{"id":4224,"date":"2015-01-23T08:00:02","date_gmt":"2015-01-23T07:00:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=4224"},"modified":"2015-01-23T14:04:23","modified_gmt":"2015-01-23T13:04:23","slug":"vidljivi-i-nevidljivi-pritisci-na-slobode-medija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=4224","title":{"rendered":"Vidljivi i manje vidljivi pritisci na slobode medija"},"content":{"rendered":"

Kad se u kontekstu Balkana pri\u010da o medijskim slobodama uglavnom se govori o prevelikom pritisku politi\u010dara ili fizi\u010dkim napadima na novinare. Premda ozbiljan problem, ovo nisu jedini oblici gu\u0161enja medijskih sloboda. Manje vidljiv medijski pritisak svakako je diktat tr\u017ei\u0161ta.
\n<\/strong><\/p>\n

Srpski premijer Aleksandar Vu\u010di\u0107 prije desetak dana na\u0161ao se na udaru (internet) medija. Nakon sjednice Predsedni\u0161tva Srpske napredne stranke (SNS) odr\u017eane 9. januara ove godine, Vu\u010di\u0107 je na pitanje o spornom tenderu za ispumpavanje vode iz ugljenokopa Tamnava novinarima odgovorio optu\u017eiv\u0161i Balkansku istra\u017eiva\u010dku mre\u017eu BIRN, koja je pri\u010du otkrila, da su “la\u017eovi”. To\u010dnije, Vu\u010di\u0107 je kazao: “BIRN, to su oni koji su lagali oko Er Srbije, oni koji su dobili pare od gospodina Devenporta i EU da govore ne\u0161to protiv Vlade Srbije. Tim la\u017eovima recite da su opet lagali”.<\/p>\n

Na Vu\u010di\u0107eve izjave reagirali su brojni akteri, me\u0111u kojima i sam BIRN<\/a>, Nezavisno udru\u017eenje novinara Srbije NUNS<\/a>, te glasnogovornica<\/a> Evropske komisije za politiku susjedstva i pregovore o pro\u0161irenju Maja Kocijan\u010di\u010d, koja je kao neosnovane odbacila tvrdnje premijera Srbije prema kojima Europska unija pojedinim organizacijama pla\u0107a da vode kampanju protiv Vlade Srbije. Premijer Vu\u010di\u0107 nije ostao\u00a0du\u017ean ni glasnogovornici Kocijan\u010di\u010d za koju je kazao da ga poku\u0161ava “u\u0107utkati” te je cijelu pri\u010du vje\u0161to zaspinao<\/em> poku\u0161av\u0161i sebe prikazati \u017ertvom pretjeranih vanjskih uplitanja EU u rad Vlade Srbije. Pozivao<\/a> se pritom i na slobodu medija i na demokraciju, a govorio je i o europskim vrijednostima, no pri\u010du koju je objavio BIRN nije uspio diskreditirati.<\/p>\n

O medijskoj percepciji Vu\u010di\u0107evog utjecaja na medije govori i stav mnogih novinara u Srbiji da je dugogodi\u0161nja i poznata politi\u010dka emisija “Utisak nedelje” skinuta sa komercijalne televizije u privatnom vlasni\u0161tvu TV B92 upravo radi njegovog politi\u010dkog pritiska. Da premijer Vu\u010di\u0107, ba\u0161 kao i njegov bliski suradnik te ministar u Vladi Aleksandar Vulin<\/a>, posebnu pozornost posve\u0107uje svom odnosu s medijima govori istra\u017eivanje \u0161to ga je proveo portal Cenzolovka koji se bavi cenzurom i slobodom medija.<\/p>\n

Ljubav srpskih politi\u010dara i medija<\/strong><\/p>\n

Publikacija<\/a> “Godina ljubavi” autora Perice Gunji\u0107a koja je analizirala naslovnice dnevnih novina otkriva kako se tijekom 2014. godine Aleksandar Vu\u010di\u0107 na naslovnici pojavio \u010dak 877 puta, od \u010dega je tek 6 naslovnica o Vu\u010di\u0107u govorilo u negativnom kontekstu. Usporedbe radi, zvijezde sporta i estrade poput Novaka \u0110okovi\u0107a i Svetlane Ra\u017enatovi\u0107, ili pak srpski predsjednik Tomislav Nikoli\u0107 i biv\u0161i premijer Ivica Da\u010di\u0107 koji je premijersko mjesto u maju ove godine prepustio Vu\u010di\u0107u, svi zajedno imaju manje naslovnica od aktualnog premijera. Vu\u010di\u0107 se na naslovnicama znao na\u0107i \u010dak i onda kada uop\u0107e nije bio spomenut u vijesti koja je bila ilustrirana njegovom fotografijom, navodi Cenzolovka. On je postao simbolom pridru\u017eivanja Srbije EU. Vu\u010di\u0107eva fotografija ilustrirala je i naslove o prora\u010dunu, investicijama, \u0161tednjama, kao i vijesti o stranci koje je \u010dlan.<\/p>\n

Srpski mediji kriti\u010dni prema Vladi Republike Srbije protekle su godine imali pune ruke posla poku\u0161avaju\u0107i objasniti na koje se sve na\u010dine na njih vr\u0161e pritisci. Osim politi\u010dkih pritisaka i cenzure, novinari u Srbiji su pod fizi\u010dkim prijetnjama i zastra\u0161ivanjima, \u0161to se toliko \u010desto doga\u0111a da je NUNS objavio publikaciju Hronika<\/a> napada i pritisaka na novinare u 2014. godini u kojoj se mo\u017ee prona\u0107i detaljan popis napada.<\/p>\n

Tako\u0111er, pristup ogla\u0161avanju u medijima u Srbiji je i dalje pod kontrolom malog broja ekonomskih i politi\u010dkih aktera, \u0161to podrazumeva zna\u010dajan rizik od uticaja na medije i samocenzure. Mediji koji u velikoj mjeri ovise o oglasima kao samostalnim sredstvima prihoda izlo\u017eeni su manipulacijama reklamnih agencija. Taj se utjecaj u Srbiji doga\u0111a putem netransparetnih ugovora, netransparetnih vlasni\u0161tva nad agencijama, ali i neravnomjernim raspodjelama sredstava iz javnih fondova i fondova za ogla\u0161avanje pod dr\u017eavnom kontrolom, npr. iz javnih kompanija i lokalnih samouprava. U istra\u017eivanju provedenom na ovu temu BIRN je zaklju\u010dio<\/a> da je djelovanje reklamnih agencija koje su pod izravnom politi\u010dkom kontrolom jedan od klju\u010dnih uzroka za pojavu autocenzure i ograni\u010davanja slobode izra\u017eavanja u srpskim medijima. “Za razliku od drugih tr\u017ei\u0161ta, karakteristika Srbije je da u poslu posredovanja u prodaji oglasnog prostora medijima vode\u0107u ulogu imaju agencije koje su u vlasni\u0161tvu ljudi iz vrha srpske politike”. Istra\u017eivanje BIRN-a pokazuje da su u prethodne dvije godine najmanje \u010detiri kompanije, “\u010diji je godi\u0161nji bud\u017eet za ogla\u0161avanje izme\u0111u devet i deset miliona evra, napustile do tada neprikosnovenu agenciju lidera Demokratske stranke (DS) Dragana \u0110ilasa, Dajrekt medija, i sklopile nove ugovore sa agencijama okupljenim oko Sr\u0111ana \u0160apera, nekada \u010dlana Predsedni\u0161tva DS-a. U ovaj pul ulazi i agencija Sekond, koja je registrovana u novembru 2012. godine, a iza \u010dijeg osnivanja, prema saznanjima BIRN-a, stoji Goran Veselinovi\u0107, \u010dlan Glavnog odbora Srpske napredne stranke i biv\u0161i poslodavac Aleksandra Vu\u010di\u0107a”.<\/p>\n

Srbija nije iznimka u borbi novinara za sve oblike slobode nad vlastitim radom, no kad se govori o slobodi medija pre\u010desto se ta sintagma koristi u kontekstu slobode od politi\u010dkog utjecaja pri \u010demu se zanemaruju razni drugi utjecaji koji utje\u010du na stupanj neslobode. Da je apsolutno nu\u017eno da mediji budu slobodni od politi\u010dkih pritisaka op\u0107e je mjesto, no kad se pritisak suzbije, to ipak ne garantira slobodu medija jer jo\u0161 uvijek ostaju neotkriveni razli\u010diti drugi utjecaji, poput ogla\u0161iva\u010dkog koji je mo\u017eda i sna\u017eniji pritisak od politi\u010dkog jer \u010de\u0161\u0107e funkcionira primoravaju\u0107i novinare na autocenzuru. U Srbiji je jo\u0161 uvijek velik broj medija na javnom bud\u017eetu zbog \u010dega su dobrim dijelom li\u0161eni pritisaka ogla\u0161iva\u010da koji postaju sve ve\u0107i problem u nekim drugim zemljama regije. No to bi se po svemu sude\u0107i uskoro trebalo promijeniti. Europska unija vi\u0161e je puta poru\u010divala Srbiji kako je privatizacija ve\u0107ine medija nu\u017ean korak na europskom putu Srbije. Od Srbije se tra\u017ei prestanak izravnog financiranja medija, novinara i agencija, a posljedice provedenih privatizacija u Srbiji ve\u0107 postaju vidljive. U nekima od tih privatizacija, pojedine televizije, radija i novinske ku\u0107e pale su u ruke lokalnih mo\u0107nika pri \u010demu je oko 4.000 ljudi ostalo bez posla, a mnoge redakcije vi\u0161e ne postoje. Oko trideset posto privatizacija medija provedenih do 2014. poni\u0161teno je, a bar jo\u0161 toliko redakcija je nestalo<\/a>.<\/p>\n

Bosna i Hercegovina: policijski pretresi i prijetnje smr\u0107u
\n<\/strong><\/p>\n

Najpoznatiji pritisak na medije u pro\u0161loj godini u Bosni i Hercegovini dogodio se pred sam kraj 2014. godine kada su u prostorije nezavisnog portala Klix u Sarajevu upale Kriminalisti\u010dke policije MUP-a Republike Srpske i Kantona Sarajevo. To je bila reakcija na audio snimku<\/a> koju je objavio Klix, a na kojoj su se \u010duli glasovi dviju \u017eenskih osoba od kojih se za jednu moglo pretpostaviti da se radi o nedavno izabranoj premijerki RS \u017deljki Cvijanovi\u0107. Ona je s drugom nepoznatom \u017eenskom osobom razgovarala o kupovini opozicijskih zastupnika u Narodnoj skup\u0161tini RS radi formiranja parlamentarne ve\u0107ine. Pretres redakcije Klixa trajao je sedam sati, a u njoj su uni\u0161teni kompjuteri, zaplijenjeni hard diskovi, USB stickovi, CD-ovi, razni dokumenti, pa \u010dak i mobiteli. Novinarima Klixa bilo je zabranjeno pisati o pretresu, no vijest i snimka pro\u0161irile su se medijima ne samo u BiH, ve\u0107 i preko granice, u Hrvatsku i Srbiju.<\/p>\n

Osim upada u prostorije portala Klix.ba, od 2006. godine zabilje\u017eeno je 400 slu\u010dajeva kr\u0161enja slobode izra\u017eavanja i individualnih prava novinara, od kojih su neki fizi\u010dki napadi na novinarske ekipe BNTV i TVSA, sudska zabrana objavljivanja informacija za FTV, uskra\u0107ivanje akreditacije novinarima BN televizije za ulazak u Palatu predsjednika RS-a i verbalni napad na urednike portala Ta\u010dno.net. Od 400 zabilje\u017eenih slu\u010dajeva u njih 60 zabilje\u017eena prijetnja smr\u0107u ili fizi\u010dkim napadom.<\/p>\n

Policija sporo procesuira ove slu\u010dajeve, ako ih uop\u0107e i procesuira. Slu\u017ebene istrage lansirane su tek u 22 posto slu\u010dajeva. Stoga su novinari u BiH ove godine odlu\u010dili uzeti stvari u svoje ruke, te su 2015. godinu proglasili “godinom borbe za slobodu medija i prava novinara u BiH”. Ve\u0107 po\u010detkom januara odr\u017eani su prosvjedi u Banja Luci<\/a>, Sarajevu<\/a>, Gora\u017edu, Zenici i Tuzli. Banjalu\u010dki prosvjed pritom je zahtijevao<\/a> konkretne poteze nadle\u017enih tijela u Banja Luci, Mostaru i Sarajevu, dok je Sarajevski prosvjed tra\u017eio da se napadi na novinare definiraju kao kaznena djela, a ne kao prekr\u0161aji. Tra\u017eili su tako\u0111er i procesuiranje svih registriranih kr\u0161enja sloboda medija i napada na novinare.<\/p>\n

Makedonija: zatvaranja i la\u017eni svjedoci
\n<\/strong><\/p>\n

Jo\u0161 gore stanje u medijima vlada u Makedoniji<\/a>, gdje su novinari ve\u0107 odavno navikli na fizi\u010dke napade. Godina 2013. bila je izrazito opasna po \u017eivot makedonskih novinara. Najradikalniji primjer sumnjive smrti novinara u Makedoniji je slu\u010daj Nikole Mladenova<\/a> po kome je posthumno nazvana i nagrada za istra\u017eiva\u010dko novinarstvo, a koji je 2013. godine poginuo u prometnoj nesre\u0107i na autocesti blizu Skopja. O sumnjivim okolnostima njegove smrti pisala je Nova Makedonija<\/a> \u010diji je novinar Tomislav Ke\u017earovski kasnije iste godine osu\u0111en na 4 i pol godine zatvorske kazne koja je ovih dana preina\u010dena na dvije godine ku\u0107nog pritvora od \u010dega novinar mora odslu\u017eiti jo\u0161 ne\u0161to vi\u0161e od tri mjeseca. Trenutno se nalazi na jednomjese\u010dnom dopustu iz ku\u0107nog pritvora, \u0161to je iskoristio za predvo\u0111enje prosvjeda<\/a> novinara odr\u017eanog u utorak 20. januara 2015. pred zgradom Makedonske vlade. Ke\u017earovski je tere\u0107en za odavanje identiteta svjedoka u slu\u010daju ubojstva. Svjedok je kasnije potvrdio da je izjavu dao pod pritiskom policije radi \u010dega su osumnji\u010denici bili oslobo\u0111eni, a Ke\u017earovski koji je citirao policijsko izvje\u0161\u0107e odbio je institucijama odati izvor koji mu je dokument dostavio. Osim Ke\u017earovskog, u tom su slu\u010daju uhi\u0107eni i osu\u0111eni na zatvorske kazne bili i suci, tu\u017eitelji i advokati.<\/p>\n

Makedonija nema veliki broj tiskanih medija. Najve\u0107i broj medija dobiva financijske injekcije od Vlade ali i poduzetnika. Ve\u0107ina privatnih medija povezana je ili ovisna o politi\u010dkim ili poduzetni\u010dkim interesima. U Makedoniji raste broj medija koji se zatvaraju, prema mi\u0161ljenju<\/a> Nasera Selmanija, predsjednika Udru\u017eenja novinara Makedonije, jedan dio medija zatvara se zbog prevelikog pritiska Vlade, poput televizije A1, dok ih dio propada zbog ekonomskih razloga. Vlada ima ogroman utjecaj na medije u Makedoniji i to prvenstveno zbog \u010dinjenice da je upravo Vlada najve\u0107i ogla\u0161iva\u010d. Vlada putem distribucije svojih oglasa vr\u0161i selekciju adekvatnih i neadekvatnih medija, te onima koji o njoj dobro pi\u0161u poma\u017ee odr\u017eati se, dok onima koji o njoj pi\u0161u kriti\u010dno uskra\u010divanjem oglasa poku\u0161ava ubrzati nestanak.<\/p>\n

Utjecaj na medije putem distribucije oglasa jedan je od najra\u0161irenijih utjecaja na ure\u0111iva\u010dke politike u zemljama u kojima ve\u0107ina medija ovisi o sredstvima prikupljenima na tr\u017ei\u0161tu, a ne o javnim bud\u017eetima. U slu\u010daju govora o slobodi medija u Makedoniji neizbje\u017eno se postavlja pitanje da li bi se o ovom obliku pritiska uop\u0107e pisalo da je kojim slu\u010dajem neka korporacija najve\u0107i ogla\u0161iva\u010d?<\/p>\n

Hrvatska: porezne olak\u0161ice i autocenzura
\n<\/strong><\/p>\n

U Hrvatskoj je situacija u medijima naizgled bolja nego u zemljama regije. Fizi\u010dkih nasrtaja na novinare ima relativno malo. Zabilje\u017eeni su slu\u010daj te\u0161kog fizi\u010dkog napada na novinara Jutarnjeg lista<\/a> te slu\u010daj ubojstva vlasnika tjednika Nacional Ive Pukani\u0107a, \u0161to je pak slu\u010daj za kojeg ne postoji konsenzus da li je \u017ertva stradala zbog svojih novinarskih istupa ili zbog veza sa regionalnim kriminalnim miljeom. Obra\u010duni s novinarima u Hrvatskoj doga\u0111aju se prema ne\u0161to druga\u010dijem modelu od gore opisanih.<\/p>\n

Novinari u Hrvatskoj donedavno su bili relativno dobro pla\u0107eni. Osim televizijskih zvijezda, i pojedini novinari tiskovina imali su astronomski visoke<\/a> honorare. Me\u0111utim, u posljednjih nekoliko godina prema procjenama posao je u medijima izgubilo izme\u0111u 1500 i 2000 ljudi. Proces privatizacije medija i osnivanja novih, privatnih komercijalnih medija u Hrvatskoj se odvijao od po\u010detka devedesetih i odavno je zavr\u0161en. Osim Hrvatske radiotelevizije vi\u0161e se nema \u0161to privatizirati. Broj medija ovisnih o prihodima s tr\u017ei\u0161ta je izrazito velik. No tr\u017ei\u0161te samo ne mo\u017ee apsorbirati sva postoje\u0107a izdanja \u0161to zna\u010di da mediji u Hrvatskoj \u010desto nastaju, kratko traju i jo\u0161 \u010de\u0161\u0107e nestaju.<\/p>\n

Zabilje\u017eeni slu\u010dajevi eksplicitnog pritiska na medije su rijetki, me\u0111utim neki mediji u simbiotskim su odnosima sa strankama na vlasti, ma o kojim se strankama radilo. U zamjenu za porezne olak\u0161ice, \u0161to Europska unija dopu\u0161ta kao neizravnu mjeru financiranja medija, pojedini mediji objavljuju povjerljive informacije o budu\u0107im reformama i javnim politikama vlade \u0161to pak obi\u010dno slu\u017ei kao probni balon da se promotri odakle \u0107e otpor iz javnosti dolaziti i u kojem \u0107e se smjeru kretati. Isti ti mediji kao neprijatelje naj\u010de\u0161\u0107e identificiraju upravo svoje \u010ditatelje, nedefiniranu naj\u0161iru javnost \u010diji najve\u0107i dio \u010dine upravo oni koji \u0107e tim reformama, u prvom redu sni\u017eavanjem cijene rada i demontiranjem socijalne dr\u017eave, biti najvi\u0161e pogo\u0111eni. Autocenzura u ovim medijima najvidljiviji je oblik pritiska na medijske slobode.<\/p>\n

Mogu\u0107nosti otpora<\/strong><\/p>\n

Zbog lagodne srednjoklasne pozicije koju je donedavno bilo lako ostvariti radom u medijima, ve\u0107ina novinara nema nikakvu klasnu svijest, odnosno sebe ne percipira kao dio radni\u010dke klase, ve\u0107 se smatraju individualcima \u010dije osobno mi\u0161ljenje kroji javno mnijenje. Istovremeno, autocenzura u hrvatskim medijima akutniji je problem od cenzure, fizi\u010dkih prijetnji i politi\u010dkih utjecaja na medije. U situaciji akutne krize medija u Hrvatskoj, kada vi\u0161e desetaka medijskih radnika na mjese\u010dnoj razini gubi posao, ovom skupinom ljudi \u0161iri se egzistencijalna panika koja onemogu\u0107ava solidarizaciju i izgradnju mre\u017ee koja bi se zajedni\u010dkim snagama borila protiv nastavka ovog procesa. Ogla\u0161iva\u010di u Hrvatskoj su presna\u017ean faktor koji ima veliki i neizravan faktor na ure\u0111iva\u010dku politiku. Primjera radi, dovoljno je istaknuti paradoks da se najve\u0107i poduzetnik u Hrvatskoj, Ivica Todori\u0107, od komercijalnih medija naj\u010de\u0161\u0107e pojavljuje kao meta kritike tek na jednom komercijalnom portalu koji zauzvrat ne dobiva oglase od koncerna koji je najve\u0107i ogla\u0161iva\u010d, novinski distributer, vlasnik prodajnog lanca na tr\u017ei\u0161tu i najve\u0107i korisnik dr\u017eavnih subvencija, a na \u010dijem je \u010delu Ivica Todori\u0107. Kao kompenzaciju za pisanje o aferama komercijalni portali, da bi pre\u017eivjeli, cijenu oglasnog prostora di\u017eu fotografijama ku\u0107nih ljubimaca i golih \u017eena. Komercijalni mediji autocenzuru i cenzuru prevladavaju dobro pla\u0107enim kolumnistima \u010dije se mi\u0161ljenje smatra privatnim mi\u0161ljenjem intelektualaca i koje stoji jasno izdvojeno od ure\u0111iva\u010dke politike medija.<\/p>\n

Neposlu\u0161ni novinari koji ulaze u konflikte s vlasnicima medija u kojem rade u Hrvatskoj u pravilu ne zavr\u0161avaju pretu\u010deni, ve\u0107 bez posla i bez nade u novo zaposlenje. Za uvjeriti se u istinitost ove tvrdnje dovoljno je pogledati popis nagra\u0111ivanih novinara<\/a> Hrvatskog novinarskog dru\u0161tva. Iz popisa je vidljivo da je dobar dio nagra\u0111ivanih novinara u posljednjih nekoliko godina ostao bez posla s malom nadom za ponovno zapo\u0161ljavanje u medijima. Ukoliko se ponovno i zaposle, pla\u0107e na novim radnim mjestima biti \u0107e im po novim platnim standardima struke, a oni su pora\u017eavaju\u0107i.<\/p>\n

Procijenjenih do 2000 izgubljenih radnih mjesta u medijima najva\u017eniji su oblik razli\u010ditih pritisaka na slobodu medija u Hrvatskoj. Fizi\u010dko nasilje mo\u017eda je rijetko, no egzistencijalni strah od gubitka sredstava za \u017eivot koji vlada me\u0111u medijskim radnicima jo\u0161 uvijek je problem jer istovremeno poga\u0111a ve\u0107inu novinara i onemogu\u0107uje solidarnost pa i proteste kakvima smo posljednjih tjedana mogli svjedo\u010diti u ostalim balkanskim zemljama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Procijenjenih do 2000 izgubljenih radnih mjesta u medijima najva\u017eniji su oblik razli\u010ditih pritisaka na slobodu medija…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":4228,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[28],"theme":[458],"country":[35,38,24,11],"articleformat":[450],"coauthors":[47],"class_list":["post-4224","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-mediji","theme-drustvo","country-bih","country-hrvatska","country-makedonija","country-srbija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4224","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4224"}],"version-history":[{"count":17,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4224\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4249,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4224\/revisions\/4249"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4228"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4224"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4224"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4224"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=4224"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=4224"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=4224"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=4224"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}