U posljednjem smo kolu Hrvatske nogometne lige ostali uskra\u0107eni za rezultatsku neizvjesnost, ali \u2013 kako glasi poznata komentatorska fraza \u2013 uzbu\u0111enje nije izostalo. Uzbu\u0111enje je, dakako, eufemizam za ono \u0161to se u subotu nakon utakmice Dinama i Hajduka odvilo na autocesti A1 kod odmori\u0161ta Desinec. Obra\u010dun Torcide i policije koji je uklju\u010divao i upotrebu vatrenog oru\u017eja “\u0161okirao” je Hrvatsku, a odjeci samog doga\u0111aja, \u0161to “forenzi\u010dki” \u0161to interpretacijski, i danas pune medijske rubrike. Pritom se ti odjeci mogu ugrubo podijeliti na one koji inzistiraju na osudi pona\u0161anja navija\u010da “bez ali” i na one koji nastoje napuniti to “ali” sociolo\u0161kim i drugim oblicima tuma\u010denja.<\/p>\n\n\n\n
Prije nego se zabavimo sudbinom tog bremenitog veznika, vratimo se u prosinac 2021. godine. Naime, po\u010detkom prosinca je u Zagrebu tako\u0111er odigran derbi Dinama i Hajduka, a repovi koji su se vukli nakon te utakmice bili su i vi\u0161e nego dovoljan indikator scenarija prilikom narednog susreta istih klubova u Zagrebu. Na samom po\u010detku utakmice navija\u010di Hajduka podigli su koreografiju koju su \u010dinili prekri\u017een Dinamov grb na tribini i transparent “MRZIN DINAMO” na ogradi. U naknadnom slu\u017ebenom priop\u0107enju<\/a> Dinama smo saznali da je transparent “unesen na prijevaran i podmukao na\u010din” i da zbog toga “pripadnici navija\u010dke skupine Torcida ne\u0107e vi\u0161e mo\u0107i unijeti niti jedan svoj transparent i poruku na na\u0161 stadion”. Dakle, tog 6. prosinca je bilo jasno \u0161to \u0107e se dogoditi 21. svibnja. Naravno, nitko nije mogao predvidjeti nasilje tolikih razmjera. Ali samo zato \u0161to nitko nije mogao predvidjeti da \u0107e policiji promaknuti o\u010dito.<\/p>\n\n\n\n Na ju\u010dera\u0161njoj novinskoj konferenciji predstavnici PU Zagreba\u010dke su ustvrdili kako oni nemaju ni\u0161ta s odlukom Dinama o zabrani unosa transparenata. Slu\u017ebeni Dinamo je pak poku\u0161ao relativizirati zabranu pravilima koja su poslali na e-mail Hajduka. Sama ta “pravila” vi\u0161e sli\u010de onima na Airbnb-u nego logici navija\u010dkih gostovanja. O tome koliko su pravila smislena najslikovitije govori zabrana uno\u0161enja megafona jer sa sobom nosi potencijal izvikivanja diskriminacijskih parola. Mogli su tako odmah zabraniti i ulaz navija\u010dima jer njihovo posjedovanje glasnica nosi potencijal izvikivanja diskriminacijskih parola. No, vratimo se na policiju. Priop\u0107enje iz prosinca i cirkus oko zabrane trebali su biti jasan signal policiji da preuzme stvar u svoje ruke i pusti navija\u010de na ju\u017enu tribinu maksimirskog stadiona bez obzira na taktike slu\u017ebenog Dinama. Trebali su znati da \u0107e Torcida odbiti ulaz na tribinu pod tim “pravilima” i da \u0107e oni snositi odgovornost za 1.500 ljudi koji su nekoliko sati putovali i nekoliko sati \u010dekali, \u0161to na autocesti \u0161to ispred stadiona, i koji moraju putovati nazad bez “obavljenog posla”. I da takav scenarij sa sobom nosi zna\u010dajan rizik eskalacije.<\/p>\n\n\n\n U policiji takav scenarij naprosto nisu prepoznali. Ili nisu htjeli prepoznati. Na novinskoj su se konferenciji odrje\u0161ito postavili prema tvrdnji koju je izrekao sociolog Dra\u017een Lali\u0107 nazvav\u0161i ih “Mami\u0107evom policijom”. Mo\u017eda i nisu “Mami\u0107eva policija”, ali sigurno su to bili, \u010demu svjedo\u010de “crne liste” navija\u010da koje im je sastavljao upravo Zdravko Mami\u0107, a i dovoljnu sumnju budi \u010dinjenica da kadrovi iz PU Zagreba\u010dke dospijevaju u upravu Dinama. Sama \u010dinjenica da policija nije prepoznala opasnost koja vreba iz taktike Dinama s gostuju\u0107im navija\u010dima i kao prioritet prepoznala njihove komplekse, a ne javni red i sigurnost, sugerira da sumnju nisu odagnali. Ali, upitat \u0107e se mnogi, \u0161to je s gostuju\u0107im navija\u010dima, Torcidom, zar oni ne snose glavnu krivicu? Oni u sebi stalno nose potencijal nasilja, zato je i policija tu da osigurava red i mir.<\/p>\n\n\n\n U potpunosti je to\u010dno da je nasilje dio navija\u010dke subkulture i da predstavlja dru\u0161tveni problem. Dodu\u0161e, ni pribli\u017eno zna\u010dajan u usporedbi s drugim primjerima dru\u0161tvenog nasilja, ali svakako realan problem. I tu dolazimo do onog bremenitog “ali” s po\u010detka. Problem nasilja navija\u010dkih skupina se mo\u017ee tretirati na dvije razine: povr\u0161noj i dubljoj, uvjetno re\u010deno. \u0160to se ti\u010de povr\u0161ne razine, barem je jedna stvar jasna: na prisustvo nasilnih elemenata ne reagira se tretmanom koji dodatno provocira to nasilje. Policijsko opho\u0111enje s navija\u010dima na gostovanjima \u2013 bilo da se radi o ultrasima, bilo o “normalnim ljudima” \u2013 funkcionira tako da ih se smatra unaprijed krivima i podlo\u017enima raznim oblicima maltretiranja. Takva vrsta tretmana stvara logiku zatvorenog kruga koji ne rje\u0161ava problem nasilja ve\u0107 ga samo poti\u010de e da bi se moglo ustvrditi: to su samo nasilnici. Naravno, u navija\u010dkim grupama definitivno postoje ljudi kojima je nasilje svojevrsni hobi, ali to se ne rje\u0161ava kriminalizacijom cijelih grupa. Postoje brojni kontraprimjeri<\/a> u Europi u kojima policija i navija\u010di gaje sasvim druk\u010dije odnose i pritom ne pati ni imid\u017e organa reda prvih ni imid\u017e subverzivnosti potonjih. Kod nas se uop\u0107e ne razmi\u0161lja o druga\u010dijim modelima, a dok se kao jednak krimen tretiraju zapaljena baklja i usta\u0161ki pokli\u010d nikakvog napretka ne\u0107e ni biti.<\/p>\n\n\n\n \u0160to se ti\u010de spomenute “dublje” razine, ona bi trebala odgovoriti na pitanje \u0161to je sami dru\u0161tveni izvor nasilja. Znamo da su se navija\u010dke skupine u na\u0161em okru\u017eenju kakve ih danas poznajemo formirale prvenstveno osamdesetih i da je tada nasilje bilo usko vezano uz ekonomsku i dru\u0161tvenu krizu. Samo izbijanje rata, naravno, samo je dodatno “normaliziralo” nasilje. Ono je ostalo dio subkulture, ali i kanal za iskazivanje bijesa u nedostatku drugih dru\u0161tvenih struktura i institucija koje bi mogle pru\u017eiti neke produktivnije kanale. Kao i uvijek kada raspravljamo o dru\u0161tvenim fenomenima, treba u obzir uzeti klasnu strukturu. Netko u policiji vidi \u010duvara svoje imovine, a netko izvor frustracija s obzirom na predrasude koje njegova socijalna pozadina izaziva. Netko \u0107e, ako smatra da mu se kr\u0161e prava, slati pisma u medije i tu\u017ebe na europske sudove, a netko \u0107e udariti policajca. To nitko ne\u0107e opravdavati, ali takvog nasilja se ne\u0107emo rije\u0161iti tako \u0161to vi\u010demo “nema opravdanja” ve\u0107 tako da, za po\u010detak, sagledamo njegove dru\u0161tvene korijene.<\/p>\n\n\n\n Slijepa moralizacija i stigmatizacija ne samo da nisu korisni u rje\u0161avanju problema samog nasilja ve\u0107 su i politi\u010dki neproduktivni. Naime, navija\u010di u Hrvatskoj svoj bunt prema, izme\u0111u ostalog, i policijskoj represiji, uglavnom obla\u017eu ekstremnim nacionalizmom. U tome ulogu ima i njihova povijest nastanka, ali i \u010dinjenica da usta\u0161tvo igra u hrvatskom dru\u0161tvu ulogu subverzivne, ali i tolerirane i prihva\u0107ene ideologije. Me\u0111u ima i onih kojima je usta\u0161tvo politi\u010dka opcija, ali i onih kojima je dio subkulturnog folklora. Ako ih se dodatno stigmatizira iz pozicije “liberalne pristojnosti” usta\u0161tvo \u0107e se samo dodatno u\u010dvrstiti, pogotovo kod onih kojima igra ulogu “samo” stadionske ideologije. Ako se stvari pak postave u druk\u010diji oblik i poka\u017ee da isti pendrek tu\u010de po njihovim le\u0111ima i onih sirijskih izbjeglica onda ima prostora i za druk\u010dije budu\u0107e razgovore. A za ove dana\u0161nje treba imati na umu samo da \u0161ok nasilja nije opravdanje za izostanak pitanja o njegovim uzrocima. I da u onome bremenitom “ali” le\u017ei cijelo dru\u0161tvo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U posljednjem smo kolu Hrvatske nogometne lige ostali uskra\u0107eni za rezultatsku neizvjesnost, ali \u2013 kako glasi poznata komentatorska fraza \u2013 uzbu\u0111enje nije izostalo. Uzbu\u0111enje je, dakako, eufemizam za ono \u0161to se u subotu nakon utakmice Dinama i Hajduka odvilo na autocesti A1 kod odmori\u0161ta Desinec. Obra\u010dun Torcide i policije koji je uklju\u010divao i upotrebu vatrenog […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":42088,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[49],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-42086","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-sport","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42086","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42086"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42086\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42097,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42086\/revisions\/42097"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42088"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42086"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42086"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42086"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=42086"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=42086"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=42086"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=42086"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}