{"id":42248,"date":"2022-06-10T08:50:53","date_gmt":"2022-06-10T07:50:53","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=42248"},"modified":"2022-06-10T09:02:54","modified_gmt":"2022-06-10T08:02:54","slug":"solidarnost-umjesto-homonacionalizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=42248","title":{"rendered":"Solidarnost umjesto homonacionalizma"},"content":{"rendered":"\n

Homonacionalizam je termin koji je uvela ameri\u010dka filozofkinja Jasbir K. Puar da bi ozna\u010dila politi\u010dke strategije kojima se LGBT+ zajednica i njihova prava koriste u svrhu klasificiranja nacionalnih dr\u017eava kao manje ili vi\u0161e razvijenih. Rije\u010d je o praksama koje se historijski povezuju s napretkom LGBT+ prava na zapadu, ulaskom u politi\u010dki mainstream i u svijet kapitalisti\u010dke proizvodnje i potro\u0161nje roba i usluga. Nama najbli\u017ei primjer je turisti\u010dka industrija. U turizmu se pojedine destinacije reklamiraju kao LGBT+ friendly <\/em>poput primjerice Izraela da bi potakle zapadnu LGBT+ srednju klasu na potro\u0161nju na njihovom tr\u017ei\u0161tu, a ne primjerice Egiptu, Tunisu ili Turskoj, konkurentnim turisti\u010dkim destinacijama i ve\u0107inski muslimanskim zemljama u kojima je stanje LGBT+ prava lo\u0161ije nego u Izraelu i u kojima se pripadnici zapadne LGBT+ populacije ne mogu osje\u0107ati slobodno i opu\u0161teno kao, primjerice, u Tel Avivu. Naravno, ovakve strategije, osim \u0161to su nacionalisti\u010dke i \u0161ovinisti\u010dke, imaju i unutarnje politi\u010dke ciljeve. Konkretno u Izraelu se nastavljaju na dugu tradiciju ideolo\u0161kog aparata dr\u017eave koji Izrael \u017eeli predstaviti kao progresivnu zapadnu demokraciju, a Palestince kao zaostale Arape. Pritom, takve strategije dugoro\u010dno onemogu\u0107uju bilo kakav oblik transetni\u010dke solidarnosti me\u0111u LGBT+ populacijom u Izraelu, ili transnacionalne solidarnosti globalno. Puar je svoju teoriju homonacionalizma empirijski potkrijepila primjerima iz ranih 2000-ih i vremena tzv. rata protiv terorizma kada su ameri\u010dka vlada i ameri\u010dki kapitalizam koristili homonacionalisti\u010dke strategije kako bi prikazali vlastitu kulturu i civilizaciju kao vrjedniju i razvijeniju od neprijateljske. Bio je to samo jedan od slojeva sistemske islamofobije koju je provodio re\u017eim Busha mla\u0111eg. <\/p>\n\n\n\n

Rat u Ukrajini je ovakve homonacionalisti\u010dke strategije doveo i me\u0111u LGBT+ populaciju u Isto\u010dnoj Europi kojoj je \u017eivot s\u00a0konzervativnim i reakcionarnim politikama i politi\u010darima ve\u0107 sam po sebi te\u017eak. Kao najo\u010ditiji primjer takvih strategija je anga\u017eiranje dijela ukrajinske LGBT+ populacije u vojnim formacijama i predstavljanje toga kao borbe europskih vrijednosti protiv putinovske antizapadne i antimodernisti\u010dke ideologije \u010dije su prve \u017ertve bili upravo LGBT+ ljudi. Posebice u \u010ce\u010deniji gdje su izlo\u017eeni progonu, mu\u010denjima i ubojstvima koje provodi re\u017eim Ramzana Kadirova. A sad taj isti Kadirov\u00a0zajedno sa svojim milicijama provodi Putinovu politiku na rati\u0161tima u Ukrajini. U ratnim okolnostima u kojima je propaganda bitno oru\u017eje, homonacionalizam je tek jedna od\u00a0 strategija homogenizacije nacije i, u ovom slu\u010daju, militarizacije LGBT+ ljudi. Kao pop kulturni prilog toj tezi jedno je vrijeme socijalnim mre\u017eama kolao mem u kojem je ukrajinski nacionalist i kolaboracionist Stepan Bandera prikazan kao svojevrsna i doslovna queer<\/em> ikona. Slike s nedavnog\u00a0Pridea u Rigi pokazuju u prvom planu latvijske i ukrajinske zastave. Zastave duginih boja su u pozadini. Tamo je pak dugo vremena upravo ruska zajednica zajedno sa svojim politi\u010dkim predstavnicima bila najglasniji protivnik prajdova i progresa po pitanju LGBT+ prava. To sve je dovelo do toga da je Riga Pride danas primarno mjesto borbe protiv Rusije, a tek onda za boje s LGBT+ zastava. Svi ovi primjeri pokazuju da LGBT+ ljudi i njihova prava ne postoje u nekom vakuumu deklaracija i frazema ljudskih prava, nego u realnim geopoliti\u010dkim i ekonomskim odnosima te nacionalnim teritorijima. Pritom je upravo LGBT+ pokret, koliko god bio heterogen pa i fragmentiran upravo homonacionalisti\u010dkim strategijama, taj koji ima ulogu zauzeti vrijednosni stav na tragu svojih povijesnih tradicija: antiratne, pacifisti\u010dke, internacionalisti\u010dke.<\/p>\n\n\n\n

A upravo na tom tragu je i nedavna najava prvog zajedni\u010dkog ciparskog prajda koji bi trebao i simboli\u010dki ujediniti LGBT+ zajednicu ovog razjedinjenog otoka i njegovog glavnog grada Nikozije 18. lipnja. Povorka \u0107e krenuti s dvije lokacije. Jedna \u0107e biti u gr\u010dkom, a druga u turskom dijelu grada, a simboli\u010dki \u0107e se susresti u zoni razgrani\u010denja Turske Republike Sjeverni Cipar i Republike Cipar. Kao\u00a0\u0161to su naglasili organizatori<\/a>, rije\u010d je o komunalnom, grassroots<\/em> doga\u0111aju koji ujedinjuje sve ciparske zajednice i veliki broj tamo\u0161njih LGBT+ organizacija te po\u010diva na ideji solidarnosti me\u0111u LGBT+ ljudima bez obzira na njihovu naciju i kulturu. Usprkos dominaciji homonacionalizma koji je u ratu u Ukrajini pokazao tek zadnju od svojih faceta, LGBT+ pokret koji po\u010diva na, recimo to i otvoreno, lijevim politi\u010dkim vrijednostima, i dalje ostaje jedina prava alternativa strategijama kapitalisti\u010dke i nacionalisti\u010dke kooptacije na\u0161e borbe i na\u0161ih dosada\u0161njih pobjeda<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Homonacionalizam je termin koji je uvela ameri\u010dka filozofkinja Jasbir K. Puar da bi ozna\u010dila politi\u010dke strategije kojima se LGBT+ zajednica i njihova prava koriste u svrhu klasificiranja nacionalnih dr\u017eava kao manje ili vi\u0161e razvijenih. Rije\u010d je o praksama koje se historijski povezuju s napretkom LGBT+ prava na zapadu, ulaskom u politi\u010dki mainstream i u svijet kapitalisti\u010dke […]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":42250,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[525,103,504,108,25,307],"theme":[458],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[1630],"class_list":["post-42248","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-cipar","tag-ideologija","tag-izrael","tag-lgbt","tag-nacionalizam","tag-ukrajina","theme-drustvo","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42248","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42248"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42248\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42253,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42248\/revisions\/42253"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42250"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42248"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42248"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42248"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=42248"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=42248"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=42248"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=42248"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}