Dan poslije Me\u0111unarodnog praznika rada i dan prije Svjetskog dana slobode medija, sindikati koji djeluju u sektoru medija, organizirali su okrugli stol na kojem su najavili svoj ulazak u proces pregovaranja granskog kolektivnog ugovora za medijske radnike \u0161to je prvi poku\u0161aj nakon deset godina da se kroz ovakav institut propi\u0161u i za\u0161tite minimalna zagarantirana prava radnika u ovom sektoru. Sindikalnu koordinaciju koja ulazi u ove pregovore, zasad \u010dine Sindikat novinara Hrvatske (SNH), Sindikat odgoja, kulture i medija (SOMK) te Sindikat grafi\u010dara i medija (SGIM) i prema rije\u010dima predstavnika ovih sindikata, Hrvatskog udruzi poslodavaca (HUP) je poslan zahtjev za otvaranjem pregovora i trenutno se i\u0161\u010dekuje odgovor druge strane, odnosno predstavnika poslodavaca u medijima i po\u010detak pregovara\u010dkog procesa.<\/p>\n\n\n\n
Uz najavu pregovaranja, okrugli stol je iskori\u0161ten da bi se jo\u0161 jednom upozorilo na stanje radni\u010dkih prava u medijima, kao i na nevoljkost dr\u017eave, primarno Ministarstva kulture i medija, da se bavi pitanjem rada u medijima koji je izrazito izlo\u017een nesigurnosti i prekarnosti, ali i niskoj razini sindikalne organiziranosti. Kako je istakla Maja Sever, predsjednica SNH-a, danas jedino dvije javne medijske ku\u0107e, HINA i HRT, imaju svoje kolektivne ugovore. S druge strane, vlasnici privatnih medija \u010dine sve kako bi izbjegli i samo pregovaranje o kolektivnom ugovoru, a kamo li potpisivanje i obvezivanje na njegove odredbe. Istovremeno, privatne medijske ku\u0107e, pogotovo one koje nisu nastale privatizacijom nekad javnih firmi, imaju jako slabu sindikalnu organiziranost. To se prije svega odnosi na privatne TV ku\u0107e, ali i radijske postaje. Mediji koji su pak naslijedili kakvu takvu sindikalnu strukturu i organizaciju iz vremena kada nisu bili privatni, suo\u010davaju se sa antisindikalnim taktikama vlasnika koji za cilj obi\u010dno imaju dodatno razmrviti sindikalno \u010dlanstvo i time onemogu\u0107iti njihove zahtjeve i akcije. Najbolji primjer za to je Ve\u010dernji list koji je zadnji veliki mediji u kojem se uspio organizirati \u0161trajk prije to\u010dno 11 godina. \u0160trajk u Ve\u010dernjaku je pokrenut uslijed odbijanja uprave da produlji va\u017ee\u0107i kolektivni ugovor, ali je na\u017ealost zavr\u0161io bez postizanja dogovora i povla\u010denjem sindikata. Tada se kao uspje\u0161na antisindikalna taktika pokazala deregulacija rada kroz uvo\u0111enje honorarnih suradnika u novinama, tzv. RPO-ovaca \u0161to je utjecalo i na smanjenje sindikalnog \u010dlanstva i na njihovu pregovara\u010dku snagu.<\/p>\n\n\n\n
Na okruglom stolu, kao i u sli\u010dnim prilikama, opet je istaknuto koliko je va\u017eno educirati radnike, pogotovo mlade, o njihovim pravima i va\u017enosti sindikalnih organizacija u za\u0161titi tih prava. Ponovilo se jo\u0161 jednom da bi granski kolektivni ugovor napokon regulirao postoje\u0107i kaos koji postoji u sektoru, uredio radno vrijeme i pla\u0107anje prekovremenih sati, omogu\u0107io egzistencijalnu stabilnost radnicima, ali i perspektivu za osobni razvoj, rast pla\u0107a i nagrade koji proizlaze iz minulog rada. Naravno, s druge strane pregovara\u010dkog stola imamo vlasnike medija koje \u0107e u\u010diniti sve da izbjegnu ovakav razvoj doga\u0111aja. Ono \u0161to radni\u010dku stranu stavlja u ne\u0161to povoljniji polo\u017eaj nego prije deset godina kad se zadnji put poku\u0161alo ispregovarati ovakav tip ugovora, jeste stanje na tr\u017ei\u0161tu rada. Novinari i medijski radnici jednostavno nisu vi\u0161e spremni i dalje raditi u takvim uvjetima i za tako niske pla\u0107e. Odljev radne snage u zapadne zemlje nije mogao zaobi\u0107i ni ovaj sektor iako vjerojatno manje nego druge jer je rad u medijima, bar onaj novinarski, ipak kulturno specifi\u010dan i odre\u0111en – jezikom. S druge strane, aura koja se stvarala oko novinarstva i novinara napokon je i\u0161\u010dezla, dijelom uslijed tehnolo\u0161kog razvoja koji omogu\u0107uje svima da stvaraju medijski sadr\u017eaj, dijelom i zbog pada relevantnosti i konzumacije sadr\u017eaja koji tradicionalni mediji proizvode \u0161to je utjecalo i na smanjenje socijalnog kapitala koji se vezuje uz ovaj tip poslova. Danas djeca na Tik Toku mogu proizvesti kvalitetniji medijski sadr\u017eaj od prime time emisija RTL-a. Tako je da ona radna snaga koja bi prije par godina i zavr\u0161ila na nekoj nisko pla\u0107enoj novinarskoj poziciji na kojoj bi transkribirali struje svijesti predsjednika republike ili u\u010desnika reality showa, danas svjesna da se mo\u017ee lako “prekvalificirati” i raditi bolje pla\u0107ene poslove na tr\u017ei\u0161tima rada van Hrvatske. Medijski gazda, za razliku od gazde u gra\u0111evinskom sektoru, ne mo\u017ee tek tako lako dovesti Filipince i Nepalce da rade za njih i proizvode medijski sadr\u017eaj na standardnom hrvatskom jeziku.<\/p>\n\n\n\n
U ovakvom kontekstu, manevarski prostor vlasnika medija je ne\u0161to su\u017eeniji, ali i dalje dovoljno \u0161irok da se izbjegne bilo kakve obaveze koje bi pove\u0107ale materijalne izdatke usmjerene prema radnicima. Kako je istaknuto na samoj konferenciji, uloga politike je u tom slu\u010daju vrlo bitna s obzirom na interesnu spregu politi\u010dke i medijske kaste. Ukoliko dr\u017eava, odnosno HDZ, vidi vlastiti interes u regulaciji prava radnika u medijskom sektoru, onda bi se i tijek ovih pregovora mogao promijeniti. U tom slu\u010daju, vlasnicima medija ostaje zadnja opcija, a to je iskori\u0161tavanje vlastitih stranica za kritiziranje vlasti. I to je zapravo realna slika pregovara\u010dkih strana. Medijski sindikati su tu, na\u017ealost, manje bitni akteri, a osnovno pitanje\u00a0jest: da li je dr\u017eava koja regulira medije spremna stati na stranu regulacije rada i radnika u medijima. Jer sve dok postoji poluskriveni interesni dogovor izme\u0111u vlasnika medija i politike, odnosno HDZ-a u ovom slu\u010daju, medijski radnici \u0107e biti oni koji \u0107e ispa\u0161tati.\u00a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Dan poslije Me\u0111unarodnog praznika rada i dan prije Svjetskog dana slobode medija, sindikati koji djeluju u sektoru medija, organizirali su okrugli stol na kojem su najavili svoj ulazak u proces pregovaranja granskog kolektivnog ugovora za medijske radnike \u0161to je prvi poku\u0161aj nakon deset godina da se kroz ovakav institut propi\u0161u i za\u0161tite minimalna zagarantirana prava […]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":41865,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1062,1061,28,789,790,460],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[1630],"class_list":["post-41864","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-kolektivni-ugovor","tag-kolektivno-pregovaranje","tag-mediji","tag-medijska-politika","tag-novinarstvo","tag-sindikati","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41864","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41864"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41864\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41866,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41864\/revisions\/41866"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41865"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41864"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41864"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41864"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=41864"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=41864"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=41864"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=41864"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}