Ameri\u010dki portal Politico prekju\u010der je kasno nave\u010der po na\u0161em vremenu pustio u eter nacrt odluke Vrhovnog suda Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava kojim se poni\u0161tava povijesna odluka u slu\u010daju “Roe protiv Wadea” iz 1973. Tom odlukom, tada\u0161nji sastav Vrhovnog suda legalizirao je abortus u SAD-u, odnosno dopustio \u017eeni pravo na izbor u povijesnom trenutku u kojem je veliki broj saveznih dr\u017eava to onemogu\u0107avao. Dono\u0161enjem te odluke, u skladu sa Ustavom SAD-a, prekid trudno\u0107e je postao legalan na cijelom teritoriju dr\u017eave usprkos lokalnim zakonima koji su ga zabranjivali. Od tada pa do danas, “Roe protiv Wadea” je vjerojatno jedna od globalno najpoznatijih sudskih odluka koja je prije pedeset godina omogu\u0107ila Amerikankama abortus, ali istovremeno stvorila politi\u010dko-religijski pokret koji se usmjerio isklju\u010divo i jedino na ukidanje te odluke \u0161to mu je kona\u010dno i uspjelo.<\/p>\n\n\n\n
Nacrt koji je prekju\u010der procurio u javnost napisan je u velja\u010di. Napisao ga je konzervativni sudac Samuel Alito i jezik samog nacrta je izrazito aktivisti\u010dki. U mi\u0161ljenju koje je prema kuloarima podr\u017ealo najmanje pet od devet sudaca, me\u0111u ostalim stoji da je “Roe protiv Wadea” od po\u010detka bila potpuno pogre\u0161na odluka i da to pitanje treba vratiti na odlu\u010divanje “od naroda izabranim politi\u010dkim predstavnicima” \u0161to je stanje prije same odluke iz 1973. \u0160to je konkretno dovelo do odluke koja vra\u0107a pozicije Vrhovnog suda, a onda i zakonodavstva, na period od prije \u010dak pedeset godina? Prvo je svakako trenutni sastav Vrhovnog suda. Donald Trump je u svom mandatu uspio promijeniti sastav suda od tanke liberalne ve\u0107ine do izrazito konzervativnog. Pritom je tu i faktor slu\u010dajnosti odigrao klju\u010dnu ulogu. Smrt i povla\u010denje \u010dak troje sudaca omogu\u0107ilo je Trumpu imenovanje konzervativnih sudaca na ispra\u017enjena mjesta. To je bio minimum koji je od Trumpa o\u010dekivao dio njegovog glasa\u010dkog tijela kojemu je pitanje abortusa iznimno va\u017eno, pa mo\u017eda i najva\u017enije politi\u010dko pitanje.<\/p>\n\n\n\n
Tu dolazimo do drugog va\u017enog momenta, a to je pedeset godina politi\u010dkog aktivizma pokreta \u010diji je prvi (iako ne i jedini) cilj bio upravo micanje “Roe protiv Wadea”. Organizacije poput Family Research Council, Concerned Women for America ili Independent Women’s Forum od zabrane abortusa su na\u010dinili svoj glavni cilj na osnovu kojeg su fandrejzali ogromne koli\u010dine novca, izgradili vi\u0161e nego solidnu organizacijsku infrastrukturu i uvjetovali politi\u010dku podr\u0161ku republikanskim kandidatima. A ta podr\u0161ka je nekad bila klju\u010dna za pobjedu na lokalnim ili federalnim izborima. Uostalom, va\u017ean dio trampisti\u010dke koalicije bio je i ovaj pokret. Izbor Mike Pencea za potpredsjednika, a onda Neila Goruscha, Bretta Kavanaugh i Amy Coney Barrett za vrhovne suce koji bi na tim do\u017eivotnim pozicijama mogli ostati jo\u0161 \u010detrdesetak godina, bio je dio interesne koalicije izme\u0111u Trumpa i pro-life pokreta kojeg u SAD-u obi\u010dno \u010dine pripadnici ju\u017enih evangeli\u010dkih denominacija i konzervativniji katolici. Bez njihove podr\u0161ke kandidatu \u010diji \u017eivotni stil ni po \u010demu ne odgovara moralisti\u010dkim idealima konzervativnih kr\u0161\u0107ana, Trumpov izbor za predsjednika 2016. bi matemati\u010dki bio gotovo pa nemogu\u0107. Prema istra\u017eivanjima javnog mijenja, ova skupina radikalnih prolajfera koji su za zabranu poba\u010daja u svim slu\u010dajevima bez iznimki, \u010dini oko 18% glasa\u010dkog tijela u SAD-u. Svakako nezanemariva brojka.<\/p>\n\n\n\n
Tre\u0107i va\u017ean kontekstualni momenat je poslovi\u010dna pasivnost liberalnog politi\u010dkog establi\u0161menta i potpuna li\u0161enost razumijevanja \u0161ireg povijesnog konteksta i socijalnih i politi\u010dkih dinamika. Naime, do situacije u kojoj ve\u0107inu u Vrhovnom sudu \u010dine konzervativci od kojih su neki pripadnici lai\u010dkih katoli\u010dkih sekti, uz spomenuti faktor sre\u0107e i upornost republikanskog establi\u0161menta u blokadi Obaminog kandidata za vrhovnog suca 2016., doveo je neizravno i poraz Hillary Clinton na izborima 2016. Tu konkretno mislim na odluku liberalne sutkinje Ruth Bader Ginsburg da s odlaskom u mirovinu pri\u010deka izbor prve \u017eene predsjednice u trenutku u kojem taj izbor, iako medijski napumpan, nije bio ni po \u010demu siguran, a sutkinja Ginsburg je bila izrazito naru\u0161enog zdravlja. Paradoksalno, mitolo\u0161ka figura ameri\u010dkog liberalnog feminizma koja je postala i lik u popularnoj kulturi kao “Notorna RBG”, svojim sebi\u010dnim izborima i svo\u0111enjem politike na simboli\u010dke odluke i politi\u010dki folklor, zape\u010datila je sudbinu ameri\u010dkih \u017eena u budu\u0107nosti. Ruth Bader Ginsburg je umrla mjesec dana prije Trumpovog izbornog poraza, ali dovoljno rano da na njeno mjesto stavi odlu\u010duju\u0107i glas Amy Coney Barrett koji \u0107e u lipnju, kada nacrt postane i slu\u017ebeno mi\u0161ljenje suda, Amerikankama oduzeti pravo na poba\u010daj.<\/p>\n\n\n\n
Odluka koja \u0107e, u ne\u0161to izmijenjenom jeziku, biti objavljena u lipnju, politi\u010dki je doga\u0111aj par excellence u SAD-u. Kulturni ratovi koji su obilje\u017eili ameri\u010dki politi\u010dki \u017eivot posebice 1980-ih i 1990-ih opet postaju dominantan okvir promatranja i razumijevanja politike i politi\u010dkih izbora u ovoj dr\u017eavi. Globalno gledaju\u0107i, “Roe protiv Wadea” nije isklju\u010divo ameri\u010dki doga\u0111aj. Konzervativne organizacije i evangeli\u010dke denominacije ve\u0107 su odavno na\u0161le plodno politi\u010dko tlo pogotovo na globalnom jugu. Latinska Amerika i Afrika su regije u kojima ovi pokreti imaju izrazitu vidljivost do te mjere da se tradicionalna demografska i politi\u010dka slika tih podru\u010dja svijeta izrazito mijenja posljednjih nekoliko desetlje\u0107a kao posljedica djelovanja ameri\u010dkog kr\u0161\u0107anskog fundamentalizma. U Srednjoj i Ju\u017enoj Americi, pentekostalizam ugro\u017eava vjersku dominaciju Katoli\u010dke crkve, ali i politi\u010dku dominaciju lijevih partija i pokreta. U subsaharskoj Africi, financiranje politi\u010dkih stranka velikim dijelom ovisi i o spomenutim ameri\u010dkim konzervativnim NGO-ovima, \u0161to naravno izravno utje\u010de i na politi\u010dke agende koje dominiraju u ovim politi\u010dkom kontekstima.<\/p>\n\n\n\n
U na\u0161oj regiji Hrvatska je zasad jedina dr\u017eava u kojoj je poba\u010daj postao upitan, odnosno u kojoj je konzervativni pro-life pokret dovoljno vidljiv i jak da je pravo koje se smatralo neupitnim dosegom (socijalisti\u010dke) modernizacije postalo em manje dostupno, em je izmjena zakonske regulative koju je nalo\u017eio Ustavni sud posijala opravdani strah kako \u0107e ta praksa biti regulirana u budu\u0107nosti. Hrvatska tu svoju neslavnu ulogu mo\u017ee zahvaliti povijesnoj ulozi Katoli\u010dke crkve u formiranju suvremene dr\u017eave, ali i stvaranju i globalizaciji katoli\u010dkog civilnog dru\u0161tva posljednja dva desetlje\u0107a. Djelovanje konzervativnog pro-life pokreta u Hrvatskoj pritom je lokalna adaptacija ameri\u010dkog pedesetogodi\u0161njeg iskustva rada na ovoj temi. Uz medijsku vidljivost (Hod za \u017eivot), guranje kandidata s pro-life stavovima u Sabor (Most, Zekanovi\u0107 i ostali), infiltraciji u zdravstveni (priziv savjesti) i pravni sustav (Dubravka Hrabar et al.), pokret koji iz sjene predvodi notorna \u017deljka Marki\u0107, aktivno radi i lobira i oko izmjena zakonske legislative pogotovo nakon odluke Ustavnog suda iz 2017. Naravno, ova povijesna odluka poni\u0161tenja “Roe protiv Wadea” nema izravne posljedice niti na na\u0161 kontekst niti na sami proces izmjena zakona, ali svakako zna\u010dajno mijenja klimu u kojoj se o pravu na poba\u010daj govori, a i daje nadu pro-life konzervativcima i ovdje da se odluke stare pedeset godina mogu vrlo lako izmijeniti i unazaditi razinu prava i sloboda koje su \u017eene u odre\u0111enom povijesnom periodu izborile. U svakom slu\u010daju, ova odluka Vrhovnog suda SAD-a ti\u010de nas se puno vi\u0161e nego se to \u010dini na prvi pogled.\u00a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ameri\u010dki portal Politico prekju\u010der je kasno nave\u010der po na\u0161em vremenu pustio u eter nacrt odluke Vrhovnog suda Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava kojim se poni\u0161tava povijesna odluka u slu\u010daju “Roe protiv Wadea” iz 1973. Tom odlukom, tada\u0161nji sastav Vrhovnog suda legalizirao je abortus u SAD-u, odnosno dopustio \u017eeni pravo na izbor u povijesnom trenutku u kojem je […]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":41874,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[551,174,1484,1651,310],"theme":[458,456],"country":[967,459],"articleformat":[205],"coauthors":[1630],"class_list":["post-41873","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-abortus","tag-feminizam","tag-konzervativizam","tag-liberali","tag-sad","theme-drustvo","theme-politika","country-sad","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41873","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41873"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41873\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41900,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41873\/revisions\/41900"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41874"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41873"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41873"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41873"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=41873"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=41873"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=41873"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=41873"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}