{"id":42118,"date":"2022-05-26T09:41:56","date_gmt":"2022-05-26T08:41:56","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=42118"},"modified":"2022-05-26T09:41:58","modified_gmt":"2022-05-26T08:41:58","slug":"kulturni-ratovi-kineske-omladine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=42118","title":{"rendered":"Kulturni ratovi kineske omladine"},"content":{"rendered":"\n<p><\/p>\n\n\n\n<p>Iako teze o novom multipolarnom svijetu u kojem ne\u0107e postojati jedan hegemon kolaju stru\u010dnim krugovima ve\u0107 godinama, ako ne i desetlje\u0107ima, tek je rat u Ukrajini tu tezu proturio u mainstream medijski prostor. Pritom, kao temeljni obrat i promjena u gepoliti\u010dkoj konstrukciji svijeta ne uzima se toliko rat u Ukrajini i ruska geopoliti\u010dka pozicija, koliko nevjerojatan rast kineske ekonomije posljednja dva do tri desetlje\u0107a. U tom kontekstu, posebno je zanimljivo promatrati argumente ameri\u010dkih sigurnosnih komentatora koje rat u Ukrajini sve vi\u0161e nervira. I to ne zbog tijeka tog rata, nego upravo zbog uloge SAD-a u tom ratu. Prema nekada\u0161njem zaposleniku Pentagona, a danas sigurnosnom analiti\u010daru\u00a0Elbridgu Colbyu, <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=OCRMwwT_2VY\" target=\"_blank\">SAD\u00a0\u0161alje previ\u0161e vojne pomo\u0107i Ukrajini<\/a>\u00a0zapostavljaju\u0107i razvoj vlastite vojske i vojnu pomo\u0107 strate\u0161ki bitnijim partnerima u azijsko-pacifi\u010dkoj regiji. Pritom se upravo ekonomski rast Kine i dolazak do pozicije drugog svjetskog hegemona, odnosno spre\u010davanje tog scenarija, uzima kao primarni ameri\u010dki strate\u0161ki cilj. Teza je da \u0107e se to suparni\u0161tvo prelomiti upravo na pitanju Tajvana. Sjetit \u0107emo se, jo\u0161 puno prije nego je Ukrajina postala glavna me\u0111unarodna vijesti, zapadni mediji su inzistirali da je kinesko osvajanje Tajvana pitanje trenutka i da je to misija koja bi trebala kona\u010dno potvrditi kineski rast i nadmo\u0107 u 21. stolje\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<p>I doista se mo\u017ee re\u0107i da je rat u Ukrajini skrenuo pozornost SAD-a prema Europi \u0161to svakako nije bilo na agendi sada\u0161nje ameri\u010dke administracije. Iako je SAD i dalje duboko involviran u rat u Ukrajini, prije svega svojom vojnom pomo\u0107i ukrajinskim snagama, azijsko-pacifi\u010dku regiju je trebalo ponovno dovesti u \u017ei\u017eu medijskog i sigurnosnog interesa \u0161to se dogodilo ovoga vikenda posjetom predsjednika Bidena tom dijelu svijeta, odnosno Japanu gdje je okupio sve va\u017ene kineske rivale i ameri\u010dke partnere iz regije: Australiju, Japan, ali i Indiju koja se, povijesno gledaju\u0107i, dr\u017eala po strani u ovakvim situacijama, iako ima i dugu povijesti grani\u010dnih nesporazuma s Kinom. Tom prilikom, Biden je izjavio da je SAD spreman vojno se involvirati u eventualni sukob Kine i Tajvana \u0161to predstavlja dodatno zao\u0161travanje odnosa izme\u0111u dvije najja\u010de svjetske sile.<\/p>\n\n\n\n<p>I dok slu\u017ebene kineske reakcije ostaju uvijek u okvirima kripti\u010dnog i lakonskog diplomatskog op\u0107enja u maniri Maovih aforizama, zanimljivo je promatrati pona\u0161anje tamo\u0161njeg stanovni\u0161tva na o\u010dito zao\u0161travanje odnosa izme\u0111u Kine i Zapada, odnosno SAD-a i regionalnih partnera.\u00a0<a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.bloomberg.com\/news\/features\/2022-05-24\/china-s-gen-z-has-the-power-to-make-or-break-western-brands\" target=\"_blank\">Bloomberg<\/a>\u00a0je ovih dana prenio zanimljive rezultate istra\u017eivanja koji su pokazali da mladi Kinezi, odnosno ona generacija koja se rodila u vremenu kad je Kina ve\u0107 dobrano zagazila na put rapidnog rasta i razvoja 1990-ih i ranih 2000-ih, sve vi\u0161e svoje anti-zapadne i nacionalne stavove izra\u017eava kroz specifi\u010dne potro\u0161a\u010dke navike i odabire. Naime, rije\u010d je o generaciji koja izrazito tro\u0161i, nema naviku ulaganje u nekretnine niti \u0161tednju jer nemaju \u017eivotna iskustva prekarnih vremena, a za razliku od svojih vr\u0161njaka na Zapadu, ni oni, ni njihovi roditelji nisu osjetili ve\u0107e efekte ekonomske krize 2008. Me\u0111utim, u posljednje vrijeme, uslijed sve ve\u0107eg zao\u0161travanja odnosa sa Zapadom, a posebice nakon \u0161to su zapadne vlade i kompanije po\u010dele upozoravati na ujgursko pitanje, mladi Kinezi su po\u010deli mijenjati svoje potro\u0161a\u010dke navike i sve manje kupovati europske i ameri\u010dke brandove. Slikoviti primjer je bila odluka skandinavske modne ku\u0107e H&amp;M da vi\u0161e ne posluje sa regijom Xinjiang gdje je najve\u0107a represija kineskih vlasti protiv tamo\u0161nje muslimanske manjine. Rije\u010d je o krajnje moralisti\u010dkoj\u00a0<em>business\u00a0<\/em>politici koja ulazi u set tzv. CSR (corporate social responsibility) poslovnih odluka i strategija koje se obi\u010dno ve\u017eu uz ekolo\u0161ka, ali vidimo sad i politi\u010dka, pitanja. Naravno, domet takvih strategija je limitiran i ima isklju\u010divo marketin\u0161ku svrhu. I dok je H&amp;M svojim poslovnim moralizmom vezanom za Xianjiang mo\u017eda pridobio nekog\u00a0<em>woke Gen Z<\/em>\u00a0Amerikanca ili Europljanina, mladi Kinezi su na to reagirali prestankom kupovanja europskih i ameri\u010dkih brandova.<\/p>\n\n\n\n<p>Nove shopping navade kineskih zoomera, pogodile su modne brandove poput Nikea, Adidasa, Zare ali i ku\u0107e visoke mode poput Diora i Yves Saint Lauranta. Naravno, razloge ovim promjenama u kupovnim navikama mladih Kineza ne treba tra\u017eiti isklju\u010divo u geopoliti\u010dkim\u00a0odnosima, nego i u rastu, razvoju i marketin\u0161kim kampanjama kineskih kompanija. I dok je nekad kineski sportski brand Li-Ning bio Nike za siroma\u0161ne Kineze, danas je svojim proizvodima i dizajnom jednako prijem\u010div mladim Kinezima kao poznati ameri\u010dki brand. Istovremeno, mla\u0111i Kinezi nemaju u svojoj memoriji vrijeme kad su bili svjetska periferija i kad su zapadni brandovi bili svojevrsni statusni simbol i, bar simboli\u010dki, bijeg s te osiroma\u0161ene periferije. Tako\u0111er, kinesko marketin\u0161ko tr\u017ei\u0161te je ne\u0161to druga\u010dije od zapadnog \u0161to zbog tehnolo\u0161kih razlika, odnosno zatvorenosti Kine za ameri\u010dke platforme i socijalne mre\u017ee, \u0161to zbog druga\u010dije kulture i nevjerojatnog rasta srednje klase i njihove kupovne mo\u0107i posljednjih nekoliko godina. Ovaj primjer iz kulturalnih studija kineske potro\u0161a\u010dke kulture pokazuje nam da kineska modernizacija &#8211; globalni doga\u0111aj na\u0161e generacije &#8211; nije istovremeno i amerikanizacija i kulturni imperijalizam s likom Paje Patka kako su ga dekonstruirali Ariel Dorfman i Armand Mattelart jo\u0161 davnih sedamdesetih. I to sigurno nervira mnoge.\u00a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Iako teze o novom multipolarnom svijetu u kojem ne\u0107e postojati jedan hegemon kolaju stru\u010dnim krugovima ve\u0107 godinama, ako ne i desetlje\u0107ima, tek je rat u Ukrajini tu tezu proturio u mainstream medijski prostor. Pritom, kao temeljni obrat i promjena u gepoliti\u010dkoj konstrukciji svijeta ne uzima se toliko rat u Ukrajini i ruska geopoliti\u010dka pozicija, koliko [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":42120,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[228,578,775,217,310],"theme":[458,456],"country":[1640,967,459],"articleformat":[205],"coauthors":[1630],"class_list":["post-42118","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomija","tag-imperijalizam","tag-kapitalizam","tag-kina","tag-sad","theme-drustvo","theme-politika","country-kina","country-sad","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42118","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42118"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42118\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42121,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42118\/revisions\/42121"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42120"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42118"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42118"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42118"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=42118"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=42118"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=42118"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=42118"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}