U europskoj komentatorsko-analiti\u010dkoj zajednici gotovo da je postojao konsenzus o prijelomnom statusu dana\u0161njeg datuma kad je rije\u010d o ratu u Ukrajini. Naime, danas se obilje\u017eava Dan pobjede i zna\u010dajna ve\u0107ina medijskih oblikovatelja stavova i i\u0161\u010dekivanja je smatrala da \u0107e Vladimir Putin iskoristiti ideolo\u0161ke resurse, zna\u010denjske slojeve i sna\u017ene sentimente koje taj dan nosi sa sobom i poslati znakovitu poruku vezanu za nastavak rata. Unato\u010d slozi oko presudnosti datuma, prognoze su se razlikovale. Oni optimisti\u010dniji su o\u010dekivali retori\u010dko-povijesni manevar zasnovan na banalnoj podudarnosti: Putin \u0107e proglasiti pobjedu u ratu u Ukrajini i samo povu\u0107i vojsku kao da se ni\u0161ta nije dogodilo. Na drugom kraju spektra su bili oni koji su u obljetni\u010darskoj prigodi vidjeli opasnost najave daljnje eskalacije: bilo geografske bilo u smislu intenziteta.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, Putinov je dana\u0161nji govor prognosti\u010darima uskratio zadovoljstvo “podebljanja” komentatorske pouzdanosti. Uz poneka sitnija odstupanja od standardnih narativa kad su u pitanju uzroci invazije i geopoliti\u010dka i povijesna uloga Rusija, nikakva se najava prekretnice nije mogla naslutiti iz Putinova obra\u0107anja ruskoj, ali i svjetskoj javnosti. Ne samo da prekretnice nije bilo ve\u0107 je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski “zakomplicirao” povijesni narativ. I on je, poput Putina, samo pone\u0161to druk\u010dijim rije\u010dima, izjedna\u010dio ratne napore svojih snaga s onima koji su se u Drugom svjetskom ratu borili protiv nacista. I najavio jo\u0161 jednu pobjedu. Dakle, ratni protivnici \u010ditaju vlastitu misiju kao nastavak iste borbe otprije 80 godina: dodu\u0161e, u nacionaliziranom obliku, Zelenski spominje 8 milijuna ukrajinskih \u017ertava, a Putin govori o ruskim o\u010devima i djedovima.<\/p>\n\n\n\n
Pritom Zelenski, barem u ovom navratu, nije ponudio dodatnu elaboraciju. On se zapravo implicitno oslonio na izjedna\u010davanje Putina i Hitlera koje je u prili\u010dnoj mjeri za\u017eivjelo samim po\u010detkom ruske invazije, ali i na \u010dinjenicu da Ukrajinci ratuju na svom tlu. Tako\u0111er, uspostavljanjem kontinuiteta izme\u0111u otpora nacistima i otpora Rusima, Zelenski je nastojao izravno napasti Putinov narativ o nu\u017enosti tobo\u017enje denacifikacije Ukrajine. Putinova pak dodatna elaboracija pri proslavi Dana pobjede pomalo se neo\u010dekivano referirala na multietni\u010dnost otpora nacistima. No, va\u017eniji element je bio onaj implicitne poveznice izme\u0111u nacizma i suvremene kulturne degeneracije Zapada koja zapravo predstavlja jedan od razloga rata. Rat, ili u ruskom \u017eargonu “specijalna operacija”, predstavlja, osim navodne prevencije agresije na ruske “povijesne zemlje” i neku vrstu spa\u0161avanja Zapada od sebe samog. Te\u0161ko je, pritom, ne primijetiti da Putin dijagnosticira isti navodni problem Zapada kao \u0161to su to u\u010dinili i nacisti: kulturnu degeneraciju.<\/p>\n\n\n\n
Nije potrebno ulaziti u daljnje problemati\u010dne narativne mostove, ve\u0107 samo valja skicirati standarne naratolo\u0161ke probleme koji se javljaju prilikom sklapanja povijesnih narativa za teku\u0107e politi\u010dke potrebe. Njihova uvjerljivost ovisi, dakako, i o povijesnim \u010dinjenicama, ali prije svega o snazi politi\u010dko-ideolo\u0161ke logistike kojoj slu\u017ee. Tako\u0111er, te same “\u010dinjenice” ni u trenutku svog nastanka nisu bile li\u0161ene proturje\u010dja. Na primjer, u samom Drugom svjetskom ratu, pored antifa\u0161isti\u010dkog otpora okupatoru, nezanemarivu ulogu je odigrao i ruski nacionalizam kao svojevrsno mobilizacijsko sredstvo. Taj je nacionalizam u periodu Sovjetskog Saveza bio podre\u0111en antifa\u0161isti\u010dkom sje\u0107anju na otpor, a nakon kolapsa SSSR-a preuzeo je vode\u0107u ulogu u obilje\u017eavanju otpora: i dalje prisutni socijalisti\u010dki simboli naprosto su integrirani u nacionalni narativ. Tako\u0111er treba uzeti u obzir da ovo, naravno, nije prvi povijesni moment u kojem se sje\u0107anje prilago\u0111ava politi\u010dkim zadacima. Sva dosada\u0161nja prilago\u0111avanja koja su se doga\u0111ala od samog po\u010detka dio su zapravo povijesne epizode koja se obilje\u017eava. Na primjer, na europskom je kontinentu neposredno nakon rata postojao gotovo konsenzus o presudnoj ulozi Sovjetskog Saveza u osloba\u0111anju kontinenta od fa\u0161izma. Kako su hladnoratovske godine tekle tako je omjer kad je u pitanju presudna uloga rastao u korist Amerikanaca i razna \u201espa\u0161avanja vojnika Ryana\u201d su postala prevladavaju\u0107a predod\u017eba rata i oslobo\u0111enja od fa\u0161izma. E da bi se na kraju fa\u0161izam i komunizam izjedna\u010dili u rezolucijama i du\u0161ama europskih politi\u010dara. A Putin bi trebao biti dokaz tog izjedna\u010denja.<\/p>\n\n\n\n
Na\u0161 je zadatak da osporimo Putinovo prisvajanje antifa\u0161isti\u010dke tradicije za krajnje neprihvatljive ciljeve, ali i da ne dopustimo zapadnim snagama da na tim prisvajanjima grade krajnje problemati\u010dne narative o fa\u0161izmu, antifa\u0161izmu, komunizmu i demokraciji.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U europskoj komentatorsko-analiti\u010dkoj zajednici gotovo da je postojao konsenzus o prijelomnom statusu dana\u0161njeg datuma kad je rije\u010d o ratu u Ukrajini. Naime, danas se obilje\u017eava Dan pobjede i zna\u010dajna ve\u0107ina medijskih oblikovatelja stavova i i\u0161\u010dekivanja je smatrala da \u0107e Vladimir Putin iskoristiti ideolo\u0161ke resurse, zna\u010denjske slojeve i sna\u017ene sentimente koje taj dan nosi sa sobom […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":41932,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[808,144],"theme":[458],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-41930","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-antifasizam","tag-revizionizam","theme-drustvo","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41930","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41930"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41930\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41936,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41930\/revisions\/41936"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41932"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41930"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41930"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41930"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=41930"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=41930"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=41930"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=41930"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}