Jevgenij Morozov <\/a>u novom broju New Left Reviewa, a ovdje \u0107emo istaknuti glavne uvide i teze. Premda je trend uglavnom vezan za intelektualne i akademske krugove, nije isuvi\u0161e interpretacijski drsko u njemu prepoznati i \u0161iri politi\u010dki simptom. Kako na po\u010detku \u010dlanka isti\u010de Morozov, moratorij Fredrica Jamesona na zami\u0161ljanje kraja kapitalizma je istekao, ali na repertoaru nisu varijante komunisti\u010dke budu\u0107nosti, ve\u0107 razne distopije, me\u0111u kojima povla\u0161teno mjesto ima neo-feudalizam.<\/p>\n\n\n\n\u0160to inspirira brojne teoreti\u010dare i ekonomiste na ljevici \u2013 od Janisa Varufakisa preko Jodi Dean do Mariane Mazzucato \u2013 da u suvremenom politi\u010dko-ekonomskom trenutku vide barem tragove feudalizma? Razloga je vi\u0161e, a mogu se istaknuti prevlast velikih digitalnih korporacija koji barataju na\u0161im podacima kao posjednici proizvodima seljaka; dominacija re\u017eima intelektualnog vlasni\u0161tva kojim se izvla\u010di novac bez investicija; politi\u010dka redistribucija imovine prema vrhu; parazitsko izvla\u010denje profita u kontekstu manjka investicija; sve izra\u017eenija uloga rente u odnosu na profit. Dakle, postoji cijela lepeza praksi koje u svojoj metodi prisvajanja imovine navodno vi\u0161e li\u010de na feudalne prakse nego na kapitalisti\u010dke. Drugim rije\u010dima, sve izra\u017eenija je politi\u010dka dimenzija “izvla\u010denja” vrijednosti u odnosu na onu “\u010disto” ekonomsku koja predstavlja okosnicu kapitalizma kao takvog.<\/p>\n\n\n\n
Slabost ljevice<\/h2>\n\n\n\n
Da bi mogli prosuditi radi li se o povratku feudalizma ili samo nekoj ina\u010dici kapitalizma, mora li bi baratati uvjerljivim povijesnim obja\u0161njenjem prelaska iz feudalizma u kapitalizam. Iz tog se razloga Morozov vra\u0107a u klasi\u010dne marksisti\u010dke debate i predstavlja razli\u010dita vi\u0111enja tog prijelaza: ono Roberta Brennera koje bismo mogli nazvati “\u010di\u0161\u0107im” i ono Immanuela Wallersteina koje otklanja opciju glatkog reza. Ukratko i krajnje pojednostavljeno, Brenner u takozvanoj primitivnoj akumulaciji vidi svojevrsnog i\u0161\u010dezuju\u0107eg posrednika u prijelazu na kapitalizam koji vi\u0161e ne uklju\u010duje van-ekonomske prisile u akumulaciji, dok Wallerstein nastanak kapitalizma locira u nejednakim odnosima centra i periferije koje ga prate i dalje u njegovom razvoju. Na osnovu razlika izme\u0111u feudalizma i kapitalizma kako su predstavljene u tim teorijama prijelaza Morozov ispitiva razne ina\u010dice teorija o refeudalizaciji kakve se pod imenima tehno-feudalizma ili digitalnog feudalizma “prodaju” u suvremenim raspravama.<\/p>\n\n\n\n
Pored oslanjanja na marksisti\u010dku tradiciju koja u tranziciji u kapitalizam vidi prvenstveno promjenu u na\u010dinu proizvodnje, Morozov se koristi i onim liberalnim tradicijama koje taj prijelaz sagledavaju prvenstveno u u\u017ee shva\u0107enom politi\u010dkom okviru. Dok je za marksiste sam na\u010din proizvodnje u feudalizmu bio “politi\u010dki” \u2013 odluka o prisvajanju vrijednosti nije bila “motivirana” ekonomskom logikom ve\u0107 politi\u010dko-religijskim odnosima mo\u0107i \u2013 za drugu tradiciju tek uspostavom gra\u0111anske dr\u017eave politika mo\u017ee zapo\u010deti. Ljudi vi\u0161e nisu ovisni o arbitrarnim postupcima mo\u0107nika i neka\u017enjivom nasilju ve\u0107 im se jam\u010denjem gra\u0111anskih prava osigurava legitimno sudjelovanje u politi\u010dkom \u017eivotu. Neki od zagovornika refeudalizacije dokaze u prilog svojoj tezi vide upravo u povratku arbitrarnosti i ovisnosti o pripadnosti odre\u0111enim grupama u digitalnom svijetu. Popularni “bablovi” ne predstavljaju samo parcelizaciju javnog prostora, ve\u0107 se u njima doga\u0111aju i politi\u010dki procesi van dometa gra\u0111anske dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n
Morozov prili\u010dnu pa\u017enju posve\u0107uje analizi poslovnih modela kompanija poput Googlea koji se \u010desto predstavlja kao ne-kapitalisti\u010dka kompanija koja \u017eivi od ne-pla\u0107enog rada svih nas “digitalnih kmetova”. Navodno mi, oni koji besplatno stvaramo za vrijednost za Google, podsje\u0107amo na feudalne seljake jer smo vlasnici sredstava za proizvodnju, a \u0161to je osnovna ekonomska razlika izme\u0111u dva na\u010dina proizvodnje \u2013 kapitalizam nastaje odvajanjem seljaka od sredstava za proizvodnju i njegovom proletarizacijom, tj. prodavanjem vlastitog rada da pre\u017eivi. Morozov uvjerljivo demonstrira proma\u0161enost takvog pristupa: \u0161to kroz broj zaposlenika i investicije same kompanije \u0161to kroz prisvajanje vi\u0161ka vrijednosti stvorenog drugdje u ekonomiji kao normalnoj pojavi unutar kapitalizma.<\/p>\n\n\n\n
Jedna od “enigmi” koja motivira teoreti\u010dare refeudalizacije jest ona o kombinaciji rasta profitnih stopa i sni\u017eavanja razine investicija od devedesetih godina naovamo u takozvanim razvijenim zemljama. Ta kombinacija odudara od “\u010distog” kapitalizma i o\u010dito predstavlja van-ekonomske oblike prisvajanja vrijednosti koje se \u010desto kriju pod oznakom financijalizacije: kompleksnim modelima se iscrpljuje vrijednost bez ulaganja u proizvodni proces. Ako vi\u0161e ne prevladava klasi\u010dni, “\u010disti” oblik stvaranja profita kroz investiranje, onda vi\u0161e ne mo\u017eemo pri\u010dati o kapitalizmu, nastupilo je ne\u0161to novo. No, postavlja se pitanje je li posrijedi ne\u0161to novo ili se radi o standardnoj pratnji “\u010distom” kapitalizmu kroz povijest. Morozov uvjerljivo dokazuje da je rije\u010d o standardnoj pratnji. Sama \u010dinjenica konkurencije \u010desto “prisiljava” na van-ekonomske ili politi\u010dke metode u \u010duvanju prednosti, a “\u010disto” ekonomska akumulacija \u010desto je kroz povijest bila samo luksuz Zapada. Tako\u0111er, podjela na ekonomiju i politiku kao dvije odvojene sfere, klju\u010dan aspekt u prijelazu s feudalizma na kapitalizam, od samog po\u010detka je bila politi\u010dki \u010din i cijelo vrijeme iziskuje politi\u010dku potporu za odre\u0111ivanje granica koje stalno mogu varirati.<\/p>\n\n\n\n
Kao \u0161to napominje Morozov, zaziv feudalizma u obja\u0161njenju i kritici suvremenog kapitalizma predstavlja i svojevrsni intelektualni i politi\u010dki poraz ljevice jer vi\u0161e nije u stanju kritizirati kapitalizam bez uvo\u0111enja moralne dimenzije vezane uz korupciju i kra\u0111u. U tako postavljenim okvirima cilj ne mo\u017ee biti nadila\u017eenje kapitalizma ve\u0107 samo njegovo moralno popravljanje. A onda vi\u0161e ne pri\u010damo o ljevici.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Sve izra\u017eeniji trend, pogotovo na intelektualnoj ljevici, u raspravama o suvremenom kapitalizmu jest koncept re-feudalizacije. Radi li se o korisnom analiti\u010dkom alatu ili samo slabosti ljevice koja nije u stanju kritizirati kapitalizam bez uklju\u010divanja moralne dimenzije? U na\u0161em smo javnom prostoru ve\u0107 tridesetak godina naviknuti na redovnu politi\u010dko-ekonomsku introspekciju zasnovanu na pitanju: je li ovo […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":41805,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[228,775],"theme":[455],"country":[459],"articleformat":[450],"coauthors":[90],"class_list":["post-41803","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomija","tag-kapitalizam","theme-rad","country-svijet","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41803","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41803"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41803\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41806,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41803\/revisions\/41806"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41805"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41803"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41803"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41803"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=41803"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=41803"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=41803"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=41803"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}