Krajem lipnja u Splitu su na rasporedu izvanredni izbori. Neposredne socijalne pozadine glavnih favorita, Ivice Puljka i HDZ-ova kandidata Zorana \u0110oga\u0161a, otkrivaju kroni\u010dni manjak kapaciteta u razvijanju vizije grada. Vizije koja \u0107e prvenstveno rije\u0161iti infrastrukturna i komunalna pitanja zarobljena izme\u0111u zadovoljavanja pogleda turista i zanemarivanja potreba gra\u0111ana. <\/p>\n\n\n\n
Pro\u0161lotjedna posljednja seansa splitskog Gradskog vije\u0107a, barem, jasno, u ovom sazivu, poslu\u017eila je kao primjereni ilustrativni uvod u pitanja politi\u010dke odgovornosti i prioritizacije. Naime, goru\u0107a je to\u010dka bila kona\u010dno davanje suglasnosti gradskih vije\u0107nika za zadu\u017eivanje gradske tvrtke Split parking u svrhu realizacije projekta izgradnje dviju javnih gara\u017ea, kao i sanacije te opremanja \u0161est javnih parkirali\u0161ta, odnosno gara\u017ea, tako\u0111er na gradskim lokacijama koje su – ako uop\u0107e u gradu vi\u0161e i postoji lokacija koja nije pogo\u0111ena tom problematikom – najpogo\u0111enije nedostatkom parking-mjesta namijenjenih domicilnom stanovni\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n
U gradu \u010diji je centar, uslijed agresivne apartmanizacije, postao scenografija za turisti\u010dku sezonu i u kojem je komunalna problematika dobrim dijelom slikovito prikazana lokotima na parking-mjestima rezerviranima za hotele i privatne smje\u0161taje, \u010dovjek bi pomislio da je minimum politi\u010dke odgovornosti tek obligatorno dizanje ruku za ve\u0107 gotov projekt. Tom “naivnom” stavu zna\u010dajno u prilog ide i \u010dinjenica da je ugovor, koji je samo \u010dekao biti ovjeren, dogovoren po “predratnim” uvjetima: cijene izgradnje su bile uglavljene po starim tarifama, dok su banke odobrile kamatu od tek 0,82 posto, \u0161to je cijelu pri\u010du \u010dinilo itekako prihvatljivom. No, vije\u0107nici su se odlu\u010dili ponovno, kao i pro\u0161le godine, baviti predizbornim politi\u010dkim prepucavanjima; kvorum je sru\u0161en, a proces je vra\u0107en na po\u010detak, s izvjesno puno skupljim epilogom.<\/p>\n\n\n\n
Zanimljivo je pritom sagledati kako su se uloge distribuirale. Lani je, tako, kvorum za izglasavanje istog projekta ru\u0161io bra\u010dni par Puljak, koji se nada na skora\u0161njim izvanrednim izborima dobiti novo povjerenje glasa\u010da, tvrde\u0107i tada kako se “ni\u0161ta lo\u0161e ne\u0107e desiti odlaskom sa sjednice”, da bi se danas na\u0161li na suprotnoj strani. Druga predstavnica struje koja se, barem deklarativno, bori za rje\u0161avanje ozbiljnijih komunalna pitanja – Tamara Viskovi\u0107 iz platforme Mo\u017eemo! – svoju je ostavku na mjesto gradske vje\u0107nice kuvertirala jo\u0161 po\u010detkom travnja, iako svjesna da je svojom prisutno\u0161\u0107u lako mogla osigurati klju\u010dnu ruku za ovu izuzetno bitnu stvar za gra\u0111ane. U kontrastu s ovim potezom programatska stavka njihove predizborne kampanje, u kojoj su se zalagali za projekte zelenih, monta\u017enih gara\u017ea na svakom parkingu, zvu\u010di kao lo\u0161a \u0161ala.<\/p>\n\n\n\n
Split tako ulazi u novu turisti\u010dku sezonu sa starim boljkama. U gradu koji u mnogo\u010demu uvijek inzistira na simbolici ne mo\u017ee biti vi\u0161e simboli\u010dno nego da je termin ovih izvanrednih izbora 26. lipnja, kada svi najve\u0107i komunalni problemi postanu jo\u0161 ve\u0107i i o\u010ditiji pod navalom stotina tisu\u0107a turista.<\/p>\n\n\n\n
U gradu koji je zanemario sam sebe, odnosno, svoje vlastite gra\u0111ane to nije novo stanje stvari. Uostalom, ta se tu\u017ena dinamika o\u010dituje i kroz pozadinu dvojice najve\u0107ih favorita na predstoje\u0107im izborima, Ivice Puljka i novog miljenika Andreja Plenkovi\u0107a i kandidata HDZ-a, Zorana \u0110oga\u0161a. Prvi je s obitelji dugogodi\u0161nji \u017eitelj Pazdigrada, kvarta na krajnjem isto\u010dnom priobalnom dijelu grada, poznatog po tome \u0161to je simbol urbanisti\u010dkog nereda iako se radi o kvartu s pone\u0161to elitnijim predznakom. Prvi zna\u010dajniji politi\u010dki anga\u017eman Puljkovih vezan je ba\u0161 uz jedan ozbiljan gradski komunalni problem; \u010dinjenica da su uspje\u0161no platformski agitirali za izgradnju Osnovne \u0161kole \u017dnjan-Pazdigrad, otvorene u rujnu 2017., pogurala je i njihove politi\u010dke ambicije, ali ukazala i na porazni podatak da je u pitanju jedina osnovna \u0161kola izgra\u0111ena u drugom najve\u0107em gradu u dr\u017eavi jo\u0161 od samostalnosti.<\/p>\n\n\n\n
S druge strane, \u010dahura \u017eivota u elitnijem, izoliranom kvartu bila je naizgled nepremostiva prepreka za Puljkov javni imid\u017e, toliki da su po gradu intenzivno kolale popularne “\u0107akule” po kojima je (ne)su\u0111eni gradona\u010delnik navodno poku\u0161avao stopirati jednu internetsku anketu u kojoj su kandidati za gradona\u010delnika trebali pokazati faktografsko znanje o samom gradu, a na kojem je navodno postigao neo\u010dekivano lo\u0161 rezultat. Bilo kako bilo, gotovo je konsenzualni zaklju\u010dak da je Puljak onaj prijelomni broj glasova vrijedan pobjede dobio ba\u0161 pru\u017eanjem ruke Bojanu Ivo\u0161evi\u0107u, aktivistu kratkog fitilja, dotad poznatom tek po istan\u010danoj borbi za rje\u0161avanje komunalnih pitanja i problematike. Ivo\u0161evi\u0107 je \u010ditav svoj \u017eivot stanovnik predjela grada naslonjenog na samu Pala\u010du, i njegovo poznavanje svih ovih goru\u0107ih pitanja – pogotovo vezanih uz katastrofalne posljedice te agresivne apartmanizacije – izgra\u0111eno je na prakti\u010dnom iskustvu. U toj se suprotnosti njihovih \u017eivotnih pozadina mo\u017ee lako prona\u0107i i odgovor zbog \u010dega su u lanjskoj koaliciji postali idealni “tre\u0107i put” liberalnog Splita, ili barem tih kontura, kao spoj tobo\u017ee ugla\u0111enog i “osvije\u0161tenog”, ina\u010de me\u0111usobno isklju\u010divog.<\/p>\n\n\n\n
S druge strane, njihov je uspjeh prili\u010dno poljuljao ambicije HDZ-a kojem je Split bio zna\u010dajan politi\u010dkih plijen. Upravo je taj status plijena koji se podrazumijeva dovoljan indikator provincijalizacije Splita u re\u017eiji Plenkovi\u0107eva HDZ-a. Poku\u0161aj pranja obraza i vra\u0107anja povjerenja provjerenom metodom do\u0161ao je kroz guranje lije\u010dnika Zorana \u0110oga\u0161a, HDZ-ovca koji se – kako je to ve\u0107 primije\u0107eno – zapravo “hvali” da, eto, nije HDZ-ovac. Taj pristup u kampanji podsje\u0107a na lik i djelo Andre Krstulovi\u0107a Opare, koji je ostao u kolektivnoj memoriji kao predstavnik “ugla\u0111enije” HDZ-ovske struje i \u010dovjek koji je kampanju i mandat uvelike formirao oko svog statusa “fetivog” Spli\u0107anina, odnosno, starosjedioca. \u0110oga\u0161 pak nije “fetivi”, ali kao i Opara dolazi iz Varo\u0161a, jednog od najstarijih dijelova grada. I tamo ve\u0107 15 godina poku\u0161ava neuspje\u0161no legalizirati ilegalni zahvat na terasi ku\u0107e, i to zato \u0161to mu je zahtjev odbijen uslijed nepoznavanja zakona i propisa.<\/p>\n\n\n\n
Ta njegova farsa tek je obe\u0107avaju\u0107i nastavak (ne)razumijevanja komunalnih propisa i politika. Sam Opara je odli\u010dno portretirao i duboko povijesno i politi\u010dko nerazumijevanje komunalnih i infrastrukturnih problema prilikom jedne davne najave dr\u017eavnih investicija u pove\u0107anje kapaciteta splitske trajektne luke, jo\u0161 tamo pri Plenkovi\u0107evoj nevoljkoj posjeti Splitu u listopadu 2018. godine. Opara je tada lakonski ispalio kako bi to “bila investicija kakva se nije dogodila od Austro-Ugarske”. Fascinantna je razina ironije u toj izjavi: ne samo da je s tim revizionisti\u010dkim zaklju\u010dkom ciljano negirao modernisti\u010dki projekt Mediteranskih igara, onaj koji je zapravo u ime sportskog doga\u0111anja Split zapravo u\u010dinio gradom i u urbanisti\u010dkom, i u infrastrukturnom, i u dru\u0161tvenom smislu, postaviv\u0161i letvicu koju uporno i kolektivno Spli\u0107ani i splitska politika svjesno zakopavaju, ve\u0107 su upravo austrougarske vlasti zatvaranjem splitskog lazareta i zabranom pristajanja karavanama ekonomski svojedobno potpuno uni\u0161tile grad.<\/p>\n\n\n\n
Ta investicija koja je Krstulovi\u0107a Oparu inspirirala za takvu veleumnu izjavu ostala je na razini kozmeti\u010dke obnove \u0161etnice na tzv. Isto\u010dnoj obali, onoj koja pokriva podru\u010dje gradske luke. Upravo takve investicije ostaju najvidljiviji gradski javni infrastrukturni zahvati, \u0161to nije slu\u010dajno. U gradu kojem kontinuirano prijeti prometni i ekolo\u0161ki kolaps, ali ponajvi\u0161e kolaps odr\u017eivog stanovanja, jedini kontinuitet ulaganja obi\u010dno ostaje onaj koji je usmjeren ka onom neposrednom, vizualnom, a ne funkcionalnom. Prilago\u0111enom pogledu turista, a ne potrebama gra\u0111ana. To i je razina “adekvatna” tradiciji politi\u010dke pasivnosti splitske vlasti, koja se redovno vi\u0161e usmjerava ka unutarnjim sukobima – naj\u010de\u0161\u0107e izazvanih borbom za razne javno-privatne projekte od kojih tek pojedinci prosperiraju – nego konsenzusima u svrhu realizacije javnog dobra. Sve izuzev toga svedeno je na (ne)popularni predznak “privremeno”, \u0161to je postala mantra i samom gradu.<\/p>\n\n\n\n
Spli\u0107ani su se, pogo\u0111eni ponajprije ekonomskim posljedicama takvog jednodimenzionalnog upravljanja, sami pasivizirali do razine odu\u0161evljenja bilo kakvim vidom javnih investicija, ma koliko one u sr\u017ei bile tek kozmeti\u010dke, svjesni da su i one direktno vezane uz njihovu egzistenciju. Ostav\u0161tine gradskih vlasti tako u najve\u0107oj mjeri postaju \u0161etnice, s kojih su se i pokretale predizborne kampanje, ili tu\u0161-kabine, stvari od \u010dega zapravo puno vi\u0161e izravne koristi imaju turisti nego doma\u0107i. Sve to onda postaje, od izbora do izbora, odlika grada koji tek privremeno “\u017eivi”, tek onda kada se otvore niskotarifne avionske linije. Mo\u017eda najbolje stoga da ovaj termin izvanrednih izbora postane i stalni, da se i politi\u010dki \u017eivot formalno gradi od sezone do sezone.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Krajem lipnja u Splitu su na rasporedu izvanredni izbori. Neposredne socijalne pozadine glavnih favorita, Ivice Puljka i HDZ-ova kandidata Zorana \u0110oga\u0161a, otkrivaju kroni\u010dni manjak kapaciteta u razvijanju vizije grada. Vizije koja \u0107e prvenstveno rije\u0161iti infrastrukturna i komunalna pitanja zarobljena izme\u0111u zadovoljavanja pogleda turista i zanemarivanja potreba gra\u0111ana. Pro\u0161lotjedna posljednja seansa splitskog Gradskog vije\u0107a, barem, jasno, […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":41892,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[12],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[1592],"class_list":["post-41890","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-izbori","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41890","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41890"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41890\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41898,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41890\/revisions\/41898"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41892"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41890"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41890"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41890"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=41890"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=41890"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=41890"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=41890"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}