Na makedonskim sudovima parnice za obi\u010dne radne sporove traju i po nekoliko desetlje\u0107a, a brojna kr\u0161enja radni\u010dkih prava ostaju neka\u017enjena, dok politi\u010dari i njima bliski gospodarstvenici prolaze neka\u017enjeno unato\u010d sna\u017enim indicijama i dokazima o po\u010dinjenom kriminalu. Zbog toga ne \u010dudi da samo 8% gra\u0111ana ima povjerenja u pravosu\u0111e, a radnici se nerado obra\u0107aju nadle\u017enim institucijama kad su im povrije\u0111ena ljudska ili radni\u010dka prava. <\/p>\n\n\n\n
Kad bi na Olimpijskim igrama postojao natje\u010daj za najdu\u017eu sudsku parnicu, Makedonija bi vjerojatno svake \u010detiri godine osvajala zlato. Najbolja ilustracija “rekordnog” u\u010dinka makedonskih sudova je dvadesetogodi\u0161nja golgota koju je do\u017eivio Kiril \u0110ozev iz Radovi\u0161a, bore\u0107i se za svoja prava. Dana 25. prosinca 1984. \u0110ozev je pokrenuo tu\u017ebu sa zahtjevom za naknadu \u0161tete protiv svog poslodavca zbog neispla\u0107enih pla\u0107a, prijevoza, hranarine, te regresa za godi\u0161nji odmor. Tra\u017eio je od\u0161tetu za razdoblje od \u0161est mjeseci iz perioda 1980-ih, dok je privremeno radio u gra\u0111evinskom sektoru u Iraku. Nakon niza odugovla\u010denja koje je ustrajno trpio pred doma\u0107im sudovima, \u0110ozev je 2003. godine odlu\u010dio tu\u017eiti Makedoniju pred Europskim sudom za ljudska prava zbog nerazumno dugog sudskog postupka. Do tada je dva desetlje\u0107a proveo na su\u0111enjima na ni\u017eim i vi\u0161im sudovima, a u njegovom slu\u010daju jo\u0161 uvijek nije bilo presude.<\/p>\n\n\n\n
Sud u Strasbourgu prihvatio je njegovu tu\u017ebu. U lipnju 2008. godine sud je objavio presudu u njegovom slu\u010daju, koja veoma realno odra\u017eava stanje u makedonskom pravosudnom sustavu. Naime, Vlada je u postupku pred sudom obrazlagala da se radi o predmetu slo\u017eene \u010dinjeni\u010dne prirode koji zahtijeva brojna vje\u0161ta\u010denja i pregled opse\u017ene dokumentacije. Razjasnili su da je na duljinu trajanja spornog postupka utjecao niz \u010dimbenika kao \u0161to su otvaranje ste\u010dajnog postupka nad poslodavcem, reforme u pravosudnom sustavu, raspad Federacije Jugoslavije i monetarna neovisnost dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n
Ipak, Europski sud za ljudska prava je presudio da brojna ponavljanja postupka, neuredno pozivanje stranaka, broj vje\u0161ta\u010denja i neodgovorno pona\u0161anje sudaca uklju\u010denih u ovaj proces, ne osloba\u0111aju dr\u017eavu od odgovornosti za duljinu procesa. Zaklju\u010dio je da je ukupna duljina sudskog procesa prekomjerna, pogotovo ako se uzme u obzir da u vrijeme izricanja presude jo\u0161 nije bilo pravomo\u0107ne odluke o tom predmetu na makedonskim sudovima, iako su bile pro\u0161le 23 godine. \u0110ozev je tra\u017eio od\u0161tetu za materijalnu i nematerijalnu \u0161tetu od oko 40.000 eura, no Europski sud za ljudska prava presudio je da Makedonija \u0110ozevu treba isplatiti 4.400 eura od\u0161tete za nematerijalnu \u0161tetu.<\/p>\n\n\n\n
Slu\u010daj \u0110ozev je neslavni rekord makedonskog pravosu\u0111a, me\u0111utim mnogi su gra\u0111ani posljednjih godina do\u017eivjeli sli\u010dnu golgotu. Izgubili su \u017eivce i godine, pa \u010dak i desetlje\u0107a \u017eivota tra\u017ee\u0107i pravdu pred makedonskim sudovima. Istodobno, navikli su se slu\u0161ati politi\u010dke pohvale o navodnim reformama koje do dana dana\u0161njeg nisu pobolj\u0161ale imid\u017e makedonskog pravosu\u0111a, niti su pove\u0107ale povjerenje u pravosudni sustav. Najbolji pokazatelj toga je najnovije istra\u017eivanje nevladine udruge “Eurothink” iz studenog pro\u0161le godine koje je pokazalo da samo 8% gra\u0111ana vjeruje pravosu\u0111u i tu\u017eiteljstvu, \u0161to ih je svrstalo na dno ljestvice ocjenjivanih institucija u Makedoniji.<\/p>\n\n\n\n
Nisko povjerenje ima duboke korijene. Od osamostaljenja zemlje do danas, makedonska javnost svjedo\u010di mnogim primjerima u kojima neki \u010dlan stranke ili gospodarstvenik blizak vladaju\u0107oj stranci nije bio procesuiran od strane sudskih vlasti unato\u010d ozbiljnim indicijama i dokazima o u\u010dinjenom kriminalu, kao i primjerima u kojima se s lako\u0107om osloba\u0111a dijete politi\u010dkog du\u017enosnika ili bogata\u0161a koji je po\u010dinilo te\u0161ku prometnu nesre\u0107u s ljudskim \u017ertvama i ozljedama. Jo\u0161 se \u010de\u0161\u0107e \u010duju primjeri kr\u0161enja radni\u010dkih prava koja ostaju neka\u017enjena. Gra\u0111ani su ve\u0107 tridesetak godina svjesni da politika, veliki poslodavci i kapital op\u0107enito imaju ogroman utjecaj na pravosu\u0111e i da puno bolje znaju koristiti pravne labirinte kako bi djelovali u pravcu dono\u0161enja presuda u svoju korist.<\/p>\n\n\n\n
Osim toga, svjesni su da neopravdano dugi sudski sporovi i neu\u010dinkovito pravosu\u0111e mogu biti skupi zbog sudskih tro\u0161kova, te se stoga uop\u0107e ne upu\u0161taju u ostvarivanje svojih prava bez obzira jesu li neopravdano otpu\u0161teni, diskriminirani na radnom mjestu ili im je netko nanio \u0161tetu na bilo koji na\u010din. Dapa\u010de, makedonski gra\u0111ani su potpuno obeshrabreni i rijetki su oni koji su odlu\u010dili istjerati pravdu do kraja. To se najbolje vidi iz istra\u017eivanja udruge “Glasni Tekstilac”, koja zastupa radnike u tekstilnoj industriji, koja se smatra djelatno\u0161\u0107u s velikim kr\u0161enjima prava radnika. Njihova iskustva pokazuju da se radnici \u010desto boje suo\u010diti s nadre\u0111enima kada su im povrije\u0111ena ljudska ili radni\u010dka prava, da se boje prijaviti svoje slu\u010dajeve nadle\u017enoj instituciji, pa se stoga obra\u0107aju udruzi, prije svega, jer im je zajam\u010dena anonimnost.<\/p>\n\n\n\n
Mnogo je slu\u010dajeva kada radnici ne znaju kamo se obratiti, nemaju dovoljno informacija, boje se oti\u0107i na inspekciju rada kako ne bi ostali bez posla i sredstava za \u017eivot. Prema rezultatima istra\u017eivanja udruge, \u010dak 74% ispitanika smatra da su tro\u0161kovi sudskih postupaka vrlo visoki i tvrde da su razlog za\u0161to svoja prava ne tra\u017ee na sudu. Stoga zaklju\u010duju da se zbog svih ovih razloga mnogi gra\u0111ani Makedonije suo\u010davaju s nemogu\u0107no\u0161\u0107u ostvarivanja svojih Ustavom i zakonom zajam\u010denih prava, odnosno uskra\u0107eno im je pravo na pristup pravdi.<\/p>\n\n\n\n
Va\u017eno je napomenuti da o\u010dajna situacija i nedostatak povjerenja u pravosu\u0111e ne smeta puno predstavnicima sudskih vlasti. U bespo\u0161tednoj borbi za prikazivanjem uspjeha, nedavno je Sudsko vije\u0107e Makedonije, vode\u0107e tijelo za kontrolu i ocjenu rada sudova, ocjenjuju\u0107i ono \u0161to je u\u010dinjeno prethodne godine pokazalo da na situaciju u pravosu\u0111u gleda na sasvim drugi na\u010din. Naime, po njima je pravosu\u0111e u\u010dinkovito, iako je od 34 suda njih 19 progla\u0161eno nea\u017eurnim.<\/p>\n\n\n\n
Ujedno su izvijestili da je u 2021. godini podneseno 90 zahtjeva za utvr\u0111ivanje odgovornosti suca ili predsjednika suda ili protiv ukupno 142 sudaca, ali je Sudsko vije\u0107e razrije\u0161ilo s du\u017enosti samo sedmero sudaca, od kojih petoro zbog nestru\u010dnog i nesavjesnog vr\u0161enja sudske funkcije, a dvoje zbog u\u010dinjenog te\u0161kog disciplinskog prekr\u0161aja. Pravosu\u0111e nije previ\u0161e zabrinuto niti zbog izravnih kritika ameri\u010dkog State Departmenta koji u svom izvje\u0161\u0107u o Makedoniji iz o\u017eujka 2022. precizno ukazuje da tu\u017eitelji \u010desto kr\u0161e zakonske rokove za zavr\u0161etak istraga, te za to ne snose nikakve posljedice. Kao prepreke pravosu\u0111u u Makedoniji navode se neadekvatnost pravosu\u0111a, pretjerani pritisak na suce, odga\u0111anja pravde te neadekvatno financiranje pravosu\u0111a i tu\u017eiteljstva.<\/p>\n\n\n\n
Razli\u010dite politi\u010dke stranke koje su u posljednjih trideset godina bile dio izvr\u0161ne vlasti u Makedoniji vi\u0161e puta su ukazivale na potrebu reforme pravosu\u0111a. Vrijeme je pokazalo da njihov deklarativni napor uglavnom zavr\u0161ava postavljanjem “vlastitih pravnika” na suda\u010dke stolice. Aktualna vlast kao jedan od prioriteta je istakla reformu pravosudnog sustava, te je u tom smjeru donijela “Strategiju reforme u pravosudnom sektoru za razdoblje 2017. – 2022.\u201c, s akcijskim planom. Me\u0111utim, plan se pokazao uzaludan, a razlozi za to su su\u0161tinski obja\u0161njeni u analizi “Reforma pravosu\u0111a u Republici Makedoniji: Promjena bez reforme?\u201c Instituta za demokraciju \u201cSocietas Civilis\u201d.<\/p>\n\n\n\n
“Unato\u010d velikim o\u010dekivanjima i potpori javnosti za su\u0161tinske promjene, i dalje se stje\u010de dojam da predvi\u0111ene mjere u ovom va\u017enom dokumentu ne\u0107e zna\u010dajno pobolj\u0161ati stanje u ovom sektoru. Iako je s politi\u010dke to\u010dke gledi\u0161ta posve legitimno inzistirati na brzim malim reformama, kako bi se dobila “\u010dista” preporuka od EK za po\u010detak pregovora o \u010dlanstvu u EU, sa stru\u010dnog i sadr\u017eajnog stajali\u0161ta te\u0161ko se mo\u017ee opravdati izostanak ispravne detekcije problema u pravosu\u0111u i nedostatak jasne vizije kako ih rije\u0161iti i u kojem smjeru treba reformirati pravosu\u0111e u sljede\u0107ih pet godina”, stoji u analizi.<\/p>\n\n\n\n
Zaklju\u010duje se da osim nepostojanja jasnih kriterija u pogledu definicije neovisnosti pravosu\u0111a, postoji i razila\u017eenje u pogledu onoga \u0161to se prakticira unutar Unije, a \u0161to se promovira izvan nje kao standard za neovisnost pravosu\u0111a. Drugim rije\u010dima, Makedonija ne mo\u017ee nastaviti slijepo usvajati modele za reformu pravosu\u0111a iz EU, u situaciji kada su takve reforme, zbog nedostatka politi\u010dke kulture i institucionalnih kapaciteta, unaprijed osu\u0111ene na neuspjeh.<\/p>\n\n\n\n
Osim u sustavu, razloge lo\u0161eg stanja u pravosudnom sustavu Makedonije op\u0107enito treba tra\u017eiti i kod gra\u0111ana, a posebice kod radnika koje je ve\u0107 zahvatio val nezainteresiranosti i nepovjerenja u pravosu\u0111e, naro\u010dito kada je u pitanju ostvarivanje radni\u010dkih prava. To pokazuje analiza dru\u0161tva socijalne pravde “Lenka” u kojoj se promatraju primjeri iz sudske prakse radnih sporova. U ovom dokumentu se isti\u010de da ve\u0107ina radnika koji su bili predmet istra\u017eivanja uop\u0107e nije znala da u slu\u010daju gubitka posla mogu ostvariti pravo na nov\u010danu naknadu po osnovi privremene nezaposlenosti. Gotovo nitko (osim sindikalnih aktivista) nije znao kako se sindikalni proces vodi.<\/p>\n\n\n\n
Makedonija \u0107e vjerojatno jo\u0161 dugo biti zemlja u kojoj \u0107e se parnice za obi\u010dne radne sporove voditi u nerazumnim vi\u0161egodi\u0161njim razdobljima. No, to ne zna\u010di da radnici i gra\u0111ani op\u0107enito trebaju odustati od sudskih sporova i oprostiti grijehe poslodavcima i neu\u010dinkovitim dr\u017eavnim institucijama kako ne bi bili izlo\u017eeni tro\u0161kovima i emocionalnom stresu. Naprotiv, trebaju nau\u010diti kakve su zakonske mogu\u0107nosti za obranu svojih prava, potra\u017eiti pravni lijek i organizirati se jer su zajedno puno ja\u010di.<\/p>\n\n\n\n
Slu\u010daj Kirila \u0110ozeva iz Radovi\u0161a, koji je vi\u0161e od dva desetlje\u0107a tra\u017eio pravdu, trebao bi poslu\u017eiti kao inspiracija gra\u0111anima i sramota za institucije i politi\u010dare. Kad-tad u doma\u0107oj \u0107e se sudskoj praksi morati provoditi odluke Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, koji je ve\u0107 donio nekoliko presuda, poput ove u slu\u010daju \u0110ozeva, kojom je Makedonija osu\u0111ena na od\u0161tetu zbog pogre\u0161nih odluka i su\u0111enja u nerazumnom roku. Stoga bi se sve vi\u0161e makedonskih gra\u0111ana trebalo ohrabriti i ustrajati u svojim tvrdnjama o nepravdi, jer pobjeda svakog pojedinca vodi ka promjenama i potpunoj rekonstrukciji zahr\u0111alog pravosudnog sustava.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Na makedonskim sudovima parnice za obi\u010dne radne sporove traju i po nekoliko desetlje\u0107a, a brojna kr\u0161enja radni\u010dkih prava ostaju neka\u017enjena, dok politi\u010dari i njima bliski gospodarstvenici prolaze neka\u017enjeno unato\u010d sna\u017enim indicijama i dokazima o po\u010dinjenom kriminalu. Zbog toga ne \u010dudi da samo 8% gra\u0111ana ima povjerenja u pravosu\u0111e, a radnici se nerado obra\u0107aju nadle\u017enim institucijama […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":41837,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[582,668,523],"theme":[456,455],"country":[24],"articleformat":[450],"coauthors":[1617],"class_list":["post-41834","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-makedonija","tag-radnicka-prava","tag-sudstvo","theme-politika","theme-rad","country-makedonija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41834","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41834"}],"version-history":[{"count":16,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41834\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41852,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41834\/revisions\/41852"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41837"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41834"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41834"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41834"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=41834"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=41834"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=41834"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=41834"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}