usporedba s Bugarskom je znakovita. U pro\u0161lom desetlje\u0107u Bugarska nije zabilje\u017eila impresivne stope rasta poput Rumunjske. Me\u0111utim, porezni prihodi kao udjel u BDP-u su joj porasli i nadma\u0161ili one rumunjske. Rumunjske vlasti u proteklom periodu nisu bile u stanju da iskoriste visoke stope rasta za ja\u010danje fiskalnih kapaciteta dr\u017eave. U takvom kontekstu strukturno slabih fiskalnih kapaciteta, izazovi koje su donijele pandemija i ruska invazija prijete da opasno ugroze ionako bijedne prora\u010dunske prihode. Posljedice bi mogle biti ozbiljne.<\/p>\n\n\n\n Dr\u017eavna potro\u0161nja spada me\u0111u najni\u017ee u Europi. Daleko zaostaje za zapadnim dr\u017eavama, ali i za onima u bli\u017eoj okolini poput Ma\u0111arske, Poljske ili Hrvatske. Europski prosjek u 2021. godini je bio 51.6% BDP-a, dok je u Rumunjskoj iznosio 39.9%. Ako usporedimo potro\u0161nju sa spomenutim bli\u017eim zemljama, vidjet \u0107emo da je ona u Ma\u0111arskoj iznosila 47.9%, u Poljskoj 44.2% i u Hrvatskoj 49.2% BDP-a. Pogledamo li izdvajanje za obrazovanje koje predstavlja dobar indikator odr\u017eivog razvoja, situacija nije nimalo bolja. Slabija je, opet, zbog svojih specifi\u010dnosti Irska, a Rumunjska se nalazi na pretposljednjem mjestu s 3.7% BDP-a. Rumunjski kapaciteti za ulaganje u odr\u017eivi razvoj, infrastrukturu i socijalnu dr\u017eavu su strahovito ugro\u017eeni kroni\u010dnim manjkom sredstava.<\/p>\n\n\n\n S druge strane, slaba\u0161ni fiskalni kapaciteti obja\u0161njavaju i slab polo\u017eaj Rumunjske u odnosu s me\u0111unarodnim kreditorima. Naime, iako su zemlje poput Ma\u0111arske puno zadu\u017eenije od Rumunjske, visina prora\u010dunskih prihoda im omogu\u0107uje da se zadu\u017euju povoljnije i po zna\u010dajno ni\u017eim kamatnim stopama nego Rumunjska. Posljedica takvih okolnosti su i stalni stand-by aran\u017emani s MMF-om koji blokiraju bilo kakvu autonomnu ekonomsku politiku. Kako bilje\u017ee u svojoj studiji rumunjski ekonomisti Cornel Ban i Alexandra Rusu, Rumunjska je od 1990. do 2013. potpisivala takve aran\u017emane u prosje\u010dnom ritmu od 2.5 godine, dok su Ma\u0111arska i Poljska to \u010dinile svakih 10 godina.<\/p>\n\n\n\n Jedan od razloga mr\u0161avog pritoka sredstava u dr\u017eavnu riznicu nalazi se i u slabim dr\u017eavnim kapacitetima za njihovo prikupljanje: glavno porezna agencija, ANAF, \u010desto se pokazala nedovoljno opremljenom. Oni koji se protive progresivnom oporezivanju \u010desto upravo te slabe kapacitete isti\u010du kao glavni argument: prema njima, Rumunjska nema sposobnosti da se uhvati uko\u0161tac sa svim nijansama i slojevima progresivnog oporezivanja. Iz ove perspektive, prednost proporcionalne stope nalazi se u njenoj jednostavnosti kojom rumunjska birokracija mo\u017ee baratati.<\/p>\n\n\n\n Ono o \u010demu se manje raspravlja u javnosti jest neravnomjerno porezno optere\u0107enje. Kao i u ve\u0107ini europskih zemalja, glavnina prora\u010dunskih prihoda u Rumunjskoj dolazi od rada (doprinosi \u010dine 31% prihoda) i potro\u0161nje (26%). Me\u0111utim, kad se usporede prihodi od osobnog i korporativnog dohotka tu Rumunjska stoji znatno slabije. Naime, kako su rumunjski ekonomisti pokazali, zemlja spada u krug onih balkansko-balti\u010dkih zemalja u kojima su porezi na dohodak i bogatstvo na pola razine onih u zemaljama EU s razvijenim redistributivnim sustavom. Tako se, na primjer, putem tih poreza u \u0160vedskoj, Finskoj i Belgiji prikupi izme\u0111u 16 i 19% prora\u010dunskih prihoda, a u Litvi, Bugarskoj, Hrvatskoj i Rumunjskoj izme\u0111u 5 i 6%. Osobno i korporativno bogatstvo naprosto promi\u010du ispod radara rumunjskog poreznog sustava.<\/p>\n\n\n\n Prili\u010dno je znakovit slu\u010daj korporativnog oporezivanja. Rumunjska predstavlja kompleksan ekonomski okoli\u0161 koji uklju\u010duje velike multinacionalne kompanije, dobro povezane sa svjetskom ekonomijom i koje izvla\u010de visoke profite. Me\u0111utim, oporezivanje ovih jakih igra\u010da oduvijek je bila marginalna briga za rumunjske politi\u010dke elite. Sli\u010dno vrijedi i za privatno bogatstvo gdje su tako\u0111er zabilje\u017eeni zna\u010dajni dispariteti u poreznom optere\u0107enju. Porez na velike nekretnine, porez na dividende, ve\u0107i PDV na luksuznu robu ili financijske transakcije, ra\u010dunovodstvene rupe u korporativnom porezu: sve su to teme koje sustavno izmi\u010du javnoj raspravi u Rumunjskoj.<\/p>\n\n\n\n U tom smislu rasprava o progresivnom oporezivanju istovremeno predstavlja obe\u0107avaju\u0107i po\u010detak, ali i prili\u010dnu frustraciju. Rasprava je u prvom redu usmjerena na dohotke od nadnica, a ignoriraju se najblatantniji primjeri fiskalne nejednakosti: u prvom redu flagrantna fiskalna popustljivost iskazana prema korporativnim akterima i vlasnicima zna\u010dajne imovine \u010diji izvori prihoda nadilaze pla\u0107eni rad.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Rumunjska je jedna od rijetkih zemalja koja ima proporcionalnu stopu poreza, neslavni takozvani flat rate. Predstavnik socijaldemokrata je pro\u0161log mjeseca predlo\u017eio povratak progresivnog oporezivanja. Taj prijedlog je pokrenuo o\u0161tre i pomalo bizarne rasprave koje su se u prili\u010dnoj mjeri svele na pitanje \u0161to je to “Zapad” kojem Rumunjska te\u017ei. U vrijeme dok Rumunjska nastoji smisliti […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":42256,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[110,213,345],"theme":[455],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[298],"class_list":["post-42254","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-drzava","tag-financije","tag-porezi","theme-rad","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42254","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42254"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42254\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42258,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42254\/revisions\/42258"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42256"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42254"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42254"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42254"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=42254"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=42254"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=42254"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=42254"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Slaba\u0161ni fiskalni sustav<\/h2>\n\n\n\n
Neravnomjerna optere\u0107nost<\/h2>\n\n\n\n