{"id":42037,"date":"2022-05-17T09:56:57","date_gmt":"2022-05-17T08:56:57","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=42037"},"modified":"2022-05-17T11:04:56","modified_gmt":"2022-05-17T10:04:56","slug":"vucicev-razvojni-model-propo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=42037","title":{"rendered":"Vu\u010di\u0107ev razvojni model: propo!"},"content":{"rendered":"\n<p>Uz strana\u010dko preuzimanje cjelokupnog birokratskog aparata i dominaciju medijima, tre\u0107i stub Vu\u010di\u0107eve vlasti u Srbiji provo\u0111enje je ekonomskog modela razvoja prema kojem Srbija treba postati atraktivna destinacija za strane investicije i\u00a0nova radna mjesta. Nebrojeno je puta Aleksandar Vu\u010di\u0107 o novim tvornicama koje se otvaraju po Srbiji govorio kao o svojoj ro\u0111enoj djeci dovode\u0107i vlastiti registar napa\u0107enog reformatora do razine nepodno\u0161ljivog. Glavni lajtmotiv Vu\u010di\u0107eve izborne kampanje iz o\u017eujka ove godine bile su upravo strane investicije, odnosno tvornice, putevi i \u017eeljeznice koje su se izgradile u njegovom mandatu. Iako bi Vu\u010di\u0107eva izborna pobjeda bila gotovo pa nemogu\u0107a bez prethodna dva stuba vlasti (mediji i SNS birokratski aparat), on bi nekom nezainteresiranom promatra\u010du koji ne prati detaljnije politi\u010dku situaciju u Srbiji, sa svojim strogo ekonomisti\u010dkim porukama o novim tvornicama, novim radnim mjestima i novim skokovima u rastu BDP-a, mogao zvu\u010dati kao opaki reformator i modernizator ekonomije koja je uni\u0161tena u procesu tranzicije.<\/p>\n\n\n\n<p>Poruka njegovog reformatorskog narativa upravo slijedi tu distorziranu i neinformiranu sliku i mo\u017ee se svesti na jednu re\u010denicu: Ja sam uspio dovesti strane investicije, za razliku od svojih (mafija\u0161kih!) prethodnika. No kakve su zapravo te strane investicije na kojima Srbija temelji svoj razvoj ve\u0107\u00a0<a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/radnickaprava.org\/dogadjanja\/ivan-radenkovic-strane-direktne-investicije-u-srbiji\" target=\"_blank\">vi\u0161e od dvije decenije<\/a>, a intenzivnije zadnjih desetak godina otkako je Srpska napredna stranka (SNS) na vlasti? Model razvoja temeljen na direktnim stranim investicijama ve\u0107 nekoliko desetlje\u0107a se proklamira kao jedini uspje\u0161an model industrijalizacije nerazvijenih i manje razvijenih zemalja koje nemaju vlastitog kapitala da bi investirale u industrijalizaciju. Kompanije iz zemalja centra globalnog kapitalizma onda autsorsaju dio vlastite proizvodnje (obi\u010dno onu koja je proizvodno manje zahtjevna) u dijelove svijeta u kojima su manji tro\u0161kovi proizvodnje. U slu\u010daju Srbije, ti &#8220;manji tro\u0161kovi&#8221; proizvodnje nisu samo manje pla\u0107e za radnike nego i razne subvencije i poticaji koje dr\u017eava daje ne bi li privukla strane investicije.<\/p>\n\n\n\n<p>Takav paradoksalan model razvoja u kojem siroma\u0161na dr\u017eava poluperiferije, kakva je Srbija, daje novac Talijanima i Nijemcima da otvore tvornice u Srbiji u kojima \u0107e oni onda potpla\u0107ivati doma\u0107e radnike, svoj vrhunac je dobila nedavno zaustavljanjem proizvodnje u kragujeva\u010dkoj auto-industriji Zastava, odnosno Fiat. Fiat je naime odlu\u010dio prenamijeniti proizvodnju u kragujeva\u010dkoj tvornici i s dosada\u0161nje proizvodnje modela 500L pre\u0107i na proizvodnju elektri\u010dnih modela Panda. Cijeli proces reorganizacije proizvodnje i uvo\u0111enja nove tehnologije bi trebao trajati dvije godine, a za to vrijeme sada\u0161nji radnici, prema odluci tamo\u0161njeg menad\u017ementa bi, zapravo, dobili otkaz. Druga opcija koja im je ponu\u0111ena bila je seljenje i rad u pogonima u Srednjoj Europi (Njema\u010dka, Slova\u010dka, Poljska) za srpske pla\u0107e.<\/p>\n\n\n\n<p><a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.masina.rs\/radnici-fijata-iz-kragujevca-protestuju-sindikati-ih-podrzavaju\/\" target=\"_blank\">Sindikati<\/a>\u00a0u kragujeva\u010dkom Fiatu su se usprotivili planovima menad\u017ementa i ju\u010der su kroz pregovore s Vladom Republike Srbije (koja, nota bene, ima tre\u0107inski udio u kragujeva\u010dkoj tvornici) poku\u0161ali izna\u0107i rje\u0161enje za prevladavanje zaustavljanja proizvodnje koje bi trajalo dvije godine. Dobili su obe\u0107anje o formiranju\u00a0<a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/rs.n1info.com\/biznis\/radnici-fijata-cekaju-socijalni-program-katanac-na-fabrici-ostaje-do-daljeg\/\" target=\"_blank\">tzv. socijalnog program<\/a>a\u00a0koji ima za cilj sprje\u010davanje nasilnih otkaza, iako je dr\u017eava upravo ta koja \u0107e subvencionirati reorganizaciju proizvodnje i prelazak na elektri\u010dne automobile u Fiatu, \u0161to je nastavak dosada\u0161nje politike dr\u017eavnih poticaja. Radnici su pritom ve\u0107 godinama nezadovoljni uvjetima rada i pla\u0107ama u Fiatu usprkos dr\u017eavnim subvencijama.<\/p>\n\n\n\n<p>Da rezimiramo, Vu\u010di\u0107ev model ekonomskog razvoja Srbije zapravo je stari princip u kapitalizmu u kojem se dijelovi proizvodnog lanca izmje\u0161taju u zemlje svjetske periferije (Kina kasnih 1970-ih, Latinska Amerika i Jugoisto\u010dna Azija 1980-ih, Ju\u017ena Azija 1990-ih, Afrika 2000-ih) koji on prodaje kao jedini izlazak Srbije iz ekonomske zaostalosti, a sve to na ra\u010dun bud\u017eeta dr\u017eave koju dr\u017ei zarobljenom kroz svoj klijentelisti\u010dki model vlasti. Fiat je u tom kontekstu samo najve\u0107i od svih Vu\u010di\u0107evih neuspjeha koje njegova medijska ma\u0161inerija predstavlja kao grandiozne poduhvate industrijalizacije i tehnolo\u0161kog napretka. A kad tamo: petpara\u010dki model globalnog kapitalizma koji se ve\u0107 odavno provodi bez nekog velikog uspjeha po ekonomski i socijalni razvoj u zemljama u kojima je instaliran. Uz par izuzetaka. Pritom, Srbija nije taj izuzetak. Dapa\u010de, subvencioniranje proizvodnje velikih automobilskih konglomerata pokazuje samo koji je to najgori od svih varijanti privla\u010denja stranih investicija i koliko je Vu\u010di\u0107ev razvojni model, zapravo &#8211; propao.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Uz strana\u010dko preuzimanje cjelokupnog birokratskog aparata i dominaciju medijima, tre\u0107i stub Vu\u010di\u0107eve vlasti u Srbiji provo\u0111enje je ekonomskog modela razvoja prema kojem Srbija treba postati atraktivna destinacija za strane investicije i\u00a0nova radna mjesta. Nebrojeno je puta Aleksandar Vu\u010di\u0107 o novim tvornicama koje se otvaraju po Srbiji govorio kao o svojoj ro\u0111enoj djeci dovode\u0107i vlastiti registar [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":42039,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[463,228,199,775,1336,460,469],"theme":[455],"country":[11],"articleformat":[205],"coauthors":[1630],"class_list":["post-42037","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-aleksandar-vucic","tag-ekonomija","tag-industrija","tag-kapitalizam","tag-radni-uvjeti","tag-sindikati","tag-srbija","theme-rad","country-srbija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42037","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42037"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42037\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42054,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42037\/revisions\/42054"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42039"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42037"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42037"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42037"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=42037"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=42037"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=42037"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=42037"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}