{"id":42066,"date":"2022-05-18T10:45:00","date_gmt":"2022-05-18T09:45:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=42066"},"modified":"2022-05-18T10:47:42","modified_gmt":"2022-05-18T09:47:42","slug":"rezanjem-profita-do-obuzdavanja-inflacije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=42066","title":{"rendered":"Rezanjem profita do obuzdavanja inflacije"},"content":{"rendered":"\n<p>Inflacija se u na\u0161em medijskom i javnom prostoru &#8220;udoma\u0107ila&#8221; kao dru\u0161tveni problem, ali ne i kao politi\u010dki problem. Pod politi\u010dkim mislimo prvenstveno na klasnu dimenziju problema \u2013 a pogotovo na klasnu pristranost u njegovom rje\u0161avanju. Ovdje smo ve\u0107 pisali o <a href=\"https:\/\/www.bilten.org\/?p=40972\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">izvorima<\/a> sporne interpretacije trenutne inflacije i klasno <a href=\"https:\/\/www.bilten.org\/?p=41116\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">zasnovanim<\/a> nastojanjima njena suzbijanja. No, pored povremenih zahtjeva koji su vi\u0161e humanitarnog karaktera i ti\u010du se olak\u0161anja \u017eivota najugro\u017eenijim skupinama, ozbiljnija politizacija pitanja izostaje. I ne samo kod nas, sli\u010dna je situacija i u razvijenijim zemljama. Razlozi tog izostanka nisu pretjerano hermeti\u010dni: politizacija inflacijskog pitanja pretpostavlja organiziranu radni\u010dku klasu, bilo kroz sindikate bilo kroz stranke. S obzirom na to da je ta organiziranost na rekordno niskim razinama, centralni bankari se i dalje mogu pona\u0161ati kao da je problem u &#8220;vi\u0161ku&#8221; novca u optjecaju i &#8220;pretjeranim&#8221; apetitima radni\u010dke klase koja pritiskom na rast nadnica di\u017ee i cijene proizvoda jer kapitalisti nekako moraju kompenzirati tro\u0161ak vi\u0161ih cijena rada.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, podaci pobijaju takve interpretacije i sugeriraju da zna\u010dajnog prostora za obuzdavanje inflacije ima u profitima. Ili konkretnije, da iza rasta cijena u proteklih godinu dana u najve\u0107oj mjeri stoji rast profita, a ne rast nadnica. Renomirani povjesni\u010dar i ekonomist <a href=\"https:\/\/nymag.com\/intelligencer\/article\/adam-tooze-profile.html\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Adam Tooze<\/a> koji se u posljednjih nekoliko godina profilirao kao intelektualno uto\u010di\u0161te na dru\u0161tvenim mre\u017eama i rubni pop-kulturni fenomen, na svom je Substacku nedavno <a href=\"https:\/\/adamtooze.substack.com\/p\/chartbook-122-what-drives-inflation?s=r\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">predstavio<\/a> podatke o &#8220;sadr\u017eaju&#8221; inflacije za Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave i Europsku uniju. U periodu od 1979. godine do izbijanja pandemije jedini\u010dni tro\u0161kovi rada bili su &#8220;odgovorni&#8221; za 62% rasta cijena, dok su profiti u tom rastu &#8220;sudjelovali&#8221; s 11,4%. Ostatak se odnosio na inpute poput energije i sli\u010dno. U periodu nakon izbijanja pandemije pa do kraja pro\u0161le godine svjedo\u010dimo prili\u010dno druk\u010dijem omjeru. Jedini\u010dni tro\u0161kovi rada su u rastu cijena &#8220;sudjelovali&#8221; s ne\u0161to manje od 8%, a utjecaj korporativnih profita je narastao na 54%. Vrlo sli\u010dan, gotovo identi\u010dan trend bilje\u017ee i istra\u017eivanja u Europskoj uniji, a na oba kontinenta realne nadnice (nominalne prilago\u0111ene inflaciji) su u o\u0161trom padu.<\/p>\n\n\n\n<p>Prevladavaju\u0107i utjecaj profita na rast cijena zorno pokazuje politi\u010dko-klasnu neravnote\u017eu. I jasno demonstrira koliki je posao pred ljevicom i sindikatima ako opet \u017eele postati relevantan politi\u010dki faktor. Ono \u0161to monetarne politike i rasprave u financijskoj \u0161tampi o mogu\u0107oj inflacijskoj spirali uzrokovanoj rastom nadnica sugeriraju jest da klasni oprez nije tek tako samo ispario. Kao \u0161to isti\u010de Tooze, sindikalni proboji u Amazonu i Starbucksu su dodatno alarmirali vladaju\u0107u klasu i ponudili plodno tlo za novu rundu parafraza &#8220;bauka koji kru\u017ei&#8221;. On trenutno kru\u017ei vi\u0161e u glavama bankara, ministara i financijskih analiti\u010dara nego u srcima proletera, ali taj strah nije sasvim neosnovan. Daljnje srozavanje \u017eivotnog standarda neminovno aktivira i drugu slavnu parolu iz &#8220;Komunisti\u010dkog manifesta&#8221; o okovima kao jedinom &#8220;tro\u0161ku&#8221; politi\u010dke borbe. Klasni bijes bez kanaliziranja kroz organizacije i institucije ne mo\u017ee sam po sebi donijeti zna\u010dajne promjene, ali sama \u010dinjenica da bur\u017eoazija i u ovakvom omjeru snaga aktivno razmi\u0161lja o potencijalnim opasnostima &#8220;odozdo&#8221; jasno svjedo\u010di tome da klasna politika nije relikt pro\u0161losti ili fusnota kulturnih ratova ve\u0107 sredi\u0161nje mjesto svake politike.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Inflacija se u na\u0161em medijskom i javnom prostoru &#8220;udoma\u0107ila&#8221; kao dru\u0161tveni problem, ali ne i kao politi\u010dki problem. Pod politi\u010dkim mislimo prvenstveno na klasnu dimenziju problema \u2013 a pogotovo na klasnu pristranost u njegovom rje\u0161avanju. Ovdje smo ve\u0107 pisali o izvorima sporne interpretacije trenutne inflacije i klasno zasnovanim nastojanjima njena suzbijanja. No, pored povremenih zahtjeva [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":42068,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[213,1644],"theme":[455],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-42066","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-financije","tag-inflacija","theme-rad","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42066","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42066"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42066\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42067,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42066\/revisions\/42067"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42068"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42066"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42066"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42066"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=42066"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=42066"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=42066"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=42066"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}