Svima nam je poznato da uredni\u010dko opremanje \u010dlanaka i vijesti u medijima nerijetko ne odgovara samom sadr\u017eaja \u010dlanaka i vijesti. Opremanje se u prili\u010dnoj mjeri rukovodi klikbejtom, a znaju se i istaknuti aspekti koji ne pokrivaju u potpunosti ono izne\u0161eno u samom tekstu. Svi smo, dakle, naviknuli na te trikove i raspola\u017eemo obrascima za njihovo dekodiranje, me\u0111utim, bez obzira na iskustvo i alate potpuni “imunitet” se ne mo\u017ee ste\u0107i. Pogotovo ako nam, zbog niza \u017eivotnih i ekonomskih razloga koji rezultiraju manjkom vremena, pra\u0107enje svakodnevne medijske produkcije predstavlja svojevrsni luksuz.<\/p>\n\n\n\n
No, nisu samo klikbejtovi i selektivno o\u0161trenje atraktivnosti jedini modeli “manipulacije”. Postoje i oni ne\u0161to suptilniji koji mogao izgledati naprosto kao rezultat odabira ove ili one jezi\u010dne opcije koja nema pretjerane veze sa samim sadr\u017eajem. Me\u0111utim, ti naizgled nevini odabiri iz sfere jezi\u010dne mehanike \u010desto u sebi kriju decidiranu ideolo\u0161ku poziciju ili pretpostavljaju tobo\u017ee neutralan politi\u010dko-ideolo\u0161ki sud. Valja istaknuti da ti odabiri nisu uvijek dio podmuklog uredni\u010dkog plana kako bi se zamaglili odre\u0111eni interesi i pro\u0161vercali politi\u010dki stavovi. Oni mogu biti i rezultat rada “politi\u010dkog nesvjesnog”, da, uz pokoju ogradu, preuzmemo pojam marksisti\u010dkog teoreti\u010dara knji\u017eevnosti Fredrica Jamesona. Odabir, recimo, nekog naizgled neutralnog glagola mo\u017ee biti simptom ideolo\u0161kog opredjeljenja bez da ga je onaj koji ga je odabrao svjestan tog u\u010dinka.<\/p>\n\n\n\n
Kako funkcioniraju takvi odabiri i simptomi slikovito nam pokazuje dana\u0161nji broj Jutarnjeg lista. Naime, jedan od \u010dlanaka<\/a> se bavi zavr\u0161etkom pregovora sindikata i poslodavaca o novim izmjenama i dopunama Zakona o radu. Prijedlog izmjena i dopuna bi uskoro trebao krenuti u parlamentarnu proceduru, a Jutarnji je donio svojevrstan izvje\u0161taj s pregovora. Zavr\u0161ne formulacije u prijedlogu jo\u0161 nisu poznate, a \u010dlanak nam je predstavio klju\u010dne sporne to\u010dke oko kojih su sukobljavali sindikati i poslodavci. Tu spadaju, na primjer, rad na odre\u0111eno i rad nakon 65. godine. Upravo je potonja sporna to\u010dka bila i inspiracije za “naslove” \u010dlanka i njegovu obradu. Pod “naslovima” mislimo na to da malo variraju s obzirom na to gdje se nalaze: na fizi\u010dkoj naslovnici novina, na naslovnici portala ili u samom \u010dlanku.<\/p>\n\n\n\n Pa tako u samom \u010dlanku naslov glasi: “Hrvati \u0107e mo\u0107i raditi sve do 68. godine \u017eivota, poslodavci ih sa 65 vi\u0161e ne\u0107e mo\u0107i slati u penziju”. Na naslovnici portala naslov zvu\u010di malo druk\u010dije: “Hrvati \u0107e mo\u0107i raditi sve do 68. godine \u017eivota, ukida se pravo poslodavca da ih umirovi sa 65”. A na kiosku mo\u017eete vidjeti naslovnicu na kojoj pi\u0161e: “Radnik \u0107e mo\u0107i ostati na poslu do 68. godine”. I odmah ispod: “Ukida se odredba po kojoj je poslodavac mogao umiroviti radnika \u010dim je navr\u0161io 65.”. Sve ove varijante, uz variranje u intenzitetu, zapravo poru\u010duju istu stvar: radnici \u017eele raditi \u0161to dulje, a poslodavci su im to dosad onemogu\u0107avali. \u0160tovi\u0161e, saznajemo tako da je mirovina radnika bila “pravo poslodavca”, a ne povijesno izboreno socijalno pravo. Novim izmjenama i dopunama zakona poslodavac \u0107e morati po\u0161tovati \u017eelje radnika. Naravno, sam \u010dlanak problemu autonomije radnika i poslodavaca ne pristupa ba\u0161 tako i izravno se tvrdi da je upitno tko bi \u017eelio raditi nakon 65. godine i u kojim to industrijama.<\/p>\n\n\n\n Naslovi koji sugeriraju da su dosad poslodavci i dr\u017eava uskra\u0107ivali radnicima mogu\u0107nost da rade do kada \u017eele ne uzimaju u obzir socijalni sadr\u017eaj te \u017eelje. Za\u0161to bi radnici \u017eeljeli raditi i nakon 65. godine ako bi im mirovine bile dovoljne za dostojanstven \u017eivot? I za\u0161to je ta “\u017eelja”, na primjer, prisutnija kod akademskih radnika nego kod onih manualnih? Ti naslovi zapravo samo rade na normalizaciji rada u starosti i to tako da ga definiraju kao prostu \u017eelju radnika. I nije \u010dudno da se pojavljuju ba\u0161 sada. Kako donosi<\/a> dana\u0161nji Novi list, sna\u017eno je porastao broj umirovljenika koji rade 20 sati tjedno. Ove godine u svibnju ih je bilo 22.148, \u010dak 52,7% vi\u0161e nego u isto vrijeme pro\u0161le godine. Uloga Jutarnjeg lista je tu da nam pojasni da ih na zaposlenje nije natjerala neima\u0161tina nego \u010dista \u017eelja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Svima nam je poznato da uredni\u010dko opremanje \u010dlanaka i vijesti u medijima nerijetko ne odgovara samom sadr\u017eaja \u010dlanaka i vijesti. Opremanje se u prili\u010dnoj mjeri rukovodi klikbejtom, a znaju se i istaknuti aspekti koji ne pokrivaju u potpunosti ono izne\u0161eno u samom tekstu. Svi smo, dakle, naviknuli na te trikove i raspola\u017eemo obrascima za njihovo […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":42244,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[28,668],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-42242","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-mediji","tag-radnicka-prava","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42242","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42242"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42242\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42246,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42242\/revisions\/42246"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42244"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42242"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42242"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42242"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=42242"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=42242"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=42242"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=42242"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}