Za razliku od ve\u0107ine isto\u010dnoeuropskih dr\u017eava, Rumunjska mo\u017ee, zbog vlastitih resursa, bez ve\u0107ih problemi izdr\u017eati eventualni potpuni embargo na uvoz ruskih energenata. Upravo je stjecanje potpune energetske neovisnosti postalo glavni marketin\u0161ki i politi\u010dki projekt rumunjskih vlasti, ali u tom se projektu potpuno zanemaruju standard gra\u0111ana i okoli\u0161.<\/p>\n\n\n\n
Od samog po\u010detka ruske invazije na Ukrajinu, rumunjski politi\u010dari i mediji pridru\u017eili su se zboru europskih glasova zabrinutih zbog ovisnosti o ruskom plinu i nafti. Odluka Rusije da zaustavi isporuku plina Poljskoj i Bugarskoj samo \u0107e intenzivirati te brige s obzirom na to da isto\u010dnoj Europi predstoji ekonomski rat punih razmjera s Rusijom u kojem \u0107e energija zauzimati sredi\u0161nje mjesto. Stoga ne \u010dudi da su se rasprave o rumunjskoj energetskoj (ne)ovisnosti rasplamsale u medijima i na dru\u0161tvenim mre\u017eama, i to u trenutku u kojem dr\u017eavni predstavnici nastoje smiriti populaciju zbog sna\u017enog rasta cijena energenata.<\/p>\n\n\n\n
Brige su sasvim razumljive: Rumunjska nije nimala ustuknula od svoje privr\u017eenosti NATO-u i podr\u0161ke Ukrajini. Jo\u0161 od samog po\u010detka konflikta Rumunjska marljivo ostaje na liniji Europske unije i NATO-a kad su posrijedi ekonomske sankcije Rusiji i vojna podr\u0161ka Ukrajini. U sklopu trenutnih rasprava o embargu Unije na uvoz ruske nafte Rumunjska \u010dvrsto stoji uz stav Bruxellesa o potpunoj zabrani uvoza ruske nafte do kraja godine. Takav potpuni izostanak brige oko posljedice te odluke nije, na primjer, prisutan u Ma\u0111arskoj \u010diji se \u010delni ljudi embargo na rusku naftu proglasili ekvivalentom “atomske bombe” kad je njihova ekonomija posrijedi.<\/p>\n\n\n\n
Premda me\u0111unarodni kontekst diktira rumunjske debate o energiji, one su dodatno zakomplicirane problemati\u010dnim lokalnim faktorima. Po\u010detkom pro\u0161le godine nastupila je potpuna liberalizacija cijena energenata. Ta odluka koju je podr\u017eala EU, a i cijeli politi\u010dki spektar, ve\u0107inu je stanovni\u0161tva zbunila. Globalni rast cijena energenata po\u010detkom ove godine samo se nadovezao na lokalne trendove i prili\u010dno zakomplicirao \u017eivote Rumunjima, kako politi\u010dki tako i materijalno.<\/p>\n\n\n\n
Prije nekih desetak dana rumunjski je premijer Nicolae Ciuca entuzijasti\u010dno najavio kupovinu 50% udjela u projektu eksploatacije plina u Crnom moru od ExxonMobila. Cijena te akvizicije iznosi 1,06 milijardi eura. ExxonMobil je dosad ulo\u017eio pribli\u017eno 700 milijuna eura u istra\u017eivanje nekoliko bu\u0161otina u sklopu procjene dostupnosti navodno najve\u0107ih rezervi plina u Crnom moru, a mogu\u0107e i najve\u0107ih u Europskoj uniji. Za rumunjsko energetsko tr\u017ei\u0161te ovo istra\u017eivanje predstavlja ogroman projekt: prema nekim procjenama spomenute rezerve u Crnom moru bi eksploatacijom na godi\u0161njoj razini od tri do \u0161est puta pokrivale rumunjske potrebe. Kupovina je odra\u0111ena preko dr\u017eavne kompanije Romgaz koja \u0107e u\u0107i u partnerski odnos s kompanijom OMV Petrom koja je bila u partnerstvu s ExxonMobilom i koja je zadu\u017eena za sam rad na eksploataciji.<\/p>\n\n\n\n
Uloga ExxonMobila u ovom projektu je od samog po\u010detka bila kontroverzna, a posljednjih nekoliko godina obilje\u017eile su je stalna naricanja o rumunjskoj poreznoj politici koju su u firmi smatrali izrazito ote\u017eavaju\u0107om za njihov rad. Odluka kompanije da proda udjele dr\u017eava predstavlja win<\/em>–win<\/em> opciju obje strane. Rumunjska dr\u017eava se mo\u017ee hvaliti ve\u0107im stupnjem energetske neovisnosti i autonomijom u odnosu na ruski plin, a ExxonMobil se mo\u017ee zadovoljiti prili\u010dnom zaradom.<\/p>\n\n\n\n No, treba biti oprezan u procjeni ovog poteza kao koraka u smjeru izda\u0161nije dr\u017eavne kontrole nad proizvodnjom i distribucijom energenata nau\u0161trb privatnih interesa i stranih aktera. “Energetska neovisnost” u ovom slu\u010daju ima puno ograni\u010denije zna\u010denje: naprosto se radi o zaobila\u017eenju ruskih interesa i utjecaja. Trenutna vlada je ina\u010de vrlo blagonaklona prema stranim investitorima kad su posrijedi fiskalna politika i dr\u017eavne intervencije. Naime, porezni okvir na koji se Exxon \u017ealio bit \u0107e uklonjen do kraja godine, a u parlamentarnu proceduru su u\u0161le reforme \u010diji je prvenstveni cilj zadovoljavanje privatnih interesa u eksploataciji energenata u Crnom moru. Navodna urgentnost u stjecanju energetske neovisnosti je, paradoksalno, upravo omogu\u0107ila da te zakonske promjene pro\u0111u ispod radara i da budu li\u0161ene bilo kakvih javnih rasprava. <\/p>\n\n\n\n Prilike koje su nude privatnim investitorima su itekako zna\u010dajne. Rumunjska je jedan od najve\u0107ih proizvo\u0111a\u010da energije u Europi: njene rezerve plina, preostale naftne bu\u0161otine i nuklearna energija \u010dine ju jednom od manje zavisnih zemalja o uvozu energije. Tako\u0111er, ruski plin i nafta ne predstavljaju ve\u0107inu rumunjskog uvoza energenata jer imaju pristup kazahstanskim energentima i ameri\u010dkom ukapljenom plinu. Radi se o poziciji prili\u010dno razli\u010ditoj od onih, na primjer, Slova\u010dke i Ma\u0111arske koje se sna\u017eno oslanjaju na uvoz ruskih energenata. Premda je rumunjski uvoz sirove nafte i plina rastao u nekoliko posljednjih godina (43,5% potreba u 2021.), postoje kapaciteti reduciranja uvoza. Na primjer, 2015. godine uvoz je zadovoljavao tek 17% potreba. Postoje\u0107im kapacitetima jo\u0161 treba pribrojiti i neistra\u017eene rezerve plina u Crnom moru. U tom smislu stalno inzistiranje vlade da rat u Ukrajini ne\u0107e ugroziti rumunjske energetske rezerve nije prazna pri\u010da: zemlja stvarno ima, za razliku od Ma\u0111arske, da ostane energetski neokrznuta ili minimalno o\u0161te\u0107ena kad se radi o posljedicama embarga na uvoz ruskih energenata.<\/p>\n\n\n\n \u010cak bi procjene vlade po kojima \u0107e Rumunjska do 2026. ste\u0107i potpunu energetsku neovisnost mogle biti to\u010dne. No, pitanje je kako \u0107e se ta neovisnost ste\u0107i i tko \u0107e na njoj profitirati: fiskalne politike preferiraju privatne investitore koje mame visoki profiti. Oni se predstavljaju kao jedini akteri koji mogu osigurati nu\u017ean kapital za pokretanje eksploatacije unato\u010d drugim opcijama poput itekako dostupnih europskih fondova.<\/p>\n\n\n\n U me\u0111uvremenu se na ulicama mo\u017ee osjetiti prili\u010dno kontradiktorna atmosfera: dok se vlada hvala stjecanjem energetske neovisnosti, gra\u0111ani se bore s rastom cijena energenata iza kojih stoje globalni procesi i spomenuta liberalizacija cijena u samoj Rumunjskoj. Nikad se dosad nije osjetio toliki kontrast izme\u0111u navodnog bogatstva energetskih resursa i njihove distribucije.<\/p>\n\n\n\n Aspekt koji ostaje potpuno isklju\u010den iz rumunjske pri\u010de o energetskoj neovisnosti jest tranzicija prema zelenoj ekonomiji. Dok je trenutna energetska kriza u zemljama poput Njema\u010dke, Francuske i Italije sna\u017eno potaknula rasprave o pitanjima okoli\u0161ne odr\u017eivosti, u rumunjskom su kontekstu ta pitanja potpuno marginalizirana. Tu i tamo pokoje povla\u010denje pitanja oko energije dobivene od vjetra ne mo\u017ee maskirati \u010dinjenicu frapantnog izostanka ekolo\u0161kih problema u rumunjskom politi\u010dkom diskursu. Doslovno se sve debate o energetskoj neovisnosti ti\u010du isklju\u010divo fosilnih goriva i nitko nije ni blagom posramljen tim isklju\u010divim fokusom.<\/p>\n\n\n\n Serija nasilnih prosvjeda 2013. godine koji su bili usmjereni protiv kanadskog projekta rudnika zlata pobudili su nadu u sna\u017enije prisustvo ekolo\u0161kih pitanja u rumunjskom javnom i politi\u010dkom \u017eivotu. No danas se \u010dini da je ta nada bila iluzorna: diskurs o energetskoj neovisnost i dalje ostaje dio onoga \u0161to bismo mogli nazvati nacionalizmom fosilnih goriva u kojem je autonomno raspolaganje resursima shva\u0107eno kroz prizmu dvadesetostoljetne nacionalne ekonomije oslonjene isklju\u010divo na fosilna goriva.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Za razliku od ve\u0107ine isto\u010dnoeuropskih dr\u017eava, Rumunjska mo\u017ee, zbog vlastitih resursa, bez ve\u0107ih problemi izdr\u017eati eventualni potpuni embargo na uvoz ruskih energenata. Upravo je stjecanje potpune energetske neovisnosti postalo glavni marketin\u0161ki i politi\u010dki projekt rumunjskih vlasti, ali u tom se projektu potpuno zanemaruju standard gra\u0111ana i okoli\u0161. Od samog po\u010detka ruske invazije na Ukrajinu, rumunjski […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":41960,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[128,650,25,587],"theme":[457],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[298],"class_list":["post-41958","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-energetika","tag-fosilna-goriva","tag-nacionalizam","tag-rumunjska","theme-klima","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41958","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41958"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41958\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41963,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41958\/revisions\/41963"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41960"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41958"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41958"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41958"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=41958"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=41958"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=41958"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=41958"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Investitori i marginalizacija ekologije<\/h2>\n\n\n\n