“Ogor\u010deni ugostitelji”, “Nema tko da radi”, “Nagrada ko prona\u0111e konobara”, “Nitko ne\u0107e u konobare: Stanje je koma, hit su Filipinci i Nepalci”, neki su od brojnih medijskih naslova na temu hrvatske turisti\u010dke sezone zadnjih godina. S druge strane, vrlo su rijetka nastojanja da se uvjeti sezonskog rada istra\u017ee i pobolj\u0161aju, pri \u010demu jednu od iznimaka predstavlja istra\u017eivanje rada na odre\u0111eno koje je proveo Institut za dru\u0161tvena istra\u017eivanja u Zagrebu u sklopu projekta “Rad po mjeri \u010dovjeka” Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Dunja Ku\u010dinac razgovarala je sa sociologinjama Katarinom Jaklin i Jelenom Ostoji\u0107 koje su radile na istra\u017eivanju. <\/p>\n\n\n\n
Za po\u010detak, koliko je otprilike sezonskih radnika na doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu rada i kako se brojke kre\u0107u posljednjih godina?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Na sezonskim poslovima u turizmu ve\u0107 niz godina se samo iz evidencije Zavoda za zapo\u0161ljavanje zaposli izme\u0111u 30 i 40 tisu\u0107a osoba, dok su brojke ukupnog zapo\u0161ljavanja u sezoni otprilike dvostruko ve\u0107e. Izuzetak su predstavljale pandemijske godine, kako po broju tako i prema trajanju poslova.<\/p>\n\n\n\n Maratonske radne smjene od preko 10 sati, izostanak slobodnih dana ili pla\u0107enog bolovanja u doma\u0107oj su turisti\u010dkoj sezoni, po svemu sude\u0107i, postali potpuni standard. \u0160to ste vi saznale iz razgovora s radnicima?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Iskustva sezonskih radnika zaista su razli\u010dita, me\u0111utim kr\u0161enja prava koja spominjete \u010dine se prisutnija kod manjih poslodavaca. Sude\u0107i po iskazima sezonskih radnika_ca s kojima smo pri\u010dali, o\u010dekivanja od sezonskog rada i uvjeta rada u sezoni su vrlo niska.<\/p>\n\n\n\n Neki od sezonskih poslova se doista pla\u0107aju vi\u0161e od hrvatskog prosjeka, me\u0111utim cijena toga je obi\u010dno cjelodnevno i svakodnevno stajanje na nogama i rad pod ogromnim pritiskom. Kakvi su va\u0161i uvidi u zadovoljstvo sezonaca njihovim pla\u0107ama, osobito s obzirom na intenzitet posla? Mogu li sezonski radnici od svojih prihoda iz sezone pre\u017eivjeti ostatak godine?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Pla\u0107e su jedan od aspekata sezonskog rada koji su radnici i radnice navodili kao negativne strane s obzirom na zahtjeve posla, \u0161to je razumljivo uzmemo li u obzir da je rije\u010d o radno intenzivnim poslovima koji \u010desto podrazumijevaju i emocionalni rad karakteristi\u010dan za uslu\u017eni sektor te ekstremne vremenske uvjete. Me\u0111utim, druga stvar koja je tako\u0111er specifi\u010dna za sezonski rad je to \u0161to on podrazumijeva odnosno zahtjeva jako velik broj nezaposlenih osoba koje se s po\u010detkom sezone zapo\u0161ljavaju, a na kraju sezone ostaju bez posla. Dakle, karakter takvog rada sezonske radnike i radnice izla\u017ee ogromnoj nesigurnosti u preostalom dijelu godine gdje su prinu\u0111eni tra\u017eiti druge privremene odnosno nesigurne poslove te za vrijeme tra\u017eenja drugih poslova odnosno perioda nezaposlenosti \u017eivjeti od ljetne zarade koja se u tom smislu pokazuje posebno nedostatnom.<\/p>\n\n\n\n Poznato je da se \u010desto dio pla\u0107e ispla\u0107uje na ra\u010dun, a dio na ruke. Jeste li u svom istra\u017eivanju saznale za jo\u0161 neke sli\u010dne prakse koje se odvijaju ispod radara i kakve one posljedice imaju po poziciju radnika? <\/strong><\/p>\n\n\n\n Poznata je praksa prijave sezonskih radnika i radnica na minimalac te isplate ostatka pla\u0107e na ruke, ili \u010dak i neisplate iznosa uslijed smanjenih prihoda poslodavaca i sl. Inozemni radnik koji je sudjelovao u istra\u017eivanju upoznao nas je i s praksom isplate polovice svake pla\u0107e, da bi ostatak dobili tek na kraju \u201cpo odlasku\u201d – \u010dime se poslodavci, protivno svim regulama i zakonskim propisima, \u201cosiguravaju\u201d da ne ostanu bez radnika i radnica za vrijeme sezone\u2026 Sve ove prakse dio su sive zone sezonskog rada i rezultat su izostanka nadzora nad sezonskim radom i prili\u010dno stihijskim pristupom ovom obliku rada u kojem se \u010desto iskori\u0161tava mla\u0111a i manje organizirana te o svojim pravima neinformirana radna snaga. Dojam je da velik broj sezonskih radnika i radnica nije upoznat sa svojim osnovnim pravima, a i u situacijama u kojima jesu postavlja se pitanje tko je stvarni adresat u slu\u010daju kr\u0161enja njihovih prava?<\/p>\n\n\n\n Sezonski rad je vrlo prekaran oblik rada prema svojim karakteristikama kratkoro\u010dnosti i uvjetima rada u kojima se obavlja, \u010dak i u situacijama u kojima se poslodavci pridr\u017eavaju propisanih standarda. Stoga primjeri njihova kr\u0161enja rezultiraju prili\u010dno potresnim radnim iskustvima, na koja smo nailazili u svom istra\u017eivanju. No treba naglasiti da smo nailazile i na primjere dobre prakse.<\/p>\n\n\n\n \u010cini mi se da su uvjeti smje\u0161taja i drugi uvjeti rada u sezoni \u010desto \u201clutrija\u201d ovisna o dobroj volji pojedinog \u201cgazde\u201d odnosno \u0161efa. Kako su za sezonske radnike s kojima ste razgovarale rije\u0161eni, recimo, smje\u0161taj i prehrana? Postoji li razlika u radnim uvjetima i kvaliteti sezonskih radnih mjesta u manjim, obiteljskim poduze\u0107ima i u ve\u0107im poduze\u0107ima, hotelskim lancima i kompleksima itd.?<\/strong><\/p>\n\n\n\n U ve\u0107im sustavima \u010desto postoje uhodane prakse koje podrazumijevaju neki oblik standardnih uvjeta rada i nai\u0161le smo na manje izrazito negativnih iskustava ba\u0161 kada su u pitanju neki od osnovnih uvjeta za rad. Prehrana i prijevoz aspekti su rada koji se uglavnom odnose na osobe koje na rad dolaze iz drugih dijelova Hrvatske ili iz inozemstva, i \u010dine se kao manji problem. Me\u0111utim, po pitanju smje\u0161taja nailazimo na zaista razli\u010dit spektar iskustava od kojih su neka problemati\u010dna do mjere da ozbiljno ugro\u017eavaju zdravlje radnika. Rije\u010d je o premalim i improviziranim gara\u017eama ili potkrovljima bez klime u kojima temperatura prelazi i 40 stupnjeva u koje se smje\u0161ta vi\u0161e radnika i radnica, zatim neadekvatni sanitarni \u010dvorovi ili plijesan po zidovima i podovima i sl.<\/p>\n\n\n\n Imate li uvid u to koje se grupe radnika i za\u0161to naj\u010de\u0161\u0107e zapo\u0161ljavaju u sezoni? Odlazi li ve\u0107ina radnika u sezonu jer nemaju ni jedan drugi izvor prihoda \/ posla, ili kao dodatni d\u017eeparac, tojest koji je omjer ove dvije skupine radnika?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Nemamo uvid o dominantnim karakteristikama svih sezonskih radnika_ca temeljen na vjerodostojnim podacima. Postoje podaci HZZ-a koji prate nezaposlene osobe prijavljene na zavodu za zapo\u0161ljavanje, a koje se zapo\u0161ljavaju sezonski. Ti podaci nisu potpuni, ali nam govore da se sezonski dominantno zapo\u0161ljavaju osobe \u010diji je najvi\u0161i zavr\u0161eni stupanj obrazovanja srednja \u0161kola ili ni\u017ee, dok ih oko 11% ima zavr\u0161eni neki oblik visoko\u0161kolskog obrazovanja (prema podacima iz 2019. godine). \u0160to se ti\u010de sta\u017ea, sezonski radnici_e dolaze i iz svih skupina, otprilike tre\u0107ina ima do 2 godine sta\u017ea, tre\u0107ina od 2 do 10 godina sta\u017ea, a tre\u0107ina ima 10 ili vi\u0161e godina sta\u017ea. Sli\u010dno, vezano uz dob, dvije petine ih je imalo manje od 30 godina, isti udio osoba od 30 do 50 godina, a starijih od 50 godina ima zadnja petina.<\/p>\n\n\n\n Iako ti podaci ne zahva\u0107aju studente_ice koje rade sezonski preko studentskog ugovora, niti strance, niti sve osobe koje nisu bile prijavljene na HZZ-u prije zapo\u0161ljavanja sezonski, jasno je da se ne radi o populaciji koja sezonski radi za dodatni d\u017eeparac. Odre\u0111eni dio u\u010deni\u010dke i studentske populacije koja radi sezonski mo\u017eda to radi za d\u017eeparac, ali to definitivno nije dominantan dio sezonskog zapo\u0161ljavanja u turizmu. To su u na\u0161im intervjuima posebno izra\u017eavali sezonci koji su migrirali kako bi radili sezonu u turizmu \u017eale\u0107i se na niske pla\u0107e i nedostatak poslova u podru\u010djima gdje \u017eive. U nedostatku boljih opcija, sezona u hrvatskom kontekstu pru\u017ea opciju brze zarade. Ali kada se uzmu u obzir ostali iskazi sudionika istra\u017eivanja, pitanje je po kojoj cijeni dolazi ta zarada. Kao motivaciju i okolnosti zapo\u0161ljavanja u sezoni sudionici navode dodatnu zaradu, ali i ostanak bez stalnog posla u privatiziranim poduze\u0107ima i propalim industrijama. Tako\u0111er, budu\u0107i da smo istra\u017eivanje provodile u jeku pandemije, za nekoliko sugovornika_ca je odlazak na sezonu bila posljedica gubitka posla zbog korone. U tom slu\u010daju sezonski rad slu\u017ei kao nekakav safety net, <\/em>iako potpuno nesiguran; jedina mogu\u0107nost zapo\u0161ljavanja i zarade u izostanku drugih opcija.<\/p>\n\n\n\n Koliki je udio stranaca me\u0111u sezonskim radnicima i kakav je nivo njihovih radnih uvjeta i prava?<\/strong><\/p>\n\n\n\n O udjelu stranaca je tako\u0111er te\u0161ko govoriti jer ne znamo ni broj doma\u0107ih \/ lokalnih sezonaca. HZZ je za pro\u0161lu godinu izdao 33.744 radne dozvole, s time da se ne odnose sve na rad u turizmu ve\u0107 zna\u010dajan broj otpada i na rad u gra\u0111evinarstvu. Na pitanje o uvjetima rada i prava je te\u0161ko odgovoriti jer smo razgovarali samo sa par radnika_ca koji su do\u0161li iz susjednih zemalja \/ regiona. Njihova negativna iskustva sli\u010dna su negativnim iskustvima lokalnih radnika_ca, ali ono \u0161to su iskusili je jo\u0161 neza\u0161ti\u0107enija pozicija u smislu mogu\u0107nosti ostvarivanja prava u slu\u010daju njihovog kr\u0161enja, osje\u0107aj da se nemaju kome obratiti ili da ih nema tko za\u0161titi, razo\u010daranost uvjetima rada u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n \u0160to mislite o najavama da se u turisti\u010dkoj sezoni planira zapo\u0161ljavati izbjeglice iz Ukrajine? Mo\u017eemo li zaista predvi\u0111ati neki tip win-win<\/em> situacije, u smislu da \u0107e ti ljudi mo\u0107i privre\u0111ivati, a Hrvatska \u0107e rije\u0161iti problem \u201cmanjka radnika\u201d, dok u sezoni prevladavaju ovako lo\u0161i radni uvjeti?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Nedostatak sezonskih radnika_ca u Hrvatskoj ima jasne uzroke, a to je prekarnost takvog posla \u0161to zna\u010di njegova privremenost, nerijetko nedostatna naknada za zahtjeve koji su stavljeni pred radnike i radnice, te\u0161ki uvjeti u kojima se radi te fizi\u010dki i emocionalno iscrpljuju\u0107i poslovi\u2026 Jako se malo napora ula\u017ee da se osmisle odr\u017eiviji modusi ovakvih poslova kako bi iz njih proizlazila neka sigurnost za radnike i radnice. Promatrati ljude koji su izbjegli od rata kao homogenu masu koja \u0107e popunjavati propuste u sustavnom pristupu ovoj sferi rada \u010dini se krajnje neprikladno. Otvoriti tr\u017ei\u0161te rada za izbjeglice prema njihovim afinitetima i mogu\u0107nostima uz brigu o radni\u010dkim pravima te uvjetima rada svih uklju\u010denih jedini je suvisao put integraciji tih osoba u rad, a da se ne stvara obespravljena periferija radne snage.<\/p>\n\n\n\n Koliko je i kojih sezonskih radnika sindikalizirano, primjerice kroz Sindikat turizma i usluga Hrvatske ili Samostalni sindikat uslu\u017enih djelatnosti?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Prema na\u0161em saznanju, takvi podaci nisu javno dostupni. Sindikalizirani su uglavnom oni radnici koji su stalno zaposleni u ve\u0107im hotelskim lancima koji posluju u Hrvatskoj, koji predstavljaju tek manji dio sezonskih radnika_ca u turizmu. Organiziranje u sezoni pati od svih pote\u0161ko\u0107a organiziranja prekarno odnosno privremeno zaposlenih radnika_ca i zahtijeva neke inovativne metode u\u010dlanjivanja i zadr\u017eavanja \u010dlanstva. Razlog tome je perspektiva radnika i radnica koji rijetko sezonski posao vide kao ne\u0161to u \u010demu namjeravaju ostati, fluktuacija radnika_ca je velika te se radnici rijetko vra\u0107aju na prethodno radno mjesto.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, treba naglasiti da je recentno obnovljen kolektivni ugovor za radnike i radnice u turizmu i ugostiteljstvu te da bi se trebao odnositi na cijelu djelatnost. Me\u0111utim, primjena prava iz kolektivnih ugovora zasebna je tema i doti\u010de se ve\u0107 spomenutog nadzora i aktivnosti inspekcije rada. Znamo da \u010dak i zakonom zagarantirana prava mogu biti mrtvo slovo na papiru ako se ne kontrolira njihova primjena.<\/p>\n\n\n\n Do koje mjere i koliko efikasno Zakon o radu prepoznaje i \u0161titi sezonske radnike? Najavljene izmjene ZOR-a bi trebale, koliko sam vidjela, dodatno regulirati i ugovore o radu za tzv. \u201cstalne sezonske poslove\u201d. Znate li i\u0161ta o smjeru u kojem to ide? Imate li kakav komentar na mjeru aktivnog zapo\u0161ljavanja \u201cStalni sezonac\u201d, kakav je njen u\u010dinak?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Zakon o radu ne prepoznaje sezonski rad kao poseban oblik ugovora ve\u0107 se sezonski radnici zapo\u0161ljavaju putem ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme te bi za njih trebale vrijediti sve odredbe koje se odnose na zapo\u0161ljavanje na odre\u0111eno. Jedino \u0161to se prepoznaje kao specifi\u010dno jest da poslodavci imaju pravo na ve\u0107i fond radnih sati. Zakon otvara mogu\u0107nost sklapanja ugovora o radu za stalne sezonske poslove, ali ne tretira ga kao posebnu vrstu ugovora o radu. U svakom slu\u010daju taj institut u ve\u0107oj mjeri zavisi od mjera aktivne politike zapo\u0161ljavanja, odnosno o mjeri Stalni sezonac kojima se poslodavcima sufinancira, odnosno radnicima_ama se ispla\u0107uje financijska naknada u razdoblju kada ne rade. Za radnike_ce koji rade kao stalni sezonci to ipak predstavlja zna\u010dajnu sigurniju varijantu sezonskog posla i neki tip kontinuiteta u zapo\u0161ljavanju, financijsku stabilnost itd. S druge strane, mjera je postavljena na taj na\u010din da poslodavci mogu imati toliko sezonskih radnika_ca koliko imaju zaposlenih na neodre\u0111eno, a to se uglavnom odnosi na vrlo velike hotelske ku\u0107e. U tom smislu dr\u017eava sufinancira neke od najprofitabilnijih poduze\u0107a \/ poslodavaca, za ono \u0161to im je su\u0161tinski potrebno, a to je radna snaga svake sezone. Tako da dolazimo vrlo brzo i do paradoksa mjere koju ina\u010de i sami radnici i radnice prepoznaju kao po\u017eeljan oblik rada u sezoni.<\/p>\n\n\n\n Kako je mogu\u0107e da su opisani radni uvjeti potpuno normalizirani za tako velik broj radnika i kakve to veze ima s pri\u010dom da \u201cuvjeti nisu tako lo\u0161i, ali nedostaje radne snage\u201d koju stalno slu\u0161amo?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Nakon iskustava koja su s nama podijelili radnici i radnice, narativ o manjku radne snage koji ne spominje uvjete sezonskog rada \u010dini se prili\u010dno dezinformiraju\u0107im. Da bi se uredilo pitanje sezonskog rada potrebno je nametnuti stro\u017ee kontrole i nadzor nad uvjetima rada, pogotovo visinama i na\u010dinima isplate pla\u0107a, osigurati dnevne i tjedne odmore, omogu\u0107iti adekvatan pristup bolovanjima i prikladnom smje\u0161taju za vrijeme rada te posebnu pa\u017enju posvetiti osiguranju socijalne sigurnosti i stalnosti ovakvog zaposlenja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" “Ogor\u010deni ugostitelji”, “Nema tko da radi”, “Nagrada ko prona\u0111e konobara”, “Nitko ne\u0107e u konobare: Stanje je koma, hit su Filipinci i Nepalci”, neki su od brojnih medijskih naslova na temu hrvatske turisti\u010dke sezone zadnjih godina. S druge strane, vrlo su rijetka nastojanja da se uvjeti sezonskog rada istra\u017ee i pobolj\u0161aju, pri \u010demu jednu od iznimaka […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":41989,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[652,668,959],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[452],"coauthors":[377,764,1675],"class_list":["post-41984","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-nezaposlenost","tag-radnicka-prava","tag-sezonski-rad","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-intervju"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41984","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41984"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41984\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41993,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41984\/revisions\/41993"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41989"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41984"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41984"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41984"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=41984"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=41984"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=41984"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=41984"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}