{"id":42133,"date":"2022-05-27T12:01:00","date_gmt":"2022-05-27T11:01:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=42133"},"modified":"2022-05-27T12:11:17","modified_gmt":"2022-05-27T11:11:17","slug":"najveci-nato-skeptici-u-svedskoj-i-finskoj-su-mladi-muskarci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=42133","title":{"rendered":"Najve\u0107i NATO-skeptici u \u0160vedskoj i Finskoj su mla\u0111i mu\u0161karci"},"content":{"rendered":"\n<p>Pristupanje \u0160vedske i Finske NATO-u u Hrvatskoj se, a i u \u0161iroj regiji, uglavnom promatra iz perspektive izbornog zakona u Bosni i Hercegovini. Najzaslu\u017eniji za takav neobi\u010dan status va\u017ene teme europske politike u na\u0161im raspravama je hrvatski predsjednik Zoran Milanovi\u0107 koji je najavio blokadu ulaska navedenih skandinavskih zemalja u NATO ako &#8220;me\u0111unarodna zajednica&#8221; ne pridonese novom izbornom zakonu koji bi trebao sna\u017enije \u0161tititi prava Hrvata u Bosni i Hercegovini. Milanovi\u0107eva briga za sunarodnjake u susjednoj dr\u017eavi vjerojatno je tek posljedica odlu\u010dnosti da se u europskim okvirima nametne kao rezolutniji i odva\u017eniji od primarnog konkurenta Andreja Plenkovi\u0107a. Ali ti adolescentski porivi predsjednika u prili\u010dnoj mjeri utje\u010du i na ovda\u0161nji tretman samog pitanja ulaska \u0160vedske i Finske u vojnu organizaciju.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao dobar uvod u tamo\u0161nje politi\u010dke prilike kad je upitanju NATO ponudila je <a href=\"https:\/\/newleftreview.org\/sidecar\/posts\/joining-the-west\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Lily Lynch<\/a> na stranicama Sidecara, svojevrsnog &#8220;tjednika&#8221; New Left Reviewa. Ovdje \u0107emo se ograni\u010diti na par najzanimljivijih aspekata koji bi mogli predstavljati poticaj na \u010ditanje samog \u010dlanka, ali i na daljnje istra\u017eivanje teme. Dodu\u0161e, kako sama Lynch sugerira, takvo istra\u017eivanje je u prili\u010dnoj mjeri osu\u0111eno na rovarenje, pogotovo ako ne baratate jezicima zemalja u pitanju. Naime, najutjecajniji zapadni mediji situaciju u Finskoj i \u0160vedskoj predstavljaju prili\u010dno jednodimenzionalno: u obje zemlje je na djelu konsenzus oko pitanja ulaska u NATO i radi se zapravo o civilizacijskom, a ne politi\u010dkom pitanju. I to\u010dno je, ve\u0107ina stanovni\u0161tva u \u0160vedskoj i Finskoj jest za pristup NATO-u, me\u0111utim, situacija nije ni pribli\u017eno jednodimenzionalna ni tako jednostavna.<\/p>\n\n\n\n<p>Prije svega, ve\u0107insko raspolo\u017eenje prili\u010dno diktira konsenzus politi\u010dkih i poslovnih elita u dosluhu s najsna\u017enijim medijskim ku\u0107ama u tim zemljama. No, nijansiraniji pristup tom ve\u0107inskom raspolo\u017eenju ipak otkriva znakovite pukotine. A te se pukotine u prvom redu ti\u010du prevladavaju\u0107eg povijesno-demografskog narativa po kojem su mladi nosioci tog ve\u0107inskog raspolo\u017eenja dok su njihovi stariji sugra\u0111ani i dalje taoci hladnoratovskog okvira razmi\u0161ljanja koji u tim zemljama zapravo zna\u010di neutralnost. Narativ se, kako prenosi Lynch, vrlo lako opovrgava na osnovnom \u010ditanju anketa. Naime, najve\u0107i protivnici ulaska u NATO u \u0160vedskoj su mu\u0161karci u starosti od 18 do 29 godina. Razloge njihova protivljenja nije te\u0161ko razotkriti: oni bi podnijeli najve\u0107i teret eventualnih vojnih akcija. Sli\u010dna je situacija i u Finskoj. Prema pisanju tamo\u0161njih naj\u010ditanijih novina, tipi\u010dni podr\u017eavatelj ulaska u NATO je obrazovaniji i bogatiji mu\u0161karac srednjih godina ili stariji koji radi na upravlja\u010dkim pozicijama i politi\u010dki je sklon desnici, dok je tipi\u010dni NATO-skeptik mla\u0111i od 30 godina, radnik je ili student, zara\u0111uje manje od 20.000 eura godi\u0161nje i politi\u010dki je orijentiran lijevo.<\/p>\n\n\n\n<p>Pored klasnih i demografskih zanimljivosti kad je u pitanju stav oko ulaska u NATO, najzanimljviji je ve\u0107 spomenuti civilizacijski tretman samog politi\u010dkog pitanja. Naime, kako upozorava Lynch, taj tretman uvelike podsje\u0107a na retoriku koja je pratila euroatlantske integracije zemalja isto\u010dne Europe. Stalno se pri\u010da o &#8220;priklju\u010divanju Zapadu&#8221;, ulasku u civilizacijski krug koji bi NATO trebao braniti, a i prili\u010dno se otvoreno pristup NATO-u \u010dita kao jamac novih investicija i ekonomskih sloboda. Drugim rije\u010dima, ulazak u NATO bi trebao obraniti i sa\u010duvati &#8220;skandinavski na\u010din \u017eivota&#8221; uz dodatni civilizacijski iskorak. Puno izglednije je da \u0107e sam ulazak, kako analiti\u010dki naslu\u0107uje Lynch, sa sobom donijeti ugro\u017eavanje &#8220;skandinavskog na\u010dina \u017eivota&#8221;. Jer taj &#8220;na\u010din \u017eivota&#8221; nije u\u010dinak nekakvog civilizacijskog dosluha sa zapadom ve\u0107 rezultat borbi radni\u010dkog pokreta. Dr\u017eava blagostanja i visok nivo radni\u010dkih prava su &#8220;skandinavski na\u010din \u017eivota&#8221;. Ulazak u NATO, ako je suditi po prate\u0107oj retorici zagovaratelja i povijesnom iskustvu, mo\u017ee zna\u010diti samo ugro\u017eavanje &#8220;skandinavskog na\u010dina \u017eivota&#8221;.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pristupanje \u0160vedske i Finske NATO-u u Hrvatskoj se, a i u \u0161iroj regiji, uglavnom promatra iz perspektive izbornog zakona u Bosni i Hercegovini. Najzaslu\u017eniji za takav neobi\u010dan status va\u017ene teme europske politike u na\u0161im raspravama je hrvatski predsjednik Zoran Milanovi\u0107 koji je najavio blokadu ulaska navedenih skandinavskih zemalja u NATO ako &#8220;me\u0111unarodna zajednica&#8221; ne pridonese [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":42135,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[137],"theme":[458],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-42133","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-rat","theme-drustvo","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42133","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42133"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42133\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42138,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42133\/revisions\/42138"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42135"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42133"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42133"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42133"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=42133"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=42133"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=42133"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=42133"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}